U radu se prikazuje istraživanje utjecaja predimpregnacije drva jele (Abies bornmulleriana Mattf.) i jasike (Populus tremula L.) vodoodbojnim sredstvima na njihovu higroskopnost i dimenzijsku ...stabilnost. Nakon vakuumske obrade uzorci su pri atmosferskom tlaku impregnirani parafinom, lanenim uljem i stirenom. Zatim je provedeno ugušćivanje sa stupnjevima ugušćenja 20 i 40 % pri temperaturi od 120, 150 i 180 °C. Rezultati su pokazali da vodoodbojna sredstva značajno utječu na higroskopnost i dimenzijsku stabilnost uzoraka ugušćenog drva. Predimpregnacijom uzoraka smanjili su se stupanj povrata ugušćenja (CRR), debljinsko bubrenje (TS), ravnotežni sadržaj vode (EMC) i apsorpcija vode (WA) ugušćenih uzoraka. Postupkom s lanenim uljem smanjeni su povrat ugušćenja i debljinsko bubrenje u usporedbi s postupkom impregnacije parafinom. Na uzorcima impregniranim parafinom utvrđene su niže vrijednosti ravnotežnog sadržaja vode i apsorpcije vode. Međutim, najbolji rezultati svih istraživanih svojstava dobiveni su na uzorcima impregniranima stirenom, kojima se zbog povećanja brzine i temperature ugušćivanja smanjila higroskopnost i povećala dimenzijska stabilnost (posebice drva jasike). Na uzorcima impregniranima stirenom i ugušćenima pri temperaturi od 180 °C sa stupnjem ugušćenja 40 % znatno su se smanjili stupanj povrata ugušćenja, debljinsko bubrenje, ravnotežni sadržaj vode i apsorpcija vode te je postignuta gotovo potpuna dimenzijska stabilnost i učinkovitost odbijanja vode (blizu 100 %).
Ailanthus altissima (Miller) Swingle listopadna je, brzorastuća i invazivna vrsta drva koja je otporna na ekstremne klimatske uvjete. S gledišta klimatskih promjena i nužne potrebe za sekvestracijom ...stakleničkih plinova, ta bi vrsta drva zbog svojih svojstava, u kombinaciji s brzim rastom, mogla steći sve veće značenje u graditeljstvu. Ovim se istraživanjem prvi put utvrđuje utjecaj toplinske modifikacije pri različitim temperaturama na ključna fizička i mehanička svojstva drva radi smanjenja njegove higroskopnosti i dobivanja poželjnije boje. Toplinska modifikacija pozitivno je utjecala na dimenzijsku stabilnost te na smanjenje upijanja vode, ravnotežnog sadržaja vode, bubrenja (tangentno – radijalno) i adsorpcije u usporedbi s nemodificiranim drvom. Anizotropnost drva samo se neznatno smanjila. Ukupna promjena boje (ΔE*) površine drva prije i nakon toplinske modifikacije bila je u rasponu od 0,48 do 54,57 i pokazala je dobru korelaciju s temperaturom modifikacije. Samo je modifikacija s najvišom temperaturom negativno utjecala na modul loma i čvrstoću na udar, dok su elastičnost i čvrstoća na vlak toplinski modificiranog drva bili podjednaki kao i nemodificiranog drva. Slab ili umjeren postupak toplinske modifikacije može modificirati drvo pajasena u estetski ugodno drvo poboljšanih svojstava i smanjene higroskopnosti te time olakšati i proširiti njegovu uporabu u proizvodnji namještaja i nenosivih elemenata u graditeljstvu.
Plijesni rodova Aspergillus i Penicillium najčešće se razvijaju na površini svježe pripremljene drvne sječke tijekom skladištenja, zbog čega se takva sječka često smatra nekvalitetnim materijalom i ...spaljuje se. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio istražiti utjecaj zaraženosti drvne sječke plijesnima rodova Aspergillus i Penicillium na njezina osnovna kemijska i fizička svojstva kao što su kemijska struktura (ispitano FTIR spektroskopijom), gubitak mase i higroskopnost nakon ikubacije od tri, šest i devet tjedana. Na temelju vizualne procjene i analize sadržaja ergosterola, utvrđeno je ddrvne sječke. Međutim, na FTIR spektrima je uočeno da plijesni nisu uzrokovale promjene u kemijskoj strukturi drva. Nadalje, nije uočen gubitak mase niti znatno povećanje higroskopnosti drva. Stoga se može zaključiti da je drvna sječka od borovine zaražena promatranim rodovima plijesni upotrebljiv materijal za različite primjenea je inokulacija drvne sječke plijesnima prouzročila intenzivan razvoj plijesni na površini
PDF