Polazeći od želje da se ispita stav srednjoškolske populacije prema EU, kao i stupanj njihove informiranosti o Uniji koje Hrvatska teži postati punopravnim članom, te o procesima kojih su svakodnevno ...svjedoci, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije proveo je anketno istraživanje o poznavanju EU u sedam srednjih škola na području Zagrebačke županije.
Analiza rezultata provedenog anketnog istraživanja o povijesti nastanka, funkcioniranju i suvremenim procesima u Europskoj Uniji ukazuje na neadekvatan i neprilagođeni obrazovni program trenutku u kojem se Hrvatska nalazi, tj. trenutku našeg nastojanja za ulaskom u EU.
ZNANJE RODITELJA O OBREZIVANJU PUHARIĆ, ZRINKA; TOMLJANOVIĆ, KSENIJA; PUHARIĆ, FILIP ...
Acta medica Croatica,
12/2019, Letnik:
73, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Cilj: Utvrditi znanje roditelja u Našicama o obrezivanju s obzirom na spol, završeno obrazovanje, mjesto stanovanja i financijsko stanje obitelji. Ispitanici i metode rada: Uz dobivenu suglasnost ...Etičkog povjerenstva Opće bolnice Našice sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno. Anketirano je 200 roditelja djece u dvije urološke ambulante u Općoj bolnici Našice. Statistička obrada podataka napravljena je u programu PSPPv3. Za provjeru statističke značajnosti razlika korišten je hi-kvadrat test (χ2), a razina značajnosti je 0,05. Rezultati: U pratnji oca došlo je 91 (45,5 %) dijete, a u pratnji majke 109 (54,5 %). Većina djece je iz grada - 113 (56,5 %), a 87 (43,5 %) sa sela, 145 (72,5 %) roditelja smatra financijsko stanje obitelji prosječnim, 34 (17,0 %) odličnim, a 21(10,5 %) lošim. Najviše je roditelja sa srednjom stručnom spremom, 84 (77,1 %) majki i 50 (54,9 %) očeva, sa osnovnom školom 16 (14,7 %) majki i 22 (24,2 %) očeva, a najmanje ispitanika ima završenu višu/visoku školu 9 (8,3 %) majki i 19 (20,9 %) očeva. S obzirom na spol muškarci imaju bolje znanje na većinu pitanja od žena. Prema završenom obrazovanju ispitanika na većinu pitanja najtočnije odgovore daju ispitanici s višom/visokom stručnom spremom, a najlošije ispitanici sa završenom osnovnom školom. S obzirom na mjesto stanovanja ispitanici iz grada su informiraniji od onih koji žive na selu a s obzirom na financijsko stanje obitelji znanje raste s porastom financijskog blagostanja. Zaključak: Ovo je prvo istraživanje ove tematike u Hrvatskoj. Znanje roditelja o obrezivanju nije adekvatno i zahtijeva bolju informiranost i edukaciju, osobito majki i roditelja iz ruralnih područja.
Od 24. do 25. ožujka 2017. godine u Zadru, održala se Sedma konferencija Društva za kvalitetu Hrvatske udruge medicinskih sestara HUMS naslovljena: „Kontrola kvalitete zdravstvene njege“. Tijekom ...konferencije održana su 24 stručna predavanja, interaktivna radionica te jedna elektronska poster-prezentacija. U radu konferencije učestvovalo je 87 sudionika iz Dubrovnika, Osijeka, Zagreba,
Varaždina, Rijeke, Šibenika, Biograda na Moru, Ugljana i Zadra.
FUNKCIONALNA HRANA I POTROŠAČI Mustapić, A; Maleš, V; Čalić, S ...
Praktični menadžment,
06/2011, Letnik:
2, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Izazov oko razumijevanja povezanosti između načina prehrane i zdravlja rezultirao je stvaranjem novog koncepta funkcionalnih proizvoda što znači novi praktičan pristup balansiranju prehrane s ciljem ...postizanja optimalnog zdravstvenog stanja i mogućnosti reduciranja rizika razvoja bolesti. Povećanje svjesnosti o zdravijim izborima hrane, njenim mogućnostima i prednostima osigurava povećanje kvalitete života. Međutim, da bi funkcionalna hrana bila dobar i općeprihvaćen proizvod potrebno je povezati istraživački rad, marketing i bitne povratne informacije dobivene praćenjem stavova potrošača spram funkcionalnog proizvoda da bi isti mogao ispuniti očekivanja potrošača. Bitna stavka u cijelom konceptu funkcionalne hrane jest informiranost potrošača o mogućnostima funkcionalne hrane no svaka informacija koja se odnosi na zdravlje nužno mora biti istinita, privlačna, jednostavna i razumljiva svakom potrošaču da bi se koncept funkcionalne hrane nastavio razvijati.
Cilj je ovoga rada na primjeru Odjela za psihijatriju Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica prikazati proces samoprocjene te ugradnje koncepta kliničkog promicanja zdravlja u svakodnevni rad ...bolnice. Metode: Koristeći Model za procjenu potreba promicanja zdravlja, pregledom 50 medicinskih zapisa pacijenata hospitaliziranih u razdoblju od 1. 11. do 30. 11. 2014. g, procijenjeni su indikatori Standarda 2. (procjena pacijenata vezano uz potrebe za promicanjem zdravlja), 3.1.1. (informiranje pacijenata o značajnim čimbenicima vezanim uz njihovo zdravstveno stanje) i 5. (kontinuitet suradnje s drugim pružateljima zdravstvene zaštite i drugim relevantnim sudionicima). Rezultati: Samoprocjenom medicinske i sestrinske dokumentacije, vezano uz zapise podataka o preventabilnim rizicima i zdravstvenom ponašanju hospitaliziranih pacijenata (pušenje, pijenje alkohola, prehrambene navike, fi zička neaktivnost, psihosocijalni odnosi), utvrđena je potreba za unaprjeđenjem - u obliku sustavnog i standardiziranog unosa informacija u cilju boljeg planiranja aktivnosti promocije zdravlja. Defi niranje potreba pacijenata i davanje informacija o njima nedovoljno se bilježi u pacijentovoj dokumentaciji. Sestrinska lista ima jasniju strukturu za upis pojedinih vrijednosti praćenih rizičnih čimbenika, ali ne objedinjuje sve rizične čimbenike na jednom mjestu. Najveći izazov je područje Standarda 5. Otpusna pisma sadrže opis stanja pacijenta i potreba u smislu promocije zdravlja, međutim nedostatno sadržavaju preporuke o dostupnim programima izvan bolnice i plan oporavka. Razlog tome je dijelom u nepostojanju izvanbolničkih programa liječenja, a dijelom u nedostatnoj suradnji bolnice i drugih ustanova, udruga i sl. Zaključak: Iako glavna odgovornost bolnice za pacijenta prestaje s otpustom, gledano iz pozicije zdravstvenog sustava - veliki broj rehospitalizacija i komplikacija može biti prevenirano ako su pacijenti bolje pripremljeni te ako su u proces uključeni drugi pružatelji medicinske i socijalne pomoći.
Uvod: Metodologija postupaka u provođenju palijativne zdravstvene njege, dio je sveobuhvatne zdravstvene skrbi za bolesnike u kojih uvriježene kurativne metode liječenja ne omogućavaju povećanje ...stupnja kvalitete života. Pri provođenju metoda zdravstvene njege iz područja palijativne skrbi, potrebno je određivati stupanj kvalitete života bolesnika, te posljedično i kvalitetu života članova obitelji bolesnika.
Cilj/Svrha: utvrditi stupanj poznavanja metoda palijativne skrbi članova obitelji onih bolesnika koje se liječi metodama palijativne zdravstvene njege.
Metoda: U istraživanje su uključeni članovi iz 42 obitelji. Uključni kriterij bio je da u obiteljima postoji bolesnik kod kojeg se provode metode liječenja iz područja palijativne skrbi. Kod svih bolesnika metode liječenja iz područja palijativne skrbi provodili su djelatnici službe za produženo liječenje i palijativnu skrb iz Novog Marofa Opće bolnice Varaždin. Za svrhe istraživanja uporabljen je anonimni
anketni upitnik izrađen za potrebe istraživanja, koji je modificiran prema danas znanstveno važećim smjernicama i preporukama. Učinjena je retrospektivna analiza medicinske dokumentacije uključenih bolesnika. Istraživanje je provedeno u vremenskom razdoblju od 1. ožujka do 30. lipnja 2014. godine.
Rezultati: Rezultati pokazuju da kod ispitanika postoji nezadovoljavajući stupanj poznavanja i informiranosti o provođenju metoda liječenja iz područja palijativne zdravstvene zaštite. Zastupljenost članova obitelji ženskog spola značajno je veći u odnosu na članove muškog spola. Najveći dio informacija članovi
obitelji dobivaju od zdravstvenih djelatnika. Većina članova obitelji 81% smatra da zadovoljavajuće komunicira s bolesnikom, istovremeno je manji postotak bolesnika 35%, tu komunikaciju smatra zadovoljavajućom.
Zaključak: Rezultati verificiraju nezadovoljavajući stupanj informiranosti i osviještenosti članova obitelji o provođenju metoda palijativne zdravstvene njege.
Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi uspješnost predviđanja roditeljskih strategija medijacije prilikom djetetovog gledanja televizije (instruktivna, restriktivna i zajedničko gledanje) na temelju ...demografskih varijabli djeteta (spol i dob) i stupnja obrazovanja roditelja te njihove informiranosti o medijima. U istraživanju je sudjelovalo 135 roditelja (u dobi od 24 do 55 godina) djece koja pohađaju Dječji vrtić „Maslačak“ u Zaprešiću. Anketnim upitnikom prikupljeni su demografski podatci, podatci o vremenu gledanja televizije općenito i gledanju različitih televizijskih sadržaja od strane djece, kao i o informiranosti roditelja o medijima te mjerni instrument Skala roditeljskih strategija medijacije prilikom gledanja televizije (Parents Television Mediation Strategies ili PTMS; Valkenburg, Krcmar, Peeters i Marseille, 1999). Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u učestalosti korištenja tri strategije medijacije kod roditelja predškolske djece (supskale PTMS). Roditelji najčešće koriste instruktivnu medijaciju, zatim restriktivnu medijaciju, dok najrjeđe gledaju televiziju s djetetom. Informiranost roditelja o medijima je pozitivno povezana sa zajedničkim gledanjem televizije, instruktivnom medijacijom i restriktivnom medijacijom. Rezultati linearne višestruke regresijske analize su pokazali da je bolja informiranost roditelja o medijima statistički značajan prediktor zajedničkog gledanja televizije i instruktivne medijacije.
Završetak hrvatskih pristupnih pregovora s EU bila je jedna od najeksponiranijih medijskih tema u proteklome razdoblju. Nakon početne euforije zbog ostvarivanja jednog od najvažnijih ...vanjsko-političkih ciljeva, u javnosti se moglo čuti sve više negodovanja i prozivki upućenih političkim elitama zbog netransparentnosti samoga procesa kao i loše informiranosti građana oko sadržaja pregovaračkih poglavlja. Obrazovni deficit, temeljen na nedostatku informacija, samo je jedan od faktora koji, uz predrasude i stereotipe, rezultira jačanjem euroskepticizma i negativnoga raspoloženja prema EU i eurointegracijama općenito. Ranija istraživanja pokazala su kako su mladi svakako jedna od poželjnijih skupina za informiranje budući da nerijetko precjenjuju svoje znanje o EU, ali su uglavnom proeuropski orijentirani budući da ulazak u EU za njih otvara nove mogućnosti i perspektive ponajprije u smislu obrazovanja i zapošljavanja, što ne čudi budući da je riječ o skupini koja će jednoga dana i živjeti u EU. Istraživanje provedeno krajem listopada 2011. na uzorku od 105 ispitanika, studenata komunikologije, analiziralo je informiranost studenata o Europskoj uniji, uključujući politiku proširenja te funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a, s posebnim naglaskom na hrvatski eurointegracijski put i završetak hrvatskih pristupnih pregovora. Rezultati su pokazali kako su studenti (mladi) jako dobro informirani o hrvatskom eurointegracijskom putu kao i završetku pregovora. Nadalje, suprotno očekivanjima pokazalo se kako su ispitanici dobro informirani i oko politike proširenja, dok je kod funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a uočena slabija informiranost što otvara dodatan prostor za poboljšanje kako medijima tako i političkim elitama.
U konkurentskom svijetu marketing i dobra informiranost potrošača što podrazumijeva i njihovu zaštitu, predstavlja bitan element za uspjeh svake organizacije. Poduzeća sve više dolaze do zaključka ...kako se konkurentska prednost ostvaruje uviđanjem mogućnosti vlastitih zaposlenika, njihovom edukacijom i njihovim uključivanjem u proces marketinga. Uviđa se važnost informiranosti potrošača o pravu pristupa osnovnoj robi i uslugama (dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane odjeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene). Pravo na obrazovanje o pitanjima potrošača, odnosno stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svijest o odgovornosti i osnovnim pravilima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati, osnovni su uvjeti zaštite potrošača.
Pravo na privatnost i povjerljivost neki su od važnijih elemenata na kojima se temelji odnos pacijenta i liječnika. Cilj istraživanja je bio ispitati informiranost i stavove doktora dentalne medicine ...o pacijentovim pravima na privatnost i povjerljivost te primjenu istih u svakodnevnoj praksi.
U istraživanju je sudjelovalo 600 nasumično izabranih ispitanika, što je prema podacima iz registra Hrvatske komore dentalne medicine 15% ukupnog broja doktora dentalne medicine. Ispitanici su ispunili upitnik koji se sastojao od tri dijela:
1. demografske i radne varijable, samoprocjena vlastite informiranosti o profesionalnoj povjerljivosti i privatnosti
2. upitnik o informiranosti o pravima pacijenta na privatnost i povjerljivost
3. upitnik o stavovima i praktičnoj primjeni profesionalne privatnosti i povjerljivosti u svakodnevnoj praksi doktora dentalne medicine.
Utvrđeno je da doktorice dentalne medicine češće od svojih muških kolega komentiraju pacijente pred drugim doktorima koji ne sudjeluju u njihovom liječenju, da neovlaštene osobe češće čuju razgovor liječnika s pacijentom u slučajevima kada su doktori dentalne medicine zaposlenici u prostoru javne zdravstvene ustanove nego kada su vlasnici prakse te rade u privatnim prostorima i da doktori dentalne medicine koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost u prostorima javnih zdravstvenih ustanova češće od ostalih kolega neadekvatno pohranjuju pacijentovu medicinsku dokumentaciju.
Istraživanjem je dokazano da su doktori dentalne medicine nedovoljno informirani o pacijentovim pravima na privatnost i povjerljivost te da u svakodnevnoj praksi ne poštuju etičke norme i pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske koji to reguliraju. Nužna je dodatna edukacija studenata i doktora dentalne medicine o pravima pacijenata na privatnost i povjerljivost.
Pravo na privatnost i povjerljivost neki su od važnijih elemenata na kojima se temelji odnos pacijenta i liječnika. Cilj istraživanja je bio ispitati informiranost i stavove doktora dentalne medicine o pacijentovim pravima na privatnost i povjerljivost te primjenu istih u svakodnevnoj praksi.
U istraživanju je sudjelovalo 600 nasumično izabranih ispitanika, što je prema podacima iz registra Hrvatske komore dentalne medicine 15% ukupnog broja doktora dentalne medicine. Ispitanici su ispunili upitnik koji se sastojao od tri dijela:
1. demografske i radne varijable, samoprocjena vlastite informiranosti o profesionalnoj povjerljivosti i privatnosti
2. upitnik o informiranosti o pravima pacijenta na privatnost i povjerljivost
3. upitnik o stavovima i praktičnoj primjeni profesionalne privatnosti i povjerljivosti u svakodnevnoj praksi doktora dentalne medicine.
Utvrđeno je da doktorice dentalne medicine češće od svojih muških kolega komentiraju pacijente pred drugim doktorima koji ne sudjeluju u njihovom liječenju, da neovlaštene osobe češće čuju razgovor liječnika s pacijentom u slučajevima kada su doktori dentalne medicine zaposlenici u prostoru javne zdravstvene ustanove nego kada su vlasnici prakse te rade u privatnim prostorima i da doktori dentalne medicine koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost u prostorima javnih zdravstvenih ustanova češće od ostalih kolega neadekvatno pohranjuju pacijentovu medicinsku dokumentaciju.
Istraživanjem je dokazano da su doktori dentalne medicine nedovoljno informirani o pacijentovim pravima na privatnost i povjerljivost te da u svakodnevnoj praksi ne poštuju etičke norme i pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske koji to reguliraju. Nužna je dodatna edukacija studenata i doktora dentalne medicine o pravima pacijenata na privatnost i povjerljivost.
INTRODUCTION: The right to privacy and the right to confidentiality are elements of great importance which make the core of ethics in biomedicine. These principles also determine the basis for patient-physician relationship, which is crucial for the delivery of high-quality health care in the diagnosis and treatment of patients. Since ancient times, many nations in their cultures have always had medical codes that defined and described doctors’ duties and patients' rights, including the right to privacy and the right to confidentiality. Medicine recognized these rights and they became a part of various medical codes, declarations and resolutions, but their importance was also realized by the law in many societies. Different countries of the world incorporated the patients’ rights in their law and made them a part of the legal regulations.
AIMS OF THE RESEARCH: Most countries in the world, including Croatia, regulate patients' rights by different laws and medical codes. However, in everyday practice dentists sometimes don't respect their legal obligations and deny the patients their rights. According to the literature, there is no relevant scientific data that describes dentists' knowledge, attitudes, and awareness of patients' privacy and confidentiality in the Republic of Croatia. The aim of this study was to explore the dentists' knowledge, attitudes, and awareness of the patients' privacy and confidentiality in Croatia.
PATIENTS AND METHODS: The research protocol has been submitted for a review to the Ethics in Research Committee of the School of Dental Medicine, University of Zagreb, and the study has been approved. The aim of this study was to assess the dentists' knowledge, attitudes, and awareness about professional confidentiality and privacy. In our survey we included 600 dentists, who according to data from the registry of the Croatian Chamber of Dentists, make 15% of the total number of dentists. Our respondents filled out a questionnaire containing queries related to the dental laws and codes of the dental ethics. The questionnaire was consisted of two parts. In the first part dentist answered ten multiple-choice questions regarding their knowledge about the professional privacy and confidentiality, while in the second part we asked them about their attitudes toward the patients’ rights to privacy and confidentiality.
RESULTS: The age of the interviewees ranged from twenty-seven to sixty-six years (mean=44 years). 43,.5% (n=261) of them were male and 56,5 percent (n=339) were female. The interviewees had between one and thirty-nine years of clinical experience (mean=17 years) in the dental practice. Most of the respondents were concessionaires in the network of the public health service who had a contract with the Croatian Institute for Health Insurance (HZZO). 61% of the interviewees own their own practice, while 39% worked as employees. Majority of dentists (91,5%) were general doctors of dental medicine. There was no difference in sex, age, duration of active service, type of practice, employment status and type of work. Prior to completing the questionnaire the interviewees rated their awareness of the privacy and confidentiality. The self-rated awareness score and the summary of information were not significantly correlated. Overall, the correct answer was given by the majority of interviewees for only four statements: the first one which determines the patients’ right, the second one which describes the patient’s right to privacy, the seventh one which determines the legal obligation of revealing dental records and the ninth one which determines classification of violation of professional secrecy. On average, the interviewees answered four questions correctly (interquartile range=3-5), and the number of correct answers among the interviewees ranged from 0 to 9. There was no difference in knowledge among the interviewees with regard to sex, employment status, or type of practice. indicating that the dentists were inaccurate in assessing the degree of their awareness of the patients’ rights to privacy and confidentiality. The interviewees answered to questions about their attitudes toward the patients’ rights to privacy and confidentiality on a five-point answer scale (0=never, 1=almost never, 2=sometimes, 3=often, 4=almost always), which were mostly distributed in the range of 0-2. Dentists frequently breached patients’ confidentiality by commenting their patients to other colleagues, as the dental records were rarely inadequately stored so that unauthorized persons could have an easy access to them.
CONCLUSION: To summarize, our results showed insufficient knowledge, lack of awareness, and poor attitudes of dentists toward the patients’ privacy and confidentiality in Croatia. We conclude that Croatian dentists need better informing about their obligations and patients’ rights. We believe that better education can undoubtedly improve these results. Furthermore, both dental students and dentists should be provided with classes as well as with postgraduate continuing education courses where their ethical and legal obligations would be thought and thoroughly explained.
PDF
