U hipotezama modela isplative ekonomske proizvodnje su ne proizvodnja neispravnih dijelova tijekom proizvodnih operacija i ne obraćanje pažnje na inflaciju i promjenu vrijednosti novca. No izvršena ...proučavanja pokazuju da uzimanje u obzir neispravnih dijelova pri određivanju opsega proizvodnje ili uključivanje pitanja inflacije i promjene vrijednosti novca u vremenu vodi ka promjeni optimalne količine proizvodnje. Stoga je u proizvodnim sustavima koji uključuju proizvodnju neispravnih dijelova potrebno razmotriti ova dva faktora kako bi se odredio opseg proizvodnje. U ovom se članku razmatra učinak promjene vrijednosti novca na model ekonomične proizvodnje unatoč ponavljanju. Zbog složenosti funkcije cijene nije moguće lako pronaći optimalno rješenje te se stoga u članku koristi algoritam zasnovan na kombinaciji dviju istraživačkih metoda – akcelerirajuće i Dico Thomas, kako bi se riješio problem. Na kraju je provedena analiza osjetljivosti na osnovi kamatne stope, stope inflacije i zajedničke stope. Numerički proračun pokazuje da neuzimanje u obzir inflacije i promjene u vrijednosti novca rezultira relativno velikim greškama u cijeni.
Konvencionalno vjerovanje sugerira da konstantno visoki proračunski deficiti dovode do porasta inflacije, što sama monetarna politika ne može spriječiti. No, rezultati empirijskih istraživanja ne ...potkrepljuju uvijek ovu hipotezu. Ovaj rad preispituje to pitanje u slučaju Pakistana koristeći Johansenovu kointegracijsku analizu. Empirijski rezultati ukazuju da dugoročno gledano inflacija nije povezana s proračunskim deficitom već samo s ponudom novca te ne postoji uzročna veza između ponude novca i proračunskog deficita. Stoga proizlazi da čvrsto proračunsko ograničenje u slučaju Pakistana nije empirijski utemeljeno.
Ovaj rad istražuje postojanje prijenosa cijene nafte na inflaciju pri različitim režimima inflacije
u Turskoj. Kako bi se usporedila razlika između efekata prijenosa cijene nafte na periode niske
i ...visoke inflacije, koristili smo se vektorskim autoregresijskim modelom Markovljeve promjene
režima (MS-VAR) kao nelinearnim okvirom procjene. Odzivi na impulse ovisni o režimu
ne ukazuju na snažan prijenos cijena sirove nafte na inflaciju u oba režima. Ipak, taj kanal
funkcionira sa cijenama rafiniranih naftnih proizvoda. Rezultati pokazuju da postoji konkretni
pad u prijenosu cijena rafiniranih naftnih proizvoda na inflaciju kako se ekonomija premješta s
visokog na režim niske inflacije. Ti rezultati podupiru Taylorovu hipotezu (2000) koja sugerira
da okolina niske inflacije vodi ka niskom prijenosu.
U radu se ispituje postojanje tzv. nove kejnezijanske Phillipsove krivulje na primjeru Hrvatske. Krivulja se procjenjuje VAR metodologijom. S ciljem ispitivanja dugoročne povezanosti ključnih ...varijabli modela, provedena je kointegracijska analiza korištenjem multivarijatnog Johansenovog postupka. Dobivene se kointegracijske relacije, kao dodatne varijable, zatim uključuju u model korekcije pogreške, tzv. EC model. Korištenje jediničnog troška rada/jaza proizvodnje kao prikladnih zamjena za varijablu graničnog troška ukazuje na postojanje kointegracijske veze između temeljnih varijabli modela NKPK: inflacije, očekivane inflacije te jediničnog troška rada/jaza proizvodnje. Time se potvrđuje postojanje dugoročne povezanosti spomenutih varijabli. Nadalje, na temelju procijenjenog modela korekcije pogreške, dobiva se da je član korekcije pogreške statistički značajan i odgovarajućeg predznaka te ukazuje na tromjesečnu korekciju neravnoteže od 37 posto korištenjem jediničnog troška rada, odnosno, 41 posto korištenjem jaza proizvodnje. Oba modela imaju dobru moć objašnjenja i zadovoljavajuće vrijednosti dijagnostičkih testova.
Mjerenje nezavisnosti središnje banke Ćorić, Tomislav; Cvrlje, Dajana
Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
06/2010, Letnik:
8, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Trend rastuće nezavisnosti središnje banke prisutan je u većini modernih ekonomija tijekom posljednjih dvadeset godina. Smatra se da je nezavisna centralna banka vjerodostojnija, što joj omogućava ...lakše donošenje odluka i vođenje monetarne politike. Unatoč proklamiranoj nezavisnosti većine banaka, njihova stvarna nezavisnost je manja budući da države obično imaju određeni utjecaj na djelovanje središnjih banaka. Empirijska istraživanja o odnosu između nezavisnosti središnje banke i ekonomskih varijabli sugeriraju negativan odnos na relaciji nezavisnosti središnje banke - inflacija. Čvrsti dokazi o utjecaju nezavisnosti središnje banke na ostale makroekonomske varijable do sada nisu pronađeni. Analiza nezavisnosti Hrvatske narodne banke u ovom radu provedena je korištenjem 4 različite metode; 1) procjenom temeljenom na stopi izmjene guvernera središnje banke (TOR), 2) kriterijem Petursson G. Thorarinna, te dvama mjerama zakonske nezavisnosti središnje banke, indeksima 3) LVAW i 4) QVAW. Rezultati istraživanja potvrđuju visok stupanj nezavisnosti središnje banke u Hrvatskoj.
Rad se bavi distribucijskim učincima promjena cijena u razdoblju od 2000. do 2007. godine. Iako se u ovom razdoblju mogu primijetiti relativno niske stope inflacije, cilj istraživanja je utvrditi ...moguće negativne učinke promjena cijena na dohodovnu nejednakost u Hrvatskoj. Pristup se zasniva na primjeni linearnog sustava potrošnje na agregirane podatke, dohodovne skupine kućanstava po decilima. Rezultati pokazuju da opća stopa inflacije nema utjecaja na distribucijske učinke u Hrvatskoj. U pojedinim godinama promjene u cijenama predstavljaju veći teret za niže dohodovne skupine dok je u drugim godinama opterećenje veće za gornje dohodovne skupine. Čini se da redistributivni učinak u prvom redu ovisi o strukturi promjena cijena. Zato su potrebna daljnja istraživanja problema.
U radu se procjenjuju učinci pridruživanja Europskoj Uniji na kretanje cijena u Hrvatskoj u kontekstu procesa konvergencije razina cijena u europskom ekonomskom prostoru. Procjena učinaka ...pripremljena je uz pomoć regresijskih ocjena na osnovi podataka iz vremenskog presjeka po zemljama. Rezultati pokazuju da će Hrvatska biti suočena s ograničenim konvergencijskim pritiscima na rast cijena. U slučaju pristupanja Uniji sa sadašnjom razinom cijena i dohotka, Hrvatska bi mogla zabilježiti godišnji rast razine cijena za oko 1,4% veći od rasta razine cijene u euro-zoni. Procjena budućega kretanja cijena osnovnih skupina proizvoda pokazuje da Hrvatska ne bi morala očekivati znaajniji rast cijena potrošačkih dobara poput hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, jer su te cijene već sada na razinama sličnima onima u EU. Pritisci na rast cijena realizirat će se ponajprije kod usluga (obrazovanje, rekreacija, kultura) i kod stanovanja i energije. Budući da ukupni konvergencijski pritisci na kretanje cijena i tečaja nisu snažni, procjenjuje se da oni neće biti prepreka za ispunjavanje uvjeta boravka u europskom tečajnom mehanizmu ERM II, ni za uvođenje eura nakon toga.
Osnovni cilj rada jest pokušati ocijeniti značajnost Balassa-Samuelsonova učinka u Hrvatskoj te kvantificirati njegovo djelovanje na inflaciju i realni tečaj kune prema euru.
Razlikom u rastu ...relativne proizvodnosti u sektoru razmjenjivih dobara između zemlje i inozemstva u novije se vrijeme često objašnjava realna aprecijacija valuta zemalja srednje i istočne Europe prema euru, kao i više stope inflacije u spomenutim zemljama u usporedbi s eurozonom. Budući da su sve nove članice EU obvezne uvesti euro kao nacionalnu valutu, jak Balassa-Samuelsonov učinak, povezan s realnom konvergencijom, mogao bi otežati nominalnu konvergenciju i ispunjavanje kriterija potrebnih za uvođenje eura. Osnovni je zaključak rada kako u razdoblju od prvog tromjesečja 1998. do trećeg tromjesečja 2006.
Balassa-Samuelsonov učinak u Hrvatskoj nije bio statistički signifikantan pa, sukladno
tome, taj učinak ne bi trebao biti problem u zadovoljavanju kriterija konvergencije.
Rad obrađuje funkciju monetarne politike i nepokriven kamatni paritet pri proučavanju utjecaja promjena glavnih makroekonomskih varijabli na stvarni BDP u Rumunjskoj. Manji omjer državne potrošnje u ...odnosu na BDP, aprecijacija očekivanog realnog efektivnog tečaja, manje svjetske realne kamatne stope, veća svjetska proizvodnja i manja stopa inflacije povećati će realni BDP. Iz tog razloga je potrebna fiskalna opreznost tako da konvencionalni pristup realne deprecijacije kako bi se stimulirao izvoz i povećala realna proizvodnja nije primjenjiv u Rumunjskoj.
Ovaj rad istražuje utjecaj promjene deviznog tečaja na promjene cijena u Nigeriji, uz korištenje godišnjih podataka za razdoblje 1970.-2003. Ocijenjeni su vektorski model s korekcijom odstupanja (VEC ...model) i slope-dummy model, kako bi se odredio utjecaj promjena vladine politike (reforma politike deviznog tečaja) na inflaciju. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost politike reforme deviznog tečaja za inflaciju u Nigeriji. Rezultati dekompozicije varijance prognostičke greške daju naslutiti da su ponuda novca i devizni tečaj izvršili jači dinamički utjecaj na prognostičku grešku inflacije nego nivo proizvodnje. Međutim, rezultati primjene slope-dummy metodologije potvrdili su slab utjecaj politike fleksibilnog deviznog tečaja na infl aciju. Članak između ostalog ističe da je za stabilnost cijena potrebna stabilna, konzistentna i komplementarna politika ponude novca i deviznog tečaja, dok je ekspanzija domaće proizvodnje (osobito poljoprivredne) potrebna za podmirivanje stalno rastuće potražnje za hranom u Nigeriji.
