U ovom radu razmatramo dvije različite kritike liberalne demokracije. Kroz analizu suvremene slovenske (radikalne) političke misli Slavoja Žižeka i nekih njegovih sljedbenika, koji u zadnje vrijeme ...revitaliziraju »ideju komunizma«, prvo ćemo kritički promisliti emancipacijski potencijal ove struje suvremene slovenske filozofije. Interludij se fokusira na uporabe i logiku nasilja te se zalaže za novu političko-etičku kulturu nenasilja. U drugome dijelu rada, uzimajući u obzir Levinasovu etičku kritiku liberalne demokracije i fokusirajući se na njegov pojam različite vremenitosti unutar političke etike, razmotrit ćemo neke alternativne mogućnosti za budući napredak demokracije.
Ispitivao se razvoj novog proizvoda (NPD – New Product Development) u malim proizvodnim poduzećima na području Srbije na reprezentativnom uzorku mikro i malih poduzeća širokog raspona poslovanja. ...Ustanovilo se da je pomoć tržišta prevladavajuća strategija u razvoju novog proizvoda, čije je obilježje uska suradnja s kupcima od ideje do finalnog proizvoda uključujući aktivnosti istraživanja i razvoja (R&D - research and development). Pored kupaca, glavni izvori ideja su konkurenti i sajmovi ili izložbe. Marketinške aktivnosti povezane s predstavljanjem novog proizvoda sasvim su ograničene. Te su se spoznaje usporedile s načinima razvoja novog proizvoda u susjednim zemljama. Na temelju naših spoznaja predlažemo dvije mjere za poboljšanje razvoja novog proizvoda u malim proizvodnim poduzećima u Srbiji: uspostaviti jaču suradnju s vanjskim centrima znanja (sveučilišta, istraživački instituti, centri inovacija) te izgraditi mreže inovacija s komplementarnim partnerima aktivno primjenjujući koncept otvorene inovacije.
Proces inovacija zahtjeva značajne resurse, te je stoga za tvrtke od velikog značaja da na transparentan način, uz što manje potrebnog ekspertnog znanja, čim ranije prepoznaju ideje visokog ...inovacijskog kapaciteta. Aktualna istraživanja ukazuju da tvrtke vrlo često provode odabir ideja ad hoc ili intuitivno, te da samo manji broj tvrtki ima definirane metode za procjenu i vrednovanje ideja. Pri tome se kao problem pojavljuje neprecizna definicija varijabli koje se koriste u procesima procjene inovativnog kapaciteta ideja, te nedefinirana metrika i međusobni utjecaj varijabli. Kako bismo utvrdili praktična stajališta u ovom području, provedeno je istraživanje u obliku ankete na reprezentativnom uzorku hrvatskih tvrtki koje u svom proizvodnom programu imaju razvoj proizvoda. Anketom se pokušalo odrediti koji su motivi tvrtki za inovacije, te na koje načine tvrtke provode procjenu i odabir ideja. Temeljitim proučavanjem literature, detektiran je skup varijabli koje se najčešće koriste u procjeni kapaciteta ideja za razvoj proizvoda, te se anketom pokušao ustanoviti praktičan značaj pojedinih varijabli za sudionike procesa. U ovom radu prikazani su rezultati provedenog istraživanja.
Konkurentnost gospodarstva u značajnoj mjeri ovisi o njegovoj sposobnosti da uvodi inovacije. Između istraživača i poslovne prakse postoji suglasnost o velikoj važnosti procesa upravljanja ...inovacijama, osobito u najranijoj fazi kada je potrebno prepoznati poslovne prilike i pronaći najbolje mogućnosti za njihovu realizaciju. U procesu upravljanja inovacijama, mnogi autori ističu presudnu ulogu upravljanja idejama, odnosno učinkovitog načina stvaranja, prikupljanja, vrednovanja, unapređenja, selekcije i implementacije ideja. U okviru znanstvenog projekta "Modeli i metode upravljanja znanjem u razvoju proizvoda", MZOS RH, provedena je anketa na uzorku hrvatskih tvrtki koje u svom proizvodnom programu imaju razvoj proizvoda. Provedenom anketom pokušalo se odrediti stanje na području inovacije proizvoda, te na području upravljanja inovacijama i upravljanja idejama u gospodarstvu i usporediti podatke s podacima najbolje prakse. Obradom prikupljenih podataka ustanovljeno je kako i kada se ideje prikupljaju, koji motivi i potrebe su pokretači za prikupljanje ideja te kako su tvrtke organizirane i osposobljene za taj zahtjevni posao. U ovom radu prikazani su rezultati provedene ankete, koji ukazuju na načine unapređenja i razvoja proizvoda, te izvore i načine prikupljanja ideja. Objavljivanje rezultata ovog, kao i drugih istraživanja o inovacijama proizvoda, ima za cilj širenje znanja o ovom, izuzetno značajnom ali i nedovoljno istraženom području.
U tekstu se prvo razmatra koncept »neprijateljske kulture« (adversary culture) Lionela Trillinga. Nakon usporedbe s idejama H. Marcusea o »afirmativnom karakteru« i H. Arendt o »krizi« kulture, ...ukazuje se na različita tumačenja navedenog koncepta (R. Williams, D. Bell, I. Kristol, N. Podhoretz, J. Habermas). Potom se analizira Trillingovo viđenje odnosa između kulture i jastva, te uočava zaokret k filozofskoj kritici koji se u autorovim radovima odvija usporedno s postepenim distanciranjem od »neprijateljske« kulturne domene. Taj se zaokret prepoznaje kao simptom jednog šireg i dubljeg kretanja Trillingove misli – od književnosti i njenog kulturalno zasnovanog proučavanja, preko povijesti ideja, k »čistoj« filozofiji.
Ideja suvereniteta –u predradićevskom razdoblju je, uglavnom, varirana kao ideja: a) monarhijskog (Bodin, Hobbes) i b) narodnog (Locke, Rousseau) suvereniteta. Rousseauova koncepcija narodnog ...suvereniteta je -u francuskoj pravnoj i političkoj misli- dvojako interpretirana: u smislu: a) ideje tzv. pučkog ili podijeljenog suvereniteta (souverainetē populaire) i b) ideje nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta (souverainetē nationale). Radić se na tragu njegovih suvremenika, klasika francuske ustavnopravne znanosti: Andrē Esmeina i Carrē de Malberga –uprisutnjuje na poziciji koncepta tzv. nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta. Radićevi uvidi u narodnu suverenost („narodno vrhovničtvo”) generirano Rousseauovim teorijskim predloškom te (ponajviše) esmeinovskim interpretativnim ključem –osim „teorijske”, imali su i „ideologijsku” dimenziju: bili su, dakako, i u funkciji ideologijske potke događanju hrvatske nacionalne države. Radić se, u tom kontekstu, pokazuje kao, vrstan, zagovaratelj ideje nacionalnog suvereniteta. Radić je, osobitu, pozornost –kako je to razvidno iz njegovih teza- usredotočio na „ustavne posljedice” ideje narodnog, odnosno nacionalnog suvereniteta (sustav predstavničke vladavine, odgovornost, „narodnih predstavnika”, značajke izbornog sustava, zaštita manjina, sustav razmjernog zastupanja, biračko pravo žena).
Razmatranja o povijesti i ponovljivosti povijesti u romanima hrvatske književnosti
nužno je započeti sa Šenoom i koncepcijom povijesti koju je razvio u svojim
povijesnim romanima. Za Šenou je ...povijest magistra vitae, učiteljica života,
čime izražava svoje uvjerenje da se, na temelju stečenih iskustava, mogu izbjeći
pogrješke i izabrati najbolja rješenja. No žanr povijesnoga romana u hrvatskoj
književnosti stalno se mijenja, kao i koncepcija povijesti u njemu, te afirmativan
odnos prema prošlosti zamjenjuje vizija povijesti kao prostora zla, ludila i smrti.
Takav negativan odnos prema povijesti bit će prikazan u ovome radu na primjeru
romana Na Drini ćuprija (1945.) Ive Andrića. Središnja je ideja povijesnoga circulusa,
tj. prepoznavanje sadašnjega u prošlome i prošloga u sadašnjem te vječno
vraćanje istoga.
Članak o Vjekoslavu Bajsiću podijeljen je na tri tematske cjeline. U prvoj tematskoj cjelini prikazan je životopis Vjekoslava Bajsića, uglednoga dugogodišnjeg profesora filozofije na Katoličkom ...bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dalje: KBF). U drugoj tematskoj cjelini razmatra se Bajsićevo profesorsko djelovanje na KBF-u i naposljetku u trećoj tematskoj cjelini razmatraju se tri temeljne postavke Bajsićeve filozofije. Prva temeljna postavka na kojoj počiva njegova cjelokupna misao jest dijalog, odnosno dijaloško mišljenje. Druga temeljna postavka njegova filozofiranja sastoji se u ideji integritas, koju crpi iz srednjovjekovne filozofsko-teološke baštine. I naposljetku, treća temeljna postavka njegove filozofije usmjerena je na granična pitanja filozofije i znanosti, odnosno na granična pitanja religije i znanosti. Iz svega rečenoga vidljivo je da se Bajsićeva filozofija prije svega zanima za »bazen općeljudskoga«. Taj »bazen općeljudskoga« zapravo je bazen općih ljudskih vrijednosti i općih ljudskih postignuća i mogućnosti. Može se zaključno reći da Bajsićeva filozofija koja se orijentira i usmjeruje na »bazen općeljudskoga« zapravo prelazi u jednu filozofiju kulture.
Osnovno pitanje koje rad pokreće je na koji nam način istraživanje ideje univerziteta omogućuje da danas pred njom otvorimo nove horizonte? Fichteovo, Schleiermacherovo i Humboldtovo inzistiranje na ...obrani autonomije univerziteta stvorilo je novi problem – sudbinsko vezivanje univerziteta za državu pokazalo se kao preveliko breme. Pritisnut zahtjevima države za proizvođenjem profesionalne kompetencije, u svijetu koji je sve više insistirao na administrativnoj i privrednoj funkcionalnosti i efikasnosti, univerzitet se sve više udaljavao od svojih modernih prosvjetiteljsko-humanističkih okvira, odnosno, od proklamirane emancipatorske uloge znanja. Međutim, on je jednako bio žrtvom visoko podignutog tona kojim je bio praćen govor filozofa njemačkog idealizma. Univerzitet tako biva razapet između znanosti, nacije i države. Ideja univerziteta se time pretvorila u ideologiju univerziteta. Dijagnoza je glasila da je univerzitet ostao bez svoje ideje. Tako se danas odgovor na pitanje ima li ideja univerziteta još uvijek snagu legitimizacije same institucije, kod Habermasa, Lyotarda i Derridaa, poklapa s pokušajem »buđenja« samih živih aktera univerziteta, profesora i studenata. Današnji put filozofije u nekakvo novo legitimiziranje univerziteta moguće je samo ako ova revidira svoj stav prema toj instituciji. Možemo li re-legitimiziranje univerziteta shvatiti kao jedan novi vic?!
Katedra hrvatske pravne povijesti zbog političkih je razloga i neizgrađenosti znanstvene osnove utemeljena tek 1911. iako su neki dijelovi pripadajućeg joj gradiva izlagani i prije. U radu se ...rekonstruiraju sadržaji i metodološke osnove predmeta nacionalne pravne povijesti na sjecištu utjecaja iz znanstvenog i političkog okruženja te osobnog doprinosa pojedinih profesora od osnivanja do danas, kao i drugi pravnopovijesni sadržaji vezani uz taj predmet.
PDF
