Listeria je patogen prenosiv hranom i predstavlja veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Teški su simptomi praćeni visokom stopom mortaliteta većinom prouzročeni L. monocytogenes. Bez obzira na ...politiku nulte tolerancije, rod Listeria je još uvijek prisutan u sirovim proizvodima i proizvodima spremnim za konzumiranje, predstavljajući veliku opasnost za zdravlje ljudi. Za sada još u bliskoj budućnosti ne postoje studije o kontaminaciji hrane vrstama Listeria u Bosni i Hercegovini. Ovim istraživanjem htjeli smo dobiti osnovne podatke o količini kontaminiranosti hrane ovim patogenom. U studiji je analizirano ukupno 238 uzoraka hrane, pri čemu su u 105 uzorka bile različite vrste sirove hrane te 133 uzorka hrane spremne za konzumaciju (gotove hrane). Od ukupno 238 uzoraka, 18 uzoraka je bilo pozitivno na Listeria vrste. Nakon izolacije i detekcije, konfirmacija pozitivnih izolata Listeria spp. je provedena pomoću biokemijskog kita API® Listeria.
Sterigmatocistin je mikotoksin kojeg sintetiziraju uglavnom plijesni iz roda Aspergillus te u manjoj mjeri iz rodova Emericella, Chaetomium, Humicola i Botryotrichum. Ovaj mikotoksin je prekursor u ...biosintezi aflatoksina, njemu slične kemijske strukture, pa su tako i toksični učinci sterigmatocistina slični onima aflatoksina B1. Sterigmatocistin pokazuje brojne toksične učinke u organizmu, uključujući karcinogeno i mutageno djelovanje, te je i Međunarodna agencija za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC) sterigmatocistin uključila u skupinu 2B potencijalnih karcinogena za ljude. Podaci o prisutnosti sterigmatocistina u hrani i hrani za životinje su ograničeni, te je od strane Europske agencije za sigurnost hrane (eng. European Food Safety Authority, EFSA), s ciljem procjene rizika izloženosti ljudi ovom mikotoksinu, dana preporuka za prikupljanje podataka o njegovoj pojavnosti uz primjenu visokoosjetljivih analitičkih metoda. Sterigmatocistin je do sada pronađen u hrani za životinje, žitaricama, kruhu, orašastim plodovima, zrnima kave, začinima, pivu te siru. Kako bi se spriječila kontaminacija
namirnica te negativni učinci sterigmatocistina na zdravlje ljudi i životinja, jedan od ključnih čimbenika predstavlja prevencija rasta toksikotvornih plijesni.
Soja je jedan od najkvalitetnijih izvora biljnih proteina u proizvodnji hrane za životinje. Preradom zrna soje dobivaju se proizvodi koji se koriste i za prehranu ljudi, a i kao sirovina u ...prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Kvalitetan uzgoj soje ovisi o brojnim faktorima kao što su: odgovarajuće tlo, svjetlo, vlaga i izbor sorte; soja je i dobar izvor bjelančevina, ulja, ugljikohidrata, minerala (kalija, fosfora, sumpora, kalcija, željeza, magnezija, natrija i dr.), vitamina, esencijalnih i neesecijalnih aminokiselina. U sojinom zrnu prisutne su antinutritivne tvari (termolabilne i termostabilne) koje nisu probavljive i/ili negativno utječu na probavu i prouzroče sporiji rast životinja. Pravilnom tehnološkom obradom soje antinutritivne tvari se mogu potpuno i/ili djelomično inaktivirati. Laboratorijskim analizama moguće je utvrditi je li obrada pravilno provedena i jesu li vrijednosti antinutrijenata u odgovarajućem rasponu. Analizom uzoraka soje i proizvoda iz soje u Laboratoriju za analitiku stočne hrane, Podružnice Centar za peradarstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta uočena su odstupanja u hranidbenom sastavu s obzirom na podrijetlo uzoraka koji nije uvijek naveden na dostavljenim uzorcima i/ili ne odgovara deklaraciji uzoraka (ako je dostupna), s obzirom na vrijednosti u tabelama kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krmiva. Uzorcima su određeni osnovni kemijski parametri uključujući i mineralni sastav, vlaga, pepeo, sirova mast, sirova vlakna, sirove bjelančevine, šećer, topivost bjelančevina u 0,2 % - tnoj kalijevoj lužini, minerali (Ca, P, Na, Mn, Cu, Zn, Fe, Mg, K), kloridi topivi u vodi, tripsin
inhibitor i ureaza, primjenom standardnih analitičkih metoda. Cilj je ovog istraživanja bio usporediti kvalitetu soje i proizvoda od soje (hranidbeni sastav) iz različitih izvora koji su dostupni u Republici Hrvatskoj i procijeniti njihovu potencijalnu primjenu u hranidbi životinja.
Toksični učinci mikotoksina Lešić, Tina; Šarkanj, Bojan; Kiš, Maja ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
11/2020, Letnik:
15, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Mikotoksini predstavljaju prirodne toksine koji učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, a primarno ih sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria i ...Claviceps. Ove tvari predstavljaju vrlo stabilne spojeve, otporne na različite uvjete proizvodnje, prerade i skladištenja hrane. Mikotoksini mogu prouzročiti niz štetnih učinaka po zdravlje ljudi i životinja, tzv. mikotoksikoze, uključujući karcinogenost, mutagenost, genotoksičnost, imunotoksičnost, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, te druge, pri čemu često istovremeno djeluju na više ciljnih mjesta u organizmu, u ovisnosti o toksičnosti samog mikotoksina te dozi i vremenu izloženosti.
Za veliki broj mikotoksina još uvijek nema dovoljno dokaza o njihovim štetnim učincima na ljudsko zdravlje, ali se temeljem utvrđene osjetljivosti različitih životinjskih vrsta pretpostavlja da i u ljudi mogu izazvati slična djelovanja. Ujedno, za većinu mikotoksina koji se učestalo zajednički pojavljuju u hrani i hrani za životinje nisu razjašnjeni njihovi učinci u organizmu koji mogu varirati
od antagonističkih do sinergističkih. Ovaj rad daje pregled mehanizama djelovanja mikotoksina od najvećeg javnozdravstvenog značaja i njihovih toksičnih učinaka u organizmu.
Mycotoxins are naturally occurring toxins that frequently contaminate food and feed and are primarily synthesized by moulds from the genera Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria and Claviceps. These substances are very stable compounds, resistant to different conditions of food production, processing and storage. Mycotoxins can cause a number of adverse effects on human and animal health, so-called mycotoxicoses, including carcinogenicity, mutagenicity, genotoxicity, immunotoxicity, neurotoxicity, hepatotoxicity, nephrotoxicity, and others, often acting simultaneously at multiple target sites in the body, depending on the toxicity of the mycotoxin itself and the dose and time of exposure. A large number of mycotoxins still lack sufficient evidence of their adverse effects on human health, but based on the established susceptibility of different animal species, it is assumed that similar effects can be induced in humans. At the same time, for most mycotoxins that occur frequently in food and feed, their effects in the body have not been elucidated and can vary from antagonistic to synergistic. This paper provides an overview of the mechanisms of action of mycotoxins of major public health importance and their toxic effects in the body.
Zearalenon (ZEN) je mikotoksin iz roda Fusarium koji pripada skupini makrocikličkih laktona. Kontaminacija ZEN-om javlja se tijekom žetve žitarica ili ukoliko nije provedeno dostatno sušenje u ranoj ...fazi skladištenja. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi razinu ZEN-a u krmnim smjesama koje su davane svinjama tijekom tova na tri različite farme u Republici Hrvatskoj i utvrditi njegovu razinu u urinu i mesu tovljenih životinja. Istraživanjem je ispitana i korelacija koncentracija ZEN-a u urinu i mesu svinja i napravljena je procjena njegovog unosa u organizam konzumacijom mesa, izražena kao postotak podnošljivog dnevnog unosa (TDI). Ukupno je, tijekom 2021. godine, s tri farme svinja u istočnom i središnjem dijelu Hrvatske uzorkovano 9 krmnih smjesa (3 uzorka po farmi), 45 uzoraka urina i 45 uzoraka mesa (od 15 životinja po farmi). Koncentracije ZEN-a određene su kompetitivnom enzimatskom ELISA metodom. Sve vrijednosti u hrani za svinje s tri farme bile su unutar najveće preporučene količine (MRL) definirane u Preporuci EU, koja za hranu za svinje iznosi 250 μg/kg, a razina ZEN-a na jednoj farmi bila je gotovo jednaka MRL. Praćenje razine ZEN-a u urinu može se koristiti kao pokazatelj za detekciju kontaminacije hrane tim mikotoksinom. Iako je svinjama tijekom hranidbe davana hrana koja je sadržavala razinu kontaminacije ZEN-a oko MRL, konzumacija mesa rezultirala je zanemarivim postotkom vrijednosti TDI-a za ovaj mikotoksin u ljudi. Međutim, budući da je meso samo jedna komponenta ljudske prehrane i budući da ZEN može biti prisutan u različitim namirnicama, posebice u žitaricama, njegov ukupni unos mogao bi biti znatno veći od procijenjenog u ovom istraživanju.
Proteklih godina u animalnoj proizvodnji i prehrambenoj industriji dizajnirani – obogaćeni proizvodi predstavljaju jedno od najzanimljivijih područja istraživanja i inovacija. Ovi proizvodi smatraju ...se funkcionalnom hranom i sadrže sastojke koji imaju povoljne fiziološke učinke na ljudsko zdravlje. U peradarskoj proizvodnji dizajnirana ili obogaćena jaja važna su vrsta funkcionalne hrane. Potražnja funkcionalne hrane na tržištu zadnjih godina je u porastu. Upravo zbog povećanoga interesa ljudi za kupovinom dizajniranih proizvoda dolazi do prilagodbe proizvodnje u peradarskoj industriji. Izmjenom sastava krmnih smjesa za nesilice utječe se na promjenu nutritivnoga sastava jaja, kao i na očuvanje njihove kvalitete. Ovim postupkom u jajima se može postići promjena koncentracije kolesterola i njegovih frakcija, masnih kiselina i pigmenata. Iz relevantne znanstvene literature uočljivo je da se konzumacijom dizajniranih jaja može pozitivno utjecati na zdravstveno stanje ljudi. Stoga je i cilj rada opisati različite koncepte proizvodnje dizajniranih jaja te istaknuti zdravstvenu dobrobiti njihove konzumacije kod ljudi.
The care of radioactivity level in animal feed is very important, as ingestion is one of the most common ways radionuclides enter living organisms. Thus, since humans consume products of animal ...origin (eggs and poultry, milk and beef), it is important to monitor radiation levels in animal feed, as part of the radioactivity that these animals are exposed to, could be transmitted to humans. Natural radionuclides such as 40K, 232Th and 226Ra find their way into the food chain from soil and air to plants and from plants to animals and humans as well. The goal of this study was to determine the activity concentrations of natural radionuclides in three commercial chicken feeds – starter, grower and finisher. The analyzes were performed by means of HPGe gamma spectrometry - gamma spectrometer (Canberra Packard) with a high-purity germanium detector. The obtained spectra from the measurement were analyzed by using the program GENIE 2000. Based on the performed tests, the mean values for the activity concentrations in the samples were the following 26.03±4.1 Bq kg-1 for 226Ra, 37.9±4.8 Bq kg-1 for 232Th, and 64.40±6.5 Bq kg-1 for 40K. The results obtained from the analyses of chicken feeds were compared to studies in other countries and it was found that 40K was present in the highest amount in all types of samples while the vales for the other natural radionuclides were within the nominal concentrations. Higher concentration of 40K can be associated with plants used in the production of animal feed, which were contaminated with fertilizer during their cultivation. The range of radionuclide concentrations in the samples was within the recommended values UNSCEAR.
Praćenje razine radioaktivnosti u hrani za životinje od izrazite je važnosti, budući da je oralna konzumacija jedan od najčešćih načina unosa radionuklida u živuće organizme. S obzirom na ljudsku konzumaciju proizvoda životinjskog porijekla (jaja, perad, mlijeko i govedina), važno je pratiti razine radijacije u hrani za životinje budući da dio ukupne radioaktivnosti kojoj su životinje izložene može prijeći na ljude. Prirodni radionuklidi poput 40K, 232Th i 226Ra ulaze u hranidbeni lanac iz zemlje i zraka u biljke te u životinje i ljude. Cilj ovog istraživanja je odrediti aktivne koncentracije prirodnih radionuklida u tri komercijalne vrste hrane za piliće – starteru, groweru i finišeru. Analize su provedene uporabom gama spektrometra visoke rezolucije, odnosno gama spektrometrom (Canberra Packard) s germanijskim detektorom visoke čistoće. Dobiveni mjerni raspon analiziran je uporabom programa GENIE 2000. Temeljem izvedenih ispitivanja uzoraka, prosječne vrijednosti aktivnih koncentracija su 26.04±4.1 Bq kg-1 za radionuklid 226Ra, 37.9±4.8 Bq kg-1 za radionuklid 232Th i 64.40±6.5 Bq kg-1 za radionuklid 40K. Rezultati navedenih analiza hrane za piliće uspoređeni su s istraživanjima provedenim u drugim državama, a zaključak istog je da je radionuklid 40K prisutan u najvišim količinama u svim vrstama analiziranih uzoraka dok su zabilježene normalne koncentracije ostalih prirodnih radionuklida. Više koncentracije radionuklida 40K mogu se povezati s biljkama upotrjebljenima u proizvodnji hrane za životinje, a koje su prethodno bile kontaminirane gnojivima tijekom kultivacije. Utvrđeno je da je raspon koncentracija radionuklida u analiziranim uzorcima unutar vrijednosti koje preporuča UNSCEAR.
Mikroplastika (MP) je prepoznata kao okolišni kontaminant višestrukih opasnosti na temelju fizičkih učinaka zbog veličine čestica, oblika i koncentracije te kemijskih učinaka povezanih s opasnim ...kemikalijama. Sve je više dokaza o prisutnosti MP u hrani, a posljednjih godina se eksponencijalno povećava i broj publikacija o njezinoj prisutnosti u hrani morskog podrijetla. Međutim, analitičke metode detekcije u hrani morskog podrijetla su unatoč dostupnosti širokog spektra instrumentalnih tehnika za izolaciju i određivanje njezinih fizikalnih svojstava ograničene. Potpuni analitički postupak donosi podatke o kemijskom sastavu i morfološkoj strukturi čestica, ali niti jedna instrumentalna tehnika ne udovoljava svim zahtjevima analize MP. Primjena većeg raspona komplementarnih analitičkih metodologija u pogledu otkrivanja i identifikacije ispunjava zahtjevnost analize ovog okolišnog kontaminanta. Pojava i vrsta unesene MP, kao i njezini zdravstveni
učinci koji se trenutno ispituju, uključuju biološke, kemijske i fizičke vrste utjecaja. U svrhu procjene utjecaja MP iz hrane morskog podrijetla na ljudsko zdravlje prvo se mora kvantificirati izloženost, a zatim utvrditi je li ta izloženost dovoljno velika da bi izazvala posljedice sa štetnim učincima. Izloženost ljudi hrani morskog podrijetla izaziva zabrinutosti zbog njezine kontinuirane akumulacije u okolišu. Cilj ovog rada je prikazati dosadašnje spoznaje o prisutnosti MP u hrani morskog podrijetla: školjkašima, ribi i rakovima kao glavnim izvorima. Posebno se analiziraju postojeći analitički pristupi ekstrakcije i instrumentalnog određivanja koncentracije, oblika i vrste materijala MP u zahtjevnim biološkim uzorcima. Istaknuta je potreba daljnje istraživačke aktivnosti o ovom kontaminantu, kao i potreba za stvaranje baze podataka koja je neophodna za uspostavu zakonodavstva u području hrane.
Mikotoksini su sekundarni metaboliti plijesni koji predstavljaju značajan problem u području sigurnosti hrane te predstavljaju rizik za zdravlje te dobrobit ljudi i životinja. Učinkovitost metoda ...uklanjanja mikotoksina iz hrane i hrane za životinje, primarno žitarica kao najviše
kontaminirane grupe hrane, ovisi o brojnim parametrima, od kojih su vrlo značajni svojstva onečišćenog materijala, odnosno njegov sastav, primarno sadržaj vode, te razina onečišćenja. Ovaj rad daje pregled fizikalnih i kemijskih metoda koje se manje ili više učinkovito mogu koristiti u tretmanu različitih vrsta hrane i hrane za životinje u cilju
redukcije odnosno uklanjanja mikotoksina. Uklanjanje mikotoksina fizikalnim metodama uključuje njihovu ekstrakciju pomoću otapala, adsorpciju te toplinsku inaktivaciju ili inaktivaciju ozračivanjem. Najznačajnije metode su sortiranje po boji i gustoći, ljuštenje i mljevenje, flotacija, blanširanje, prženje, a u posljednje vrijeme vrlo značajna je primjena gama zračenja te hladne plazme. Uporabom kemijskih metoda koje podrazumijevaju primjenu kemikalija dolazi do konverzije mikotoksina u druge manje toksične spojeve, npr. kiseline, lužine, oksidanse, bisulfite i plinove, no moguća je konverzija i u toksičnije spojeve, što je još uvijek predmet brojnih istraživanja. Za razliku od fizikalnih metoda, kemijske metode uklanjanja mikotoksina u načelu se smatraju nepraktičnim i nepoželjnim, zbog uvjeta provedbe, stvaranja toksičnih ostataka te negativnog utjecaja na nutritivna, senzorska i funkcionalna svojstva proizvoda.
Postupci uzorkovanja za mikrobiološku analizu hrane mogu utjecati na krajnji rezultat mikrobiološke pretrage. Uzorkovanje trebaju provoditi educirane i stručne osobe; pribor i oprema za uzorkovanje ...moraju biti sterilni; uzorak koji se uzorkuje mora biti reprezentativan, što znači da mora predstavljati jednu seriju ili lot proizvoda iz koje je uzet. Vrlo je važno uzorkovati dostatnu količinu uzorka koja je dovoljna za mikrobiološku analizu. Transport uzoraka do laboratorija i početak pretrage mora se provesti u što kraćem vremenu uz poštivanje temperaturnog režima. Sa svim se uzorcima treba postupati tako da bi se izbjeglo bilo kakvo oštećenje ambalaže. Uzorci moraju biti propisno upakirani te pravilno označeni. Subjekt u poslovanju s hranom sam određuje učestalost uzorkovanja hrane, vode i površina koje dolaze u dodir s hranom koja je definirana
planom samokontrole, a nadležna tijela kontroliraju provedbu propisanih planova. Osim uzorkovanja tijekom samokontrole koje provode osobe u poslovanju s hranom u Republici Hrvatskoj postoje i službene kontrole koje su propisane od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
PDF
