Referat se bavi promjenama sustava za upravljanje zapisima u informatičkom društvu te problemima, zahtjevima i izazovima koje digitalna revolucija stavlja pred arhivističku, spisovodstvenu i ...istraživačku zajednicu. U tom smislu, autorica kratko prezentira 15489 ISO Standard, Inicijativu Svjetske banke i Zaklade za informatičko upravljanje spisima i MOREQ, kao neke od međunarodnih inicijativa na tom području.
Ispitivanje stanja informatiziranosti muzejskih knjižnica bilo je tema anketnog istraživanja provedenoga
početkom 2007. godine. Istraživanje je bilo potaknuto potrebom ustanovljivanja statusa ...muzejskih knjižnica u okruženju pojačanog trenda informatizacije cjelokupne muzejske djelatnosti implementacijom programskih podrški tvrtke Link2 za obradu muzejske građe (M++) i muzejske dokumentacije (S++), čiji je koordinator i stručni savjetnik MDC. Česti upiti “s terena”, upućeni MDC-u o knjižničnim bazama podataka koje se koriste u hrvatskim muzejskim knjižnicama, njihovoj operabilnosti i zadovoljstvu njihovih korisnika, također su bili poticaj za sagledavanje ukupnog stanja u muzejskim knjižnicama.
Proces integracije zdravstvenog sustava u jedinstvenu cjelinu s ciljem protoka informacija radi planiranja i provođenju te dostupnosti zdravstvene usluge završava formiranjem elektronskog ...zdravstvenog zapisa (EZZ) kao zamjene za zdravstveni karton korisnika zdravstvene skrbi. Fokus interesa integrativnih procesa su korisnici zdravstvene zaštite (pojedinci, obitelji i zajednica), a cilj je unapređenje kvalitete zdravstvene usluge uz racionalizaciju potrošnje. Horizontalna i vertikalna integracija sustava provedena je korištenjem novih tehnoloških postignuća s mogućnošću generiranja podataka u različite baze. Tako postoje odvojene baze s administrativnim podacima od baza u kojima su pohranjeni podaci o zdravstvenom stanju osigurane osobe. Dostupnost uvida u podatke pohranjene u EZZ omogućena je u svakom trenutku ovlaštenom subjektu u sustavu zdravstva uz maksimalno osiguravanje zaštite identiteta i privatnosti.
Prikazana je Međunarodna znanstvena konferencija "Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija", koja je održana u Zagrebu od 10. do 12. prosinca 2001.
U članku se izlažu problemi informatizacije u Sloveniji. Proces informatizacije
od početka je zahvatio najšire slojeve. U nekim područjima, poput mobilne
telefonije, Slovenija je gotovo u vrhu. Na ...drugoj strani, tržište telekomunikacijskih
usluga nije liberalizirano i mreže za prijenos podataka nisu
međusobno povezane, te su cijene usluga visoke. Takve zapreke usporavaju
napredovanje zemlje prema informacijskom društvu.
Autor zaključuje da se Sloveniju stoga ne može smatrati informacijskim
društvom iako se uočavaju neki razmjerno dobri pokazatelji stupnja informatizacije.
Daje neke smjernice za moguće scenarije informatizacije u zemlji,
imajući na umu da uspješan prijelaz s industrijskog na informacijski oblik razvoja
zahtijeva sinergiju modernističkog teritorijalnog planiranja infrastrukture,
usmjerenost informacijskih elita prema profitu i inovacijski potencijal
cyber (pot)kultura.
U radu se identificiraju razine korištenja računarske opreme na sveučilištu i njene temeljne funkcije, te tip opreme koja može ostvariti tražene funkcije. Ukazuje se na potrebu stvaranja računarske ...mreže sveučilišta; identificira se njena uloga i funkcije. Predlaže se slojevit model (po hijerarhijskim razinama povezivanja opreme i način ostvarenja mreže. Posebno se prikazuje stanje na Sveučilištu u Zagrebu, ali analiza i prijedlozi dani za ovaj specifičan primjer primjenljivi su općenito.
Državni zavod za intelektualno vlasništvo svoje je uredsko poslovanje (spisovodstvo) prilagodio suvremenim tehnološkim dostignućima, te većinu svojih evidencija vodi u elektroničkom obliku. Također ...je u sustav evidentiranja ulazne i izlazne upravne i neupravne pošte uključio i skeniranje svih ulaznih i izlaznih akata, što je omogućilo potpunu integraciju elektroničih dokumenata u spisovodstvo Zavoda. Pri izradi ovog sustava evidentiranja korištene su metode i standardi koje je preporučila Svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva, pa će time biti omogućen i budući prihvat elektroničkih dokumenata u uspostavljenom sustavu za zaštitu intelektualnog vlasništva, te lakša adaptacija na zahtjeve koje postavljaju suvremeni uvjeti razvoja elektroničke trgovine i razmjene.
