Analiza političkoga diskursa u konkretnom društveno-povijesnom kontekstu zemlje koja razvija demokratski sustav na zasadama totalitarne tradicije pokazuje zamjetnu prisutnost narodnih izreka, ...mudrosti, poslovica u javnom govoru. Navedeni primjeri (U se, na se i poda se.; Snađi se, druže.; Tko je jamio, jamio.) svjedoče o uvjetovanosti čovjekova načina komunikacije, između ostaloga, nagonskom razinom/fiziologijom, koju čovjek dijeli sa životinjskim svijetom. Diskurs u političkoj sferi proizlazi i utječe se elementarnoj egzistenciji, odnosno svakodnevnoj borbi čovjekovoj za opstanak. Iz diskursa se očituje i pojednostavljena percepcija svijeta koja se definira binarnom formulom (afirmativno-negativno, dobro i zlo, mi i oni, naši-vaši). Diskurs obilježen dinamikom prispodobivom stanju prirode, koja proizlazi iz suodnosa sile i straha, u svojem je temelju pretpolitički. Kompatibilan je s Hobbesovim definiranjem stanja prirode kao stanja permamentnog sukoba.
Odnos med orgelsko uglasitvijo in skoraj vsemi drugimi področji glasbene prakse v Severni in Centralni Nemčiji 17. in 18. stoletja predstavlja ključni dejavnik zgodovinske izvajalne prakse. Vprašanje ...orgelske uglasitve se je obravnavalo ali kot del splošnega zgodovinskega razvoja teorije uglaševanja ali na podlagi domnevne povezanosti s skladbami t.i. »orgelskega repertoarja«, na katerega se je pogosto gledalo z vidika kasnejše liturgične in orgelske koncertantne prakse. Odnosa med ansambelsko igro in orgelsko uglasitvijo se v modernih časih ni dovolj ali sploh kaj upoštevalo. Zdi se, da so mnenja o izvajalni praksi in navade znotraj slednje predstavljale in še vedno predstavljajo delno oviro pri razumevanju odnosov med orgelsko igro, skladbami, orgelsko uglasitvijo in izvajalno prakso v Severni in Centralni Nemčiji 17. in 18. stoletja. Članek skuša odstraniti nekatere teh ovir.
Music therapy is a discipline which uses sound musical language in relationship between the client and the therapist or group relationship as a means within a systematic process of intervention with ...preventive, rehabilitative and therapeutic goals. The basic structure of the therapy process involves defining need, planning interventions, and measuring outcomes.
Considering the difficulties found in children with autism spectrum disorders, we can see that the dysfunction of the central nervous system prevents the coding and interpretation of information, such as spoken language and facial expressions. Because of that, children with autism spectrum disorders find the received messages ambiguous and confusing, and consequently they withdraw from social interaction. Creating music through clinical improvisation in the process of music therapy is a mean of achieving certain communication exchange, which may facilitate communication, cognitive and social-emotional skills in these children.
The main goal of this review is to present application of music therapy in children with autism spectrum disorder, its most used models with this population of clients and to consider its effects.
Abstrakti vyraujančių tamsių spalvų plačių potėpių kompozicija. Centre – balkšva dėmė. Virš jos – tarsi nukryžiuotojo įvaizdis. Nutapyta dinamiškai, pastoziškai, panaudota juoda, rusvos, melsvos, ...rausvos spalvos.
Abstrakti įvairių spalvinių dėmių kompozicija. Centre išryškėja tarsi senos trobos langas iš šešių kvadrato formos spalvingų langelių. Viršuje ir apačioje – tamsiai raudoni lango apvadai. Šonuose – ...įvairiaspalvės langinės. Virš lango rusvame fone – užrašas mėlynai: „ŠVENTMARĖ“.
Radi se dakle o dva bitno različita skladateljska pristupa, koja uvjetuju dva bitno različita izvodilačka koncepta: jedan koji proizlazi iz živog stvaralačkog muziciranja, drugi iz strukture ...fiksirane tekstom. Jedan koji glazbu suoblikuje, drugi koji je interpretira. Prvi dominira do početka 17., drugi od polovice 18. stoljeća. Barok je prijelazno razdoblje u kojem će ponekad prevladati jedan, ponekad drugi skladateljski pristup, a ponekad će biti u ravnoteži. Od tuda, svijesno ili ne, raznolikost izvodilačkih pristupa. Od tuda, rekla bih, i one ambivalence s početka ovog dijela teksta.
Doživljaj glazbe i glazbene improvizacije mogu biti korišteni u edukaciji, dijagnostici i terapiji. Cilj istraživanja bio je proučavanje utjecaja selektivnih glazbenih stimulacija na psihomotorno, ...psihoemocionalno, simboličko izražavanje i samoostvarenje u djeteta. Istraživanje je bilo provedeno za pet ispitanika koji su bili uključeni u tretman Orff muzikoterapije, individualno, u 6 točaka procjene. Glazbeni predlošci bili su I. i IV. stavak Pastoralne simfonije L. van Beethovena. Pratilo se 28 varijabli. Prema dobivenim rezultatima statistički značajna razlika između glazbenog predloška A i glazbenog predloška B pokazala se za odabir boja. Statistički značajni rezultati dobiveni su za žutu (p=0,012), svjetlo zelenu (p=0,024), kobalt plavu (p=0,027) te smeđu (p=0,049) i sivu (p=0,044). Iako ne postoji statistički značajna razlika rezultati istraživanja pokazuju da su djeca odabirom instrumenata, tempom, dinamikom i agogikom pokazala da u velikoj mjeri razlikuju dva glazbena predloška. Provedeno ispitivanje ukazuje na potrebu daljnjeg razvijanja i ispitivanja primjene metoda kreativne terapije u edukaciji, rehabilitaciji i terapiji djece.
U radu je prikazano akcijsko istraživanje koje je provedeno s učenicima prvoga i drugog razreda osnovne glazbene škole. Istraživanje se bavilo pitanjem mogućnosti unaprjeđenja nastavne prakse ...poticanjem dječjega glazbenog stvaralaštva u okviru nastave solfeggia. U ovom radu prezentiran je dio istraživanja u kojemu smo se bavili uključivanjem učenika u glazbeno-stvaralačke aktivnosti na području melodije (stvaranje kraćih melodijsko-ritamskih cjelina, dovršavanje započete melodije, variranje melodije, stvaranje melodije na zadani tekst, improviziranje melodijskog pitanja i odgovora).
Dobiveni rezultati pokazali su da se djeca rado uključuju u glazbeno-stvaralačke aktivnosti. Kad je riječ o aktivnostima na području melodije, zaključili smo kako je mnogo bolje kad se kombinira individualno i skupno izvođenje, nego kada se melodijske improvizacije izvode isključivo u obliku individualne aktivnosti. Tako se postiže bolja povezanost improviziranih melodija te bolja usmjerenost pozornosti učenika. Važno je da učenici razvijaju osjećaj za logično kretanje melodije i stoga je potrebno dati prednost pjevanim melodijskim improvizacijama. Te se improvizacije mogu izvoditi kod svladavanja bilo kojega intonativnog problema s tim da zadatci moraju biti primjereni trenutnim mogućnostima učenika. Improvizirane cjeline trebaju biti što kraće. One se mogu postupno produžavati tek kada učenici dovoljno ovladaju takvim aktivnostima. Bilo bi dobro da na nastavi solfeggia učenici što češće izvode improvizirane melodije jer se tako mogu znatno duže baviti utvrđivanjem intonacije u određenom tonalitetu. Te im aktivnosti neće brzo postati zamorne kao što je to slučaj kada se intonacija uvježbava isključivo reproduktivnim aktivnostima.
PDF
