Prijedlog francuskog ministra vanjskih poslova Aristida Brianda o stvaranju jedne vrste
europske federacije predstavlja prvi pokušaj velike europske sile da pokrene proces europske
integracije mirnim ...putem. Briandov plan predstavljao je vrhunac europskog pokreta u
međuratnom razdoblju, koji će oslabiti nakon izbijanja Velike ekonomske krize uslijed
jačanja političkog i ekonomskog nacionalizma u Europi. Francuska inicijativa za stvaranje
federalne Europe može se razumjeti jedino u širem političkom i ekonomskom kontekstu
međuratnog razdoblja te kad se ima u vidu evolucija u prvom redu francuske, ali i njemačke
i britanske vanjskopolitičke strategije. U radu se objašnjavaju različite povijesne
interpretacije Briandova plana, s jedne strane federalni narativ koji naglašava europsku
ideju i proeuropski pokret, a s druge strane jedan realističniji pogled, koji stavlja naglasak
na nacionalne ekonomske i političke interese zbog kojih je plan predložen, a koji su u
konačnici i odredili njegovu sudbinu. Drugi dio rada razmatra institucionalni okvir
predložene europske federacije te važnost Briandova plana u povijesti europske integracije
s pravnopovijesnog aspekta.
U radu su iznesene neke osnovne promjene paradigmi u socijalnom radu, te učinci tih promjena na praksu socijalnog rada. Osnovni pojmovi koje autor u tom kontekstu definira su refleksivna praksa, ...uloga posrednika koju socijalni radnik ima u odnosu s korisnikom i ideja osnaživanja. S tim u vezi autor ističe važnost usklađivanja obrazovanja budućih stručnjaka s potrebama prakse. Pritom terenska nastava postaje sve zahtjevnija, a uloga terenskog nastavnika sve složenija. Takve promjene zahtijevaju od profesionalne zajednice da prepozna važnost terenske nastave, uspostavi sustav specijaliziranja praktičara za obavljanje ove uloge, te uvede određene oblike podrške i stimulacije za terenske nastavnike.
Ovaj rad uspoređuje početne postavke Kantove i Hegelove filozofije te na temelju njih pokušava ustanoviti uzajamnu povezanost i udaljenost Kantova i Hegelova mišljenja antinomija čistoga uma. Rad ...sadrži: (1) uvod u Kritiku čistoga uma s ciljem smještanja antinomija čistoga uma i pokazivanjem njihovog značaja u djelu, (2) uvod u Hegelovu Nauku Logike s ciljem pronalaženja mjesta koje se neposredno tiče problema antinomija te njihovog ontologičkog utemeljenja, (3) osvrt na Kantovo i Hegelovo razlikovanje razuma i uma, kao i na razlikovanje iskustva i pojma, (4) izlaganje samih antinomijskih sukoba te naposljetku (5) Hegelov osvrt na izvore sukoba, sukobe same i njihove rezultate.
Hegelova povijest filozofije razlikuje se od historijskog prikaza filozofije u tomu što pojedine filozofije i principe kojima su određene prikazuje u njihovoj nužnoj povezanosti. Ona se sastoji u ...spoznaji slijeda različitih principa prethodnih filozofija kao odredbi same ideje koje ona u toku svog razvoja ukida - niječe, čuva i uzdiže na viši stupanj - i tako na svakom stupnju biva određenija. U Hegelovom apsolutnom idealizmu ideja sebe spoznaje kao supstanciju i ujedno subjekt, odnosno kao duh. U kretanju duha do njegova znanja sebe kao onog apsolutnog bitno mjesto zauzima princip subjektivnosti Kantove filozofije čiji se teorijski dio nastoji razmotriti iz Hegelovog prikaza u Predavanjima o povijesti filozofije. Za Kanta je misleće ja – subjekt – djelatna moć koja raznovrsnost opaženog sadržaja putem razumskih kategorija čini svojim predmetom, a da pritom ono samo ostaje jedinstveno. Međutim, ono ja u Kantovom subjektivnom idealizmu shvaćeno je jednostrano kao pojedinačna samosvijest čija je spoznajna moć ograničena na ono konačno, iskustveno. Za Hegela je kantovski shvaćena subjektivnost posljedica razumskog mišljenja, stoga je njezino nadilaženje moguće tek u spekulativnom mišljenju.
Uloga poduzetništva u razvoju suvremenih ekonomija odavno je prepoznata kao ključna za osiguravanje meðunarodne konkurentnosti, tehnološkog napretka te generiranja radnih mjesta, što postaje još ...izraženije u razdobljima nakon kriza i recesija. Poduzetništvu, stoga, treba osigurati primjerenu pozornost u sustavu obrazovanja. Naime, kako mladi ljudi predstavljaju inovativnu i dinamičnu skupinu otvorenu prema novim društvenim i tehnološkim pokretima, obrazovanje za poduzetništvo treba biti dostupno već na sekundarnoj obrazovnoj razini jer je tijekom tog razdoblja još uvijek moguće usmjeravati izbor buduće karijere učenika. U ovom radu su ispitani stavovi o poduzetničkoj profesiji, poduzetničke namjere te percepcija doprinosa srednjih škola razvoju poduzetničkih znanja i ideja na uzorku 99 učenika u dvije srednje škole u Gradu Zagrebu. Osim što se pokazuje da srednjoškolski kurikulum i nastavne metode ne potiču učenike na razmišljanje o poduzetničkoj profesiji, istraživanje je ukazalo i na statistički značajne razlike u stavovima i percepcijama učenika o poduzetništvu s obzirom na spol i postojanje poduzetničkih uzora u obitelji.
Ovaj rad, kroz prikaz imperijalističke srži velikosrpske ideje i nemogućnosti implementacije jugoslavenske misli u srpske političke projekte, analizira dugo zanemarivanu problematiku Srpskog ...dobrovoljačkog korpusa u Odessi 1916. godine. Rad razmatra povijesni kontekst nastanka Srpskog dobrovoljačkog korpusa i oslikava mučnu situaciju Hrvata i Slovenaca koji su se prisilno borili pod srpskom zastavom i srpskim znakovljem - u srpskom korpusu. Njihova ideja da se korpus nazove jugoslavenskim izazvala je brojne sukobe koji su kulminirali 23. listopada 1916. godine na Kulikovu polju. Upravo ovo mjesto postalo je stratište za 13 Hrvata i ne samo za njih – broj žrtava daleko je veći! Svi oni bili su krivi samo zato što su se odbili boriti za srpske političke interese. U prilog navedenog istraživanja, kao bogat povijesni izvor, dodan je i fragmentiran prijepis saborske sjednice na kojoj Aleksandar Horvat donosi brojna svjedočanstva o stradanju Hrvata u Odessi. Ona su, po svemu sudeći, nagovijestila događaje u budućoj zajedničkoj državi.
Ovim radom istraženi su i analizirani problemi, potrebe i prepreke start-up poduzeća i poduzetnika početnika te je utvrđeno do koje razine se sadašnje potrebe odražavaju u ponudi poslovnih inkubatora ...i potpornih institucija u Hrvatskoj. U metodološkom smislu korišteni su sekundarni i primarni izvori te proučavani primjeri dobre prakse poslovnih inkubatora. Empirijski dio temelji se na informacijama prikupljenim putem tri vrste anketa na uzorku od 95 ispitanika, s provođenjem dubinskog intervjuiranja. Povećano zanimanje za inkubatore dovelo je do problema sa smještajnim kapacitetima. Percepcija o poslovnim inkubatorima se mijenja prema pozitivnom, a veći broj mladih se odlučuje na poduzetništvo. Dokazano je kako bi bolja informiranost javnosti i dodatna edukacija o načinu poslovanja inkubatora utjecala na porast broja ljudi koji razmatraju ideju o uključivanju u inkubator. Najveće prepreke i dalje leže u ograničavajućim administrativnim preprekama za provođenje poduzetničke i poslovne aktivnosti, nedovoljnoj razvijenosti financijskog tržišta te nedostatku edukacije usmjerene ka razvoju poduzetničkih znanja i vještina. Stanarima je trenutno najpotrebnija konzultantska i financijska podrška. Zaključuje se da su poduzetnici početnici i stanari inkubatora u Hrvatskoj u prosjeku zadovoljni uvjetima i ukupnim radom u inkubatoru, ponuđenim uslugama te kvalitetom podrške i edukacije koju trenutno primaju. Preporučuje se nastavak istraživanja ovoga tipa radi podizanja stupnja zadovoljstva te uklanjanja prepreka za djelovanje poslovnih inkubatora i potpornih institucija u Republici Hrvatskoj.
Dvojba kojom Descartes u Razmišljanjima o prvoj filozofiji želi raskrčiti put prema istini širi se od djelomične dvojbe kojom je zahvaćena vjerodostojnost pojedinih spoznaja, preko pitanja o (ne)moći ...spoznavanja kao takvog, do krajnjih granica osjetivih, iskusivih, zamislivih, mnijetljivih i naposljetku do subjekta samog. Pokušaj izvođenja takve posvemašnje dvojbe uključuje i zlog genija, obmanjivača, koji se kao mogućnost pojavljuje takvim pretpostavljanjem koje je obrtanje u protivno mnijenja o najboljem Bogu, tvorcu koji može sve i izvoru istine i koje (obrtanje) spada u moć slobodne volje. Descartesovu sveopću dvojbu moguće je promatrati kao svođenje na ništa (reductio ad nihilum). Takva pak dvojba pretpostavlja neka postojeća, a time i misao o tvorbi, koja je sadržana u mnijenju o Bogu i u mnijenju o zlom geniju, a potom se otkriva i u ideji o Bogu. Time je naznačena opsegovna (objektna) strana dvojbe koja se, subjektno i pri svome kraju, kroz »ja« odlučuje suočiti s veoma moćnim i veoma lukavim obmanjivačem. Pritom se »ja« u svojem postojanju, pogledom unatrag, osvješćuje i o istini svojeg porijekla. U tekstu koji slijedi, polazeći od samih Descartesovih spisa, potražit ćemo odgovore na pitanja ima li pretpostavka obmanjivača i sama pretpostavke i koje, što Descartes podrazumijeva pod zlim genijem i zašto ga treba, odnosno zašto ga uvodi u razmatranja te kako se sanjanje i ludilo odnose prema dvojbi.
In his treatise Meditations on the First Philosophy, Descartes seeks to clear the path to truth by means of doubt which extends from partial doubt, affecting the credibility of certain insights, to queries about man’s (in)capacity for reasoning as such. It pursues the ultimate limits of that which can be sensed, experienced, thought or imagined
(res) and ends with the subject itself. The endeavor to pursue doubt to its limits involves the evil genius, the deceiver who, as a possibility, emerges with such inverted reasoning as to oppose notions about the goodness of God, of an omnipotent Creator
who is the wellspring of truth, and which (inverted reasoning) is representative of the power of free will. It is possible to regard Descartes’ universal doubt as a reduction to nothing, »reductio ad nihilum«. Still, doubt of this kind presupposes actual existence
(res existens); similarly, thoughts on creation are contained in thoughts on God and the evil genius and later are revealed in the idea of God. The objects of doubt are thus outlined, and finally doubt resolves subjectively, through »I«, to confront the very powerful
and very cunning deceiver. In doing so and by looking back, »I« in its existence becomes aware of the truth of its origin. In this article we will attempt, by analyzing Descartes’ texts, to resolve whether the assumption of the deceiver contains within it assumptions as well and the nature thereof; also, who is the evil genius for Descartes,
why does he need him, what is the reason for including him in his reflections, and finally, in what way do dreaming and madness relate to doubt?
Promišljanje ovoga rada kreće od postavke da je pri analizi, kritici i promišljanju alternativa današnjih razvojnih i obrazovnih strategija Europske unije centralan, a gotovo redovito izostajući ...moment, onaj njihovog teorijsko‐pedagogijskog utemeljenja. Bilo da se radi eksplicitno o nacrtima za reformu visokog obrazovanja, bilo da se o cjelovitom sustavu odgoja i obrazovanja govori kao o podsustavu šireg gospodarskog sustava, perspektiva iz koje se kreće je ona samorazumljivosti pretpostavljenih, funkcionalno određenih ciljeva, pri čemu se pitanja reformi potom svode na tehničke kategorije standardizacije proizvoda, kontrole kvalitete, stroge svrsi‐shodnosti, eksplicitne mjerljivosti, ponovljivosti i efikasnosti u odnosu input‐output. U tako postavljenom okviru, teorijsko‐pedagogijsko mišljenje nužno iščezava, čime se gubi svaki kritički, emancipatorski i humanističko‐razvojni potencijal odgoja i obrazovanja, a didaktika kao odvojena od problema opće pedagogije, sistematske pedagogije i filozofije odgoja biva reducirana na puku odgojno‐obrazovnu tehniku. Teza rada je da se pri pedagogijskom kritičkom čitanju u centralnoj ideji današnjih EU reformi obrazovanja (počevši od Sorbonske i Bolonjske deklaracije, preko Lisabonske strategije, pa da Europe 2020 strategije i Rethinking education inicijative) otkriva jedna nereflektirana ideja obrazovanja usmjerenog na cilj, koja je vrlo usporediva sa idejama teorijsko‐pedagogijski prevladanih američkih teoretičara kurikuluma s početka i prve polovice 20. stoljeća poput Franklina Bobbitta i Ralpha Tylera. U prirodnom suživotu takvih obrazovnih ideja i suvremenog neoliberalnog kapitalizma, pedagogijskom oku nameće se pitanje ‐ je li ono što danas u Europskoj uniji nastupa pod imenom reforme obrazovanja kretanje prema istinskom "europskom obrazovanju" ili se ipak radi o konačnoj smrti europskog obrazovanja i duha.
PDF
