Na uzorku od 1.653 ispitanika razmjerno ravnomjerno podijeljenih u tri stratuma po mjestu školovanja (Zagreb, veći grad: Rijeka i Osijek, te manji grad: Slavonski Brod, Velika Gorica i Imotski), ...vrsti škole koju pohađaju (gimnazija, četverogodišnja i trogodišnja stručna škola) i spolu, primijenjena je nova verzija Testa opće informiranosti, koja sadrži 125 pitanja iz različitih područja informiranosti kao što su to: zemljopis, povijest, biologija i medicina, politika, umjetnost, sport i zabava, astronomija, tehnika i informatika, svakodnevni događaji i pojmovi i sl. (Zarevski, 2001). Pokazalo se da opća informiranost mladih u našem društvu postaje sve više neovisna o dva značajna socio-demografska faktora: spolu i mjestu školova- nja. Naime, u istraživanjima koncem 80-ih i polovicom 90-ih godina su opažane znatne razlike prema tim faktorima u općoj informiranosti (Novačić, 1987; Stanuga, 1987; Zarevski, 1987; 1993; 1995a) Značajan egzogeni faktor pripisanog socio-ekonomskog statusa pokazuje očekivanu nisku, ali značajnu povezanost s općom informiranošću. Velike razlike u općoj informiranosti su, sukladno pretpostavci o spontanoj autoselekciji pri odabiru škole, kao i općem intelektualnom ozračju u različitim vrstama škole, dobivene jedino prema vrsti škole koju pohađaju ispitanici – gimnazijalci su uspješniji od učenika stručnih škola, koji se također međusobno razlikuju s obzirom na to pohađaju li četverogodišnji ili trogodišnji program.
Viša razina obrazovanja ispitanica, urbani tip naselja i pozitivan opći odnos prema mamografiji značajno
objašnjavaju bolju informiranost žena. Informirane, obrazovanije žene koje su prethodno bile ...na
mamografiji imaju pozitivan stavu o odazivu u budućnosti. Informiranost žena predstavlja značajno
mjesto za primjenu intervencija s ciljem unaprjeđenja provedbe Programa.
Autori naglašavaju potrebu intenzivnijeg istraživanja uključivanja mladih u programe akademske mobilnosti, što se inače ocjenjuje kao jedan od najvažnijih ciljeva Bolonjskog procesa. Time se ...neposredno ostvaruje veća mobilnost studenata i nastavnika, a s namjerom stvaranja jedinstvenoga europskog prostora za visoko obrazovanje. Unutar širega istraživačkog interesa željelo se ustvrditi studenska očekivanja, želje, motivaciju, odnosno, razloge za moguće uključenje studenata u programe akademske mobilnosti. U radu se iznosi onaj dio rezultata pilot istraživanja koji se odnosi na informiranost studenata o programima mobilnosti, prepreke za uključenje, te ciljeve za koje studenti više ili manje smatraju da bi uključenjem mogli realizirati. Istraživanje je izvršeno metodom ankete, pomoću konstruiranog upitnika na uzorku od 382 studenta Ekonomskog fakulteta u Splitu tijekom travnja i svibnja 2005. g. Pokazalo se kako prevladava pozitivan stav prema uključenju u programe akademske mobilnosti, no nužno je uložiti dodatni napor u vezi s informiranjem o programima i samoj Bolonjskoj deklaraciji. Rezultati pokazuju da je nedostatak informiranosti ujedno i glavna prepreka za uključenje. Od prikazanih ciljeva, koji bi se eventualno mogli realizirati uključenjem, ispitanici najvažnijima smatraju: učenje stranih jezika, lakše pronalaženje posla nakon povratka, stručno i znanstveno usavršavanje, te rad na osobnom razvitku.
U ovom radu ispitivano je postojanje veze između ekoloških orijentacija i izvora informacija o ekološkoj problematici. Ustanovljeno je postojanje 19 različitih ekoloških orijentacija i tri tipa ...informiranja s obzirom na postojeće izvore informacija. Relacija tih prostora ispitivana je analizom kanoničkih relacija u kojoj su izdvojene dimenzije koje su bile signifikantne uz rizik .01. Dobivena je jedna kanonička relacija, koja je uže povezala neke etičke orijentacije (njih sedam) i dobivene tipove informiranja.
Rezultati govore da informiranje utječe na one orijentacije koje u fokusu imaju partikularne ekološke probleme i to prvenstveno problem energetskih i ostalih resursa, te probleme devastacije okoline. Od svih izvora informiranosti najznačajnije su ekološke katastrofe, dok su najmanje značajne informacije dobivene posredstvom socijalnih kontakata. Također je zaključeno da su partikularnije orijentacije jače saturirane izvorima informiranja, što znači da percepcije pojedinih ekoloških problema nemaju fundamentalniju osnovicu u ostalim sustavima promišljanja kao što su vrijednosti ili iskustvom formirani stavovi. Izuzetak predstavlja orijentacija koju smo nazvali "percepcija realnih uzroka zagađenja", koja ima relativno visoku povezanost s prostorom informiranja i to manje sa socijetalnom, a više sa strukovnom informiranošću, te s informiranošću o ekološkim katastrofama. Može se zaključiti da manji interes za ekološke probleme uvjetuje manji stupanj zainteresiranosti za ekološke informacije, te da je egzistencija mnogih ekoloških orijentacija prvenstveno uvjetovana drugim faktorima iz vrijednosnih i stavovskih sklopova.
U članku se prezentiraju neki rezultati anketnog istraživanja, provedenog ljeti 2003. godine na uzorku od 1500 ispitanika iz Zagreba (900) i Rijeke (600), koji se odnose na informiranost o ...proizvodnji energije i njezinu utjecaju na okoliš, proizvodnji i potrošnji energije u Hrvatskoj te - najvećim dijelom - energiji biomase. Istraživački projekt realiziran je suradnjom Energetskog instituta Hrvoje Požar, Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i nevladine organizacije Eko Liburnia.
Informiranost je mjerena na dva načina: subjektivnom procjenom samih ispitanika te objektivnim testom konstruiranim za potrebe projekta. Analiza metrijskih karakteristika testa pokazuje da je riječ o instrumentu koji je težinom primjeren općoj populaciji, a distribucija na njemu dobivenih rezultata pogodna je za korelacijske i slične analize. No, instrument je razmjerno heterogen i nešto niže pouzdanosti (KRB20=0.57), što - uz manje modifikacije nekih čestica - predstavlja prostor njegova poboljšanja u idućim primjenama.
I objektivni test i skale subjektivne informiranosti pokazuju slabu informiranost ispitanika koja se izražava već na razini razumijevanja temeljnih pojmova, osobito kada je riječ o korištenju energije biomase.
U zaključnom dijelu rada ukazuje se na potrebu boljeg informiranja javnosti - što je nužan preduvjet njezine racionalne podrške većem korištenju obnovljivih izvora - te se komentiraju rezultati istraživanja koje bi bilo korisno uvažiti pri koncipiranju i provedbi budućih edukacijskih programa.
