The article discusses the relationship between universities as the idea of realizing scientific and technical possibilities of “progress” and “development” of man at the end of metaphysics and that ...which arises from understanding the technosphere as the rule of “artificial intelligence” and “artificial life” through the analysis of four basic concepts of cybernetics: information-feedback-controls-communications. By critically analyzing relevant approaches to this problem within the poststructuralist circle of thought from Jean-Francois Lyotard to Jacques Derrida, the author shows that preserving the “essence” of what we call the humanities as a thought-saying “on” the existential openness of man can only be done by its reduction to biogenetic processes. When life, in its last possibility of spiritualization, becomes an autopoietic system that loses the features of uniqueness and uncertainty in the technologization of Being and instead becomes singularity and calculability, the knowledge of the “cybernetic difference between man and the world” requires a radical transformation. But not the transformation of science and its historical and epochal place of world history as is the idea of the university from Humboldt to the so-called Bologna reforms. The last transformation with which the Western metaphysics as an onto-theo-cosmo-anthropology loses its own “essence” concerns the realization of the possibility of what Friedrich Nietzsche intended for the idea of man - to be a bridge between an “animal” and “superman.” The article intends to reconsider the consequences of the new paradigm of technological structure of “artificial life” for the future of the idea of the university and possibly new “missions” of the humanities in that context.
U prilogu se otvaraju pitanja načina upletanja ideologije u znanstveni diskurs. Ona se raspravljaju kroz usporedbu dvaju tekstova političke tematike koji razvijaju interes za sport, a metodološki su ...upu#eni na analizu medijskog sadržaja i diskursa. U prvome od njih, promovirano se viđenje kategorije identiteta iščitava kao ideologizacija identiteta, a davanje glasa stanovitim ideologijama, praćeno metodologijom lišenom ikakve interpretacije, tumači se kao oznanstvenjenje ideologije. U drugome pak tekstu, teorijska artikulacija teza i kritička interpretacija građe upozoravaju na mogućnost drukčijega znanstvenog pristupa temama, akterima i događajima s političkim predznakom. Temeljni je, naime, postulat znanstvenog rada proširivanje i produbljivanje znanstvene spoznaje, a ne zagovaranje vrijednosnih sudova, što vrijedi i kad je rije! o visokonarativiziranim tekstovima humanističke provenijencije. Zamućivanje granica među tim načelno različitim orijentacijama može se objasniti kao plod intencije da se znanstveni rad pretvori u instrument neznanstvenih interesa. Takva intencija nalaže pojačanu osjetljivost i unutar hrvatske etnologije i kulturne antropologije, čija se analitičnost i kritičnost ne bi smjele usmjeravati samo na predmet istraživanja, nego i na vlastitu znanstvenost podjednako. Inače raste opasnost da se ideologije iz sfere stvarnosti perpetuiraju u sferi znanosti, odnosno onoga što se za nju izdaje.
Na pitanje kako interpretiramo odnosno tumačimo književnost u radu odgovaramo sa stajališta suvremene prostorne književne znanosti odno-sno sa stajališta njezine slovenske akademske verzije koja se ...primjenjuje u posljednjem desetljeću. Slovenska se prostorna književna znanost oslanja na tradicionalnu književnu geografiju koju teorijski i metodološki nadopunjuje konceptima postmoderne prostorne humanistike, dok se, osobito kroz koncepciju književnosti kao društvenog sustava, produktiv-no povezuje s empirijskom znanosti o književnosti koja u Sloveniji ima već dužu tradiciju. Slovenska prostorna književna znanost temelji se na pretpostavci o uzajamnim utjecajima geoprostora, shvaćenog kao preplet fizičko-prirodnih i društvenih čimbenika, te književnosti, shvaćene kao sveukupnost književne komunikacije. Slovenska se književnost na taj način interpretira odnosno tumači prvenstveno iz perspektive prostora. U književnoznanstvenim studijama do izražaja dolaze različite vrste prostornih podataka koji su s jedne strane uglavnom vezani za biogra-fije književnika i infrastrukturu medija te institucija, a s druge strane za književne tekstove koji se odnose na geoprostor i u tom kontekstu na književne prostore. Rad se fokusira na prostorne aspekte biografija. Za predstavljanje, analizu i interpretiranje relacija između geoprostora i “životnih putova” književnika upotrebljavaju se tematske književne karte izrađene pomoću suvremene tehnologije GIS.
Podjela znanosti je znanstveno-političko pitanje uređenja i funkcioniranja institucija u kojima se znanstveno znanje stječe, predaje i primjenjuje. Humanističke i društvene znanosti bave se čovjekom, ...tj. stvarima čovjeka u interesu čovjeka. Teologija ga uzima u krilu stvorenja u perspektivi njegova odnosa s Bogom. U članku se ističe specifičnost tog odnosa i posljedice koje odatle proizlaze za shvaćanje čovjeka i njegova života; upozorava se na osporavanje tog pristupa u kontekstu prirodoznanstveno intonirane i tehnicizirane suvremene kulture; na kraju se tematiziraju intelektualni i kulturalni izazovi s kojima je pritom teologija suočena te se ističe važnost njezina priloga u suvremenim raspravama u kojima je u pitanju čovjek. Kroza sve to u članku se zastupa uvjerenja da vjernička religiozna opcija širi pogled na čovjeka i otvara nove perspektive njegova razumijevanja te se pledira u prilog neodrecivog mjesta teologije u humanističkim znanostima i za njezinu otvorenost kritici i raspravi o stvarima čovjeka radi čovjeka.
The division of science is a scientific and political question of constitution and functioning of institutions in which scientific knowledge is acquired, presented and applied. Humanities and social science deal with human i.e. with the matters of human in the interest of human. Theology takes him in the lap of creatures in the perspective of his relation to God.
This article emphasises the specificity of this relation and the consequences which arise out of it for the understanding of human and his life; it warns that such an approach in the context of scientifically intoned and technicistic contemporary culture is contested. In the end it deals with intellectual and cultural challenges theology is faced with and points out the importance of its contribution to contemporary disputes concerning human. Throughout all of this the article represents the convictions that the believers religious option broadens the prospect of man and opens new perspectives of understanding him so it pleads for an indisputable place of theology as one of the humanities and its openness to critic and debate about the matters of man for man.
Vodeći se razmišljanjima Nurie Rodríguez Ortega i Pamele Fletcher, u tekstu se razmatra odnos digitalne i tradicionalne povijesti umjetnosti kroz traženje dodira povijesti umjetnosti i računalnih ...tehnologija. Fokusirajući se na povijesne iskaze vrijednosti koje dijele digitalna humanistika i digitalna povijest umjetnosti, poput interdisciplinarnosti ili timskog i kolektivnog rada, analiza manifestacije tendencije 4 (kolovoz 1968. – kolovoz 1969.) s podnaslovom Kompjuteri i vizuelna istraživanja usredotočena je na doprinose znanstvenika i inženjera koji su aktivno sudjelovali u njezinoj organizaciji. Njihovi doprinosi programskim smjernicama manifestacije, kao i upotreba računala za vizualna istraživanja, promatrani su s obzirom na javnu dostupnost novih tehnologija te položaj tadašnje Jugoslavije u svjetskoj raspodjeli moći.
Avtorica obravnava usklajenost formalne izobrazbe z zaposlitvijo, ki je različna na različnih področjih dela in v različnih evropskih državah. Zaposlenost na svojem področju diplomantom omogoča, da ...ostanejo na delovnem mestu. Omogoča jim tudi boljši zaslužek. Za boljšo usklajenost izobrazbe z zaposlitvijo je pomembno izobraževanje odraslih in tudi to, kar počnemo v »resnem prostem času«. V nadaljevanju razprave Dušana Findeisen predstavi zbrana pričevanja o tem, kako individualizirano poteka življenjska in poklicna pot diplomantov s področja družboslovja in humanistike, in o pomenu izobraževanja odraslih pri tem.
U radu se predstavlja novi projekt Digitalni etimološki rječnik najstarijega finskog leksika (sveučilište u Helsinkiju, financira ga zaklada Kone) i prikazuje trenutačno stanje i izazovi (posebno u ...vezi s digitalizacijom) koji stoje pred etimološkim izvorima za finske i uralske jezike općenito. također se pokazuje kako se masovna podrška može primijeniti u etimologiji i kako prikazana platforma može biti upotrijebljena u etimološkoj leksikografiji drugih jezika i jezičnih porodica.
U radu se predstavljaju nedavni pomaci u tehnologiji prepoznavanja rukopisnoga teksta (HTR) namijenjenoj hrvatskoglagoljskim rukopisnim i ranim tiskanim knjigama. Nakon opisivanja općih načela ...strojne obuke HTR modela, iznose se značajke načela strojnoga učenja u platformi Transkribus, pogotovo modeli korištenja latinice u preslovljavanju glagoljskih tekstova. Pri tome se u većini slučajeva ispravno preslovljavaju ligature i razrješuju kratice. Dobivena čestota pogrešaka je manja od 6%, poput uobičajene čestote pogrešaka kada preslovljavanje provode stručne osobe. Primjena HTR modela u prvom stadiju preslovljavanja može uštedjeti puno vremena pri pripremi i uređivanju rukopisa za objavu, zahvaljujući pretraživanju (pretrazi po ključnim riječima), pa čak i neispravno HTR preslovljavanje može biti korišteno za različite raščlambe. Modeli su javno dostupni posredstvom platforme Transkribus. Potičemo sve znanstvenike koji obrađuju glagoljske rukopise i rane tiskane knjige da se njima koriste.
Ovaj rad predstavlja bibliografsku, bibliometrijsku i scientometrijsku analizu znanstvenih časopisa objavljenih na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u razdoblju od 2010. do 2020. godine. ...Scientometrijski aspekt predstavlja analizu dostupnih metričkih pokazatelja o časopisima, radovima i autorima indeksiranim u bibliografskim bazama Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus te citatnim bazama Journal Citation Reports (JCR) i Scimago Journal & Country Rank (SJR). Interpretaciji rezultata prethodi teorijski pregled terminologije podkategorija informacijskih znanosti iz područja metrika znanstvenih radova te osvrt na aktualnu problematiku pri vrednovanju znanstvene produktivnosti i ulogu visokoškolske knjižnice kod provedbe bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja. Rad također ukazuje na važnost primjene transparentnijih metoda, pravednije evaluacije i boljeg razumijevanja humanističkog znanstvenog područja.
PDF
