Autor u radu analizira odnos Platonove pozne misli bitka spram elejskog nasljeđa koje stoji u samom osnovu postavke o ideji iz srednjeg perioda. Analiza pokazuje da Parmenidova poema O prirodi ...predstavlja problemski okvir Platonove misli, odnosno da se zadatak utemeljenja misli o ideji, kao onoga što je u srednjem periodu prosto postulirano, mora kritički obračunati s Parmenidovom mišlju bitka. Platonove ideje pokazuju se kao umnožen Parmenidov bitak, ali su kao takve već uvijek istina mnoštva. Stoga, utemeljenje postavke o ideji zahtijeva kritiku Parmenidovog načina mišljenja bitka, kritiku koja otvara prostor za nov način mišljenja ideje kao bića po sebi. Patricid je Platonova odluka za bespuće, bludnja koja vodi putu onih koji lutanju dvoglavi.
This essay deals with the holly fool (yurodivy) phenomenon in the cultural history of Russia providing interpretations of various texts – religious, medical, but primarily artistic ones (literature ...and film). Russian artists and intellectuals often practise mysticism and for them the sacred is a transcendental ontological reality to be experimented with. The author examines the way in which the yurodivy, an idiosyncrasy of Russian folk culture,at a certain historical moment became entwined with the thought of Russian authors such as Dostoevsky, Berdjajev and Tarkovsky, providing them with a form for a religious conception of art and a specific vision of the artist as a yurodivi “who mocks the world by day, only to mourn it by night” and artistic works as “pathways towards the other world”.
The main theme of this paper is the modern idea of the university, which is commonly associated with the work of Wilhelm von Humboldt and the founding of the university in Berlin. The aim of the ...paper is to examine the philosophical foundations on which it was built, as well as to critically reflect on the causes for advocating the new idea of the university against the existing medieval model of higher education. Among the many contributions, the works of Kant, Fichte and Schleiermacher were selected and examined in view of their influence on the formation of certain aspects of the modern idea of the university. Although the mentioned authors agreed on the basic objectives of the new university, they did not agree on all aspects of practical realization.
Ideja o nastanku jedne zajednice koja bi obuhvatila Europu seže daleko u prošlost, ali tek 1950. godine nastaju prvi koraci ka stvaranju Europske unije. Velika razaranja u ratovima nametnula su ...razmišljanja o tome kako nadići antagonizme među europskim državama. Nakon Drugog svjetskog rata, europske države shvaćaju da imaju zajedničke
probleme i odlučuju se dobrovoljno udružiti u zajednicu kako bi stvorile bolju budućnost za nadolazeće generacije. Tako nastaje Europska zajednica za ugljen i čelik, koja se kasnije udružuje s Europskom ekonomskom zajednicom i Europskom zajednicom za atomsku energiju te se od 1993. godine formalno formira Europska unija pod tim nazivom. Sadrži veliki broj članica koje se povećavaju iz dana u dan. Osnovni cilj rada jest prikazati kakva je to zapravo bila ideja o osnivanju zajednica koje bi ujedinile Europu, kako je nastala Europska zajednica te kako se razvijala, prikazati ciljeve EU-a, kakve je promjene donijela u Europi te je li ispunila svoj prvobitni i najznačajniji cilj, a to je ujedinjenje Europe.
Namjera je rada istaknuti važnost humanističkog ideala obrazovanja onako kako su ga shvaćale plejade velikih mislitelja i filozofa 18. i 19. stoljeća. Čini se da temeljene vrijednosti i san ...prosvjetiteljstva o sveobuhvatno samoobrazovanom i emancipiranom pojedincu u ovome našemu ‘društvu znanja’ polako odumiru. Svođenjem obrazovanja na izobrazbu ono postaje nešto strano i izvanjsko ljudskome duhu. akademskim se zajednicama diljem Europe i svijeta osjeća snažan zaokret i odricanje od temeljnih humanističkih ideja obrazovanja. Mnogo toga što se propagira i proklamira pod sintagmom ‘društva znanja’ čini se retoričkom frazom. Brojne reforme obrazovanja vodile su i vode njegovoj ekonomizaciji i komodifikaciji, čime se temeljne humanističke vrijednosti i ideali izvrću i izdaju te time uloga kritičkog subjekta postaje gotovo nemogućom. Ako su osnovni zadaci sveučilišta traženje i predaja istine, onda oni nisu mogući ako za svoju posljednju svrhu nemaju odgoj i obrazovanje cjelokupnog čovjeka, koji su konstitutivni momenti ljudskosti i humaniteta. Koristeći se brojnim izvorima na spomenutu temu, a ponajprije iznesenim poimanjima ideje obrazovanja, očekivani doprinos rada ide u smjeru mogućnosti ponovnog otkrivanja i revaloriziranja humanističke i prosvjetiteljske ideje odgoja i obrazovanja.
The article is dealing with the ideology of integral Yugoslavism of the Organization of Yugoslav Nationalists (Orjuna) during the time of its existence 1921-1929, approaching the topic from the ...perspective of the new cultural theories about fascism, which defines fascism as the ideology advocating the notion of the palingenetic national revolution. The article analyses Orjuna’s concept of the palingenetic national revolution, subsequently showing that the organization failed to develop in a fully blown fascist movement, due to the fact that it failed to constitute itself as the autonomous political agent tending to revolutionary overtaken of political power. Subsequently, the article is focused on the Orjuna’s central ideological concept of integral Yugoslav nation. It is shown that Orjuna, on the contrary to other fascist movement, was focus on the process of creation the new unitary Yugoslav nation. Hence, the analysis shows that the privileged position of Serb national mentality within the concept of Yugoslav unitarism is not mere and simple expression of Orjuna’s exclusive anti-Croatism, but originates from the labeling of the Croatian national-integration tradition to be inadequate ground for modeling of integral Yugoslav revolution, on the contrary to the Serb national mentality.
U istoriji pedagogije značajnomjesto zauzimaju prosvjetiteljskeideje koje su nastale kao reakcija natradicionalnu školu i njene odrednice.Kritikujući staru tradicionalnuškolu te vjerujući u ...neograničenemoći vaspitanja i obrazovanja prosvjetiteljisu smatrali da je uz pomoćreforme škole moguće stvoriti boljeljude i novo, humanije društvo. Ovakvomišljenje je zastupao i Vasa Pelagićkoji je izložio niz progresivnihideja uz čije bi ostvarivanje po njegovommišljenju moglo doći do preobražajavaspitanja i obrazovanjamladih.U vremenu u kojem je živio VasaPelagić ovakve ideje su nazivaneutopističke, osuđivane su, kritikovanezbog čega mnoge od njih nisu bileprihvaćene i praktično ostvarene.U želji da saznamo da li su i ukojoj mjeri navedene ideje danas aktuelneopredjelili smo se za istraživanjeznajući da su takva istraživanjau današnjem vremenu rijetkost.Cilj ovog rada jeste da ukaže ukojoj su mjeri aktuelne ideje VasePelagića, odnosno koliko su praktičnoostvarene u današnjim školama.Autor je u prvom dijelu rada daopregled ideja Vase Pelagića koje seodnose na nastavu, nastavne sadržajei učitelja. U drugom dijelu radaprikazuju se rezultati empirijskog istraživanjao aktuelnosti navedenihideja koje je sprovedeno među učenicimau Osnovnoj školi BorisavStanković u Banjoj Luci (N=216).Rezultati istraživanja pokazuju dasu mnoge ideje Vase Pelagića aktuelnešto možemo zahvaliti futurološkojviziji ovog istaknutog prosvjetitelja.
U radu se prikazuju i kritički evaluiraju suvremene tendencije u okviru intelektualne historije koje su aktualne prije svega u okviru angloameričkog akademskog polja. To se napose odnosi na pokušaje ...revitalizacije historije ideja, odnosno njene rekonceptualizacije kao nove historije ideja. Kako bi se mogli što bolje razumjeti, teorijski problemi koji se javljaju prilikom pokušaja revitalizacije historije ideja prate se kroz povijesni razvoj intelektualne historije kao discipline u 20. stoljeću.
Pritom se postavlja ključno pitanje disciplinarnog statusa intelektualne historije te implikacija koje on ima s obzirom na određenje njezinih ciljeva i istraživačkog predmeta. Kao temeljni problem ističe se dualistička premisa koju je intelektualna historija kao historijska (sub)disciplina naslijedila od tradicionalne idealističke filozofske tradicije koja je u mnogočemu obilježila njezin rani razvoj. Naposljetku se razmatraju mogućnosti disciplinarne rekonceptualizacije intelektualne
historije, kao i povezana potreba nadvladavanja aporija koje proizlaze iz ranije navedene temeljne dualističke premise.
Kreativnost pruža moćan način uključivanja učenika u proces učenja, povećava razinu motivacije, samopoštovanja učenika te ih priprema različitim fleksibilnim vještinama potrebnima za život. Vjeruje ...se da razvoj kreativnosti može obogatiti život, da mnogi jezični zadatci kojima se favoriziraju suvremene metode poučavanja oslobađaju kreativnost kod učenika – poglavito one metode i postupci koji su usmjereni na učenika, koji se temelje na interakciji i otvorenosti, stoga su u načelu idealni za poticanje kreativnog razmišljanja i ponašanja učenika (Burton, 2010, prema: Richards, 2013). Kreativna inteligencija postaje važnim čimbenikom učenja jezika, pri čemu komunikacijske metode imaju značajnu ulogu jer ističu funkcionalnu i situacijsku uporabu jezika te metodički postupci poput igranja uloga ili simulacija zahtijevaju od učenika maštu i kreativno razmišljanje (prema: Richards, 2013). Ideje za osmišljavanje kreativnih aktivnosti nastavnici nalaze u različitim izvorima, a u poučavanju gramatike često primjenjuju raznovrsne metodičke postupke koji mogu aktivirati učenike na različite načine. U ovome se radu razmatra mogućnost nalaženja kreativnih ideja u različitim izvorima te se opisuju odabrani metodički postupci (oluja ideja, šest pametnih šešira, razmisli/u paru razmijeni, intervju u tri koraka, kuglični ležaj) kojima se može potaknuti kreativnost. Da bi se istražilo u kojim izvorima nastavnici hrvatskoga jezika nalaze ideje za kreativno poučavanje gramatike (u stručnoj literaturi, u udžbenicima hrvatskoga jezika, u internetskim izvorima) te koje metodičke postupke primjenjuju kojima se potiče kreativnost i kritičko mišljenje, provedeno je istraživanje anketnim upitnikom. Rezultati su pokazali da se ispitani nastavnici služe različitim izvorima za nalaženje kreativnih ideja, pri čemu internet postaje važnim i sve većim izvorom kreativnoga potencijala za nastavu gramatike.
The idea of the university is taken as fundamental in the articulation of the concept of the university and the possibility of its institutional realization. In such a context, Immanuel Kant is in ...the forefront as an unavoidable thinker of this idea. For easier understanding of Kant’s articulation of the idea of the university, at the beginning basic features of Humboldt’s vision of the university are presented, and this enables us to follow Kant’s contribution and influence upon the articulation of these features. Thereby The Conflict of the Faculties is the central Kant’s text in which he did not just offer the concept of the university as an institution fundamental for the development of scholarship, but he was the last thinker, according to some authors, of the very idea of the university. As the analysis shows, this idea is, in a historical sense, the articulation of classical idea of the modern, Humboldtian university, but there are also a number of interwoven elements inwrought in this idea which possess the lasting actuality (e.g. jurisdiction of the particular fields of knowledge, pretensions of the particular sciences, autonomy of the sciences and the faculties, relations between the faculties etc.). It is shown that if we take the whole Kant’s opus into consideration, The Conflict of the Faculties can be seen as an extension of his enlightenment project, supplement of his philosophy of politics and law (private and public use of reason) and his philosophy of history (universities as an important link in the progress of the mankind in general), addition to his philosophical anthropology (universities as a medium of the progress of human capacities) and philosophy of education (universities as an indispensable dimension of education of man as a person, citizen and human being in general). On the other side, the necessity of all those other parts of his philosophical opus is demonstrated as needed for the complete understanding of his thought of the idea of the university. Instead of the conclusion, the results of the previous analysis are evaluated in the context of an attempt of answering the question of Kant’s permanent actuality and his special place in the history of ideas, considering the thinking of the idea of the university.
PDF
