Citrinin u hrani i hrani za zivotinje Pleadin, Jelka; Kudumija, Nina; Frece, Jadranka ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
12/2015, Letnik:
10, Številka:
3/4
Journal Article
Odprti dostop
Mikotoksini su česti onečišćivači hrane i hrane za životinje, primarno žitarica i proizvoda na bazi žitarica. Među njima citrinin predstavlja mikotoksin iz skupine poliketida kojeg sintetiziraju ...plijesni iz roda Penicillium (P. citrinum, P. viridicatum, P. expansum, P. notatum), Aspergillus i Monascus. P. citrinum kao najznačajniji producent citrinina je vrlo raširena i može se izolirati iz velikog broja namirnica i stočne hrane. Toksičnost citrinina nije detaljno proučena te nema dovoljno podataka koji ukazuju na toksične učinke u ljudi. Međutim, u pojedinih životinjskih vrsta dokazana je njegova nefrotoksičnost, embriotoksičnost, teratogenost i genotoksičnost. Zbog nedovoljnog broja dokaza Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) uvrstila je citrinin u skupinu 3 kao spoj koji se ne može klasificirati kao ljudski karcinogen. S obzirom na nedostatnost podataka, nužna su daljnja istraživanja njegove toksičnosti, prisutnosti u hrani i hrani za životinje te perzistentnosti u tkivima ljudi i životinja kao posljedice izloženosti onečišćenoj hrani ili hrani za životinje. Budući je onečišćenje i ovim mikotoksinom neizbježno, potreban je sustavan nadzor sirovina i finalnih proizvoda namijenjenih ishrani ljudi odnosno hranidbi životinja, kao i definiranje najvećih dopuštenih količina za različite vrste proizvoda putem zakonodavstva.
T-2 i HT-2 toksini u hrani i hrani za životinje Kiš, Maja; Pleadin, Jelka
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
09/2018, Letnik:
13, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Mikotoksini su sekundarni metaboliti plijesni koji imaju toksičan učinak
na zdravlje ljudi i životinja. Smatraju se neizbježnim onečišćivačima hrane i hrane za životinje, a predstavljaju problem u ...cijelom svijetu jer se njihova koncentracija ne smanjuje ni nakon uobičajenih postupaka prerade hrane. T-2 toksin i njegov glavni metabolit HT-2 pripadaju velikoj grupi trihotecenskih mikotoksina. T-2 toksin se smatra najtoksičnijim predstavnikom trihotecenskih mikotoksina tipa A, a proizvode ga plijesni roda Fusarium, načešće Fusarium langsethiae, Fusarium poae i Fusarium sporotrichioides. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je uvrstila T-2 toksin u skupinu 3, među spojeve koji se ne mogu klasificirati kao ljudski karcinogeni. Ipak, izraženo citotoksično, imunosupresivno i hematotoksično djelovanje T-2 i
HT-2 toksina može uzrokovati kronične bolesti kod ljudi i životinja. Daljnja istraživanja ovih mikotoksina su nužna s obzirom na nedostatak toksikoloških podataka te kako bi se odredila njihova prisutnost u hrani
i hrani za životinje i efikasne metode dekontaminacije onečišćenih sirovina i proizvoda. Kako bi se izbjegli negativni učinci T-2, HT-2 toksina i ostalih trihotecenskih mikotoksina na zdravlje ljudi i životinja, važno je sprječavanje rasta plijesni i sustavan nadzor sirovina i finalnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi i hranidbi životinja.
Abstract Introduction Education about food safety is important for public health, and the best place to provide it is a university environment. The aim of the research was to assess food safety ...knowledge and self-reported food handling practices among students in Serbia. Methods The research was performed from October to December 2020, using an electronic survey among students at the University of Belgrade, University of Niš, and University of Novi Sad. Results The average students’ age was 21 (SD=1.7), and genderwise the proportion was 54% women and 46% men. The average score for self-reported food handling practices was 45.7% (SD=15.7), and for food safety knowledge 57.9% (SD=15.7). The results showed that students whose field of study is health-related (e.g. nutrition, chemistry, biology, medicine and pharmacy) had the highest score for self-reported food handling practices (48.8%) and for food safety knowledge (57.7%). As for age, the senior students showed the highest score for food safety (57.2%), followed by third-year students (53.8%), second-year (51.9%), and first-year students (49.9%). Conclusions The first-year students and those whose field of the study was not health-related showed the lowest score in the answers to the questions about food handling practices and food safety knowledge. However, the longer students study, the more knowledge they have, which is not the case for those whose studies are non-health-related.
There is compelling evidence that fruit, vegetables, whole cereals, and legumes make about 80 % of the total food fibre intake and have a potential to help in the prevention of a number of diseases. ...The aim of our study was to estimate total fibre intake from consumption of this fibre-rich food, partly reported in our earlier study in Croatian adult population. Current data analysis involved a non-probabilistic sample of 1,034 adult participants from Dalmatia, Croatia who responded to a validated food frequency questionnaire between October 2014 and March 2015. We also analysed the sales data obtained from three shopping centres in the Zadar area (Croatian coast) to establish a list of most frequently bought fruit, vegetables, whole cereals, and legumes and to calculate dietary fibre (DF) intake for each of the top-selling items and conversion factors for each food group. We then used these conversion factors to calculate individual total fibre intake (TFI) in our population. It was 11.4 g per person per day, which is less than half the recommended dietary requirements. On average, respondents reported to consume one piece of fruit and one meal of vegetables a day, which is less than half the daily recommendation for either. 25.8 % of respondents reported no consumption of whole cereals at all, and only 0.2 % of the population consumed the recommended 3–5 servings of whole grains or legumes a day. We also observed significantly higher consumption of fruit and whole grains/legumes in women than men. Our findings alert to poor dietary fibre intake in Croatian adult population, which is similar to other western countries and points to issues deeply rooted in these economies. However, our findings may be either an over- or under-estimation and need to be verified through longitudinal research on a wider sample using more precise tools.
U članku se proučava važnost Biblije u dogmatskoj teologiji, prije svega kroz prizmu jedinstva, strukture i sadržaja traktata pod nazivom Teološka antropologija. Potom se pristupa detaljnom čitanju ...novog dokumenta Papinske biblijske komisije »Che cosa è l’uomo?« (Sal 8,5). Un itinerario di antropologia biblica (2019.). Prezentiraju se doprinosi i nadahnuća toga dokumenta za Teološku antropologiju te se uočavaju neke razlike i nedostaci u sadržajnim naglascima. Najviše dodirnih točaka moguće je zamijetiti u tematskom području čovjeka kao Božjeg stvorenja u njegovoj zemaljskoj egzistenciji i odgovornosti. Najveća razlika između tog dokumenta i Teološke antropologije je u tome što se u njemu vrlo malo obrađuje antropološki vid Božjeg spasenja, u smislu preobrazbe čovjeka Božjom milošću i čovjekove usmjerenosti na eshatološku puninu života s Bogom.
The article studies the importance of the Bible in dogmatic theology, primarily through the prism of unity, structure, and contents of the tractate titled Theological Anthropology. The author offers a thorough reading of the new document of the Pontifical Biblical Commission »Che cosa è l’uomo?« (Sal 8,5): Un itinerario di antropologia biblica (2019.). The article presents contributions to and inspirations of that document for Theological Anthropology and it points out some differences and deficiencies in terms of contents. The most common points can be noticed in the thematic area of the human beings as God’s creation in his/her earthly existence and responsibility. The biggest difference between that document and Theological Anthropology consists in the fact that the document is very brief on the anthropological aspect of God’s salvation in the sense of the transformation of human beings by Divine grace and of human beings’ directedness toward the eschatological fullness of life with God.
Post u vrijeme porođaja postao je standard u mnogim zemljama nakon zaključka iz Mendelsonove studije iz 1946. godine gdje se sugeriralo ograničavanje unosa hrane i pića u porođaju kako bi se izbjegao ...rizik od aspiracije tijekom potencijalne opće anestezije rodilje. U današnje vrijeme opća anestezija je rjeđa u porodništvu u odnosu na regionalnu anesteziju pa je i time rizik manji u odnosu na vrijeme kada je objavljen zaključak Mendelsonovog istraživanja. Desetljećima se provode istraživanja o rizicima i prednostima ograničavanja oralnog unosa tijekom porođaja. Praksa oralnog unosa hrane i pića tijekom porođaja i danas varira i na međunarodnoj razini i na razinama porodnih centara unutar zemalja. Istraživanja provedena u Australiji i Europi ukazuju na to da oralni unos tijekom porođaja može imati korisne i nepovoljne ishode i za majke i za njihovu novorođenčad. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se rodilje ne ograničava u konzumaciji hrane i piće u porođaju ako ne postoje vidljivi faktori rizika za opću anesteziju.
Mleko je izhodišče raziskovanja intenzivnih sonastajanj različnih teles, vrst in stvari; tega, kar običajno imenujejo udomačitev. Mleko je del skupka, ki povezuje živali, hormone, encime, bakterije, ...hrano, gene, tehnologije in materialno kulturo. Ta kompleksna sonastajanja producirajo nove, nepričakovane rezultate in učinke ter spreminjajo vse komponente v skupku udomačitve.
This paper investigates the contrast of eating and speaking from the theoretical standpoint of cognitive semantics, as it appears in plays written by Ivo Brešan. These examples are mediated by ...literary archetypes and conventional expressions based on the ideas are food and the mind is a container conceptual metaphors. They are also a specific way to problematize language in new folk plays. Starting from the classical cognitive view (Lakoff and Johnson 1999), and Deleuze’s (2015) dialectics of eating and speaking as a relationship between the inner and the outer, the paper articulates the duality of the cultural model of banquet: manifestations of the exchange of ideas, consciousness and spirituality, and manifestations of hedonism, inner, unconsciousness and physical. This duality in Brešan’s plays has a specific social-critical form.
Ekološka poljoprivredna proizvodnja vrsta je proizvodnje koja ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti i proizvodnju visokokvalitetne hrane, poštivajući ...principe plodoreda, uporabe organskih gnojiva, odabir otpornih sorti te uporabu kvalitetnog sjemena, uz mehaničko suzbijanje korova. Stručna kontrola ekološke proizvodnje obavezna je i provodi ju kontrolno tijelo.
Cilj je ovoga rada pod svjetlom antropologije istražiti važnost simbola kruha u činu euharistijskoga blagovanja. Uzimanje hrane, jedenje, blagovanje, sastavnica je života svakog bića, bez koje ono ne ...može opstati. Hranom se uspostavlja komunikacija među ljudima, osobito u zajedničkom objedu, gdje se prenosi čitav niz izričito formativnih poruka koje se blagovanjem usvajaju. Antropološko promatranje simbola euharistijskoga kruha nalaže propitivanje njegova značenja u suvremenom svijetu kako bi što vjernije komunicirao i sa što većom uvjerljivošću prenio informaciju koju u liturgiji naznačuje i kao simbol prenosi. Simbol u liturgiji pretpostavlja antropološku dimenziju znaka kako bi na njoj gradio govor o svetomu i mogao uspostaviti razgovor između čovjeka i Boga. Autor, na temelju pastoralne prakse, upućuje na neke od razloga oslabljenosti znaka kruha u euharistijskom slavlju te daje mogućnosti ispunjenja i davanja tona suvremenosti tom sakramentalnom znaku uporabom euharistijskoga kruha koji bi i stvarnije bio nalik kruhu, a ne oblati, kako je to moguće vidjeti u euharistijskim susretima prve Crkve. U članku se daje i nekoliko prijedloga za bolju pastoralnu i katehetsku praksu u svrhu poboljšanja shvaćanja kruha kao simbola u euharistijskom slavlju.