Obrazovna inkluzija je tema koja je relevantna za pedagogijski i društveni kontekst, a posebice za suvremene odgojno-obrazovne reforme. Uključivanje ili inkluzija je zahtjev koji je koncepcijski ...nazvan odgoj i obrazovanje za sve. U širem smislu riječi, obrazovna inkluzija se odnosi na uključivanje djece i odraslih koji su zbog psihofizičkih, socijalnih, kulturnih, odgojno-obrazovnih mogućnosti, etničkih i drugih razlika podložni socijalnoj isključenosti, izloženi socijalnoj marginalizaciji, a time obespravljeni i ranjivi. U užem smislu riječi, inkluzija je zahtjev kojim senaglašava da je svako dijete ma pravo na obrazovanje u skladu s svojim mogućnostima. U okviru Deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine se proklamira i postavlja uvjet za ostvarenje temeljnog prava čovjeka, a to je prava na besplatno osnovno obrazovanje za svu djecu. Zemlje Europe i svijeta naglašavaju važnost inkluzije u obrazovanju na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava kroz nacionalne kurikulume i druge dokumente obrazovne politike. Obrazovna inkluzija je zahtjev koji proširuje i produbljuje odgojni model integracije djece s teškoćama u razvoju u redovno školovanje.
Cilj. Cilj je ovoga rada1 prikazati provođenje inkluzivnih knjižničnih usluga u narodnim knjižnicama kao što su mreža Knjižnice Tina Ujevića i mreža Knjižnice Novi Zagreb, koje su sastavni dio ...Knjižnica grada Zagreba. Rad je fokusiran na suradnju narodnih knjižnica i udruga osoba s invaliditetom i djecom s poteškoćama u razvoju kroz razdoblje od gotovo dva desetljeća.
Pristup/metodologija/dizajn. U uvodnom teorijskom dijelu rada opisana je uloga, zadaća i poslanje narodnih knjižnica, posebno u orijentaciji na skupine osoba s invaliditetom i ostale slične ranjive skupine potencijalnih korisnika narodne knjižnice. Slijedi prikaz suradnje dviju mreža narodnih knjižnica, mreže Knjižnice Tina Ujevića i mreže Knjižnice Novi Zagreb s ukupno 2 središnje knjižnice i 10 knjižničnih ogranaka, s velikim nizom udruga osoba s posebnim (dodatnim) potrebama kroz razdoblje od gotovo 20 godina. Posebno je istaknuta suradnja Knjižnice Tina Ujevića s Udrugom za promicanje inkluzije, dok mreža Knjižnice Novi Zagreb izlaže svoju aktivnost u dugogodišnjoj suradnji s Udrugom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom (CeDePe).
Rezultati. Višegodišnji rad i suradnja ovih dviju mreža narodnih knjižnica s pojedincima i udrugama osoba s invaliditetom pokazuju da su inkluzivne knjižnične usluge već dugo prisutne u praksi naših narodnih knjižnica, a u današnje vrijeme one su postale nužnost s obzirom na djelovanje u skladu s ciljevima održivoga razvoja Agende 2030.
Društveni značaj. Mreže Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb promotori su miroljubivosti, socijalne osviještenosti i društvene aktivnosti te nastoje biti odgovorna i inkluzivna ustanova na svim razinama, što ovaj rad potvrđuje.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad prvi put sustavno na jednom mjestu donosi prikaz rada i primjere dobre prakse u radu i suradnji dviju mreža narodnih knjižnica, Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb, s velikim brojem udruga osoba s invaliditetom i u tom smislu može biti poticaj drugim knjižnicama da oblikuju svoju inkluzivnu knjižničnu djelatnost ili, još bolje, organiziraju onu koja već postoji.
Neosporan je značaj visokoškolskog obrazovanja za profesionalni i osobni razvoj osoba s invaliditetom u cilju socijalne uključenosti. Iako je studiranje osoba s invaliditetom u porastu, uspješnost u ...studiranju je niža u odnosu na studente bez invaliditeta i ovisi o brojnim demografskim značajkama, kao i onim povezanim s invaliditetom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prilagodbu studenata s invaliditetom te utječu li na nju dob i spol studenata s invaliditetom, akademsko obrazovanje majke, društveni status, samostalnost u stanovanju, doživljaj invaliditeta i podrška obitelji u studiranju.
Formiran je prigodni uzorak od 64 studenta s invaliditetom s dva najveća sveučilišta u Hrvatskoj i dva u Srbiji. Primijenjena je skala Prilagodbe studenta na studij i potvrđene su dobre metrijske karakteristike na ovom uzorku. Studentice i studenti s invaliditetom su akademski i socijalno prilagođeni na studij slično vršnjacima bez invaliditeta, a pokazuju nižu razinu emocionalne prilagodbe, osobito studentice. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su niža kronološka dob studenta s invaliditetom i neakademsko obrazovanje majke značajni prediktori bolje akademske prilagodbe. Varijable povezane sa specifičnim implikacijama invaliditeta na studiranje ne objašnjavaju akademsku, a objašnjavaju emocionalnu i socijalnu prilagodbu. Pored višeg društvenog statusa obitelji, studenti koji invaliditet vide preprekom u studiranju pokazuju bolju emocionalnu i socijalnu prilagodbu. Ako smatraju da im je u studiranju neophodna podrške obitelji, pokazat će slabiju emocionalnu i bolju socijalnu prilagodbu na studij.
Zahtjevi i ograničenja povezana s invaliditetom utječu na nižu razinu emocionalne prilagodbe zbog čega mjere psihosocijalne podrške u visokom obrazovanju treba usmjeriti na osnaživanje emocionalnih kapaciteta studenata s invaliditetom.
Inkluzija je sveobuhvatan i složen proces koji, u okviru socijalnog modela, potiče i usmjerava razvoj društva u kojem je svatko tretiran kao njegov jednakopravan član. Učenicima s teškoćama ...inkluzivna obrazovna politika osigurava dostupnost redovnog odgojno-obrazovnog sustava, uvažavanjem individualnih potreba i pružanjem podrške koja će osigurati razvoj njihovih potencijala. Uspješna implementacija inkluzivne politike u velikoj mjeri ovisi o pozitivnim namjerama učitelja prema inkluzivnom obrazovanju. Stoga je cilj ovog rada dati pregled cjelovitih znanstvenih radova koji su analizirali stavove, mišljenja i osposobljenost hrvatskih učitelja za provedbu inkluzivnog obrazovanja te utvrditi čimbenike koji su s njima povezani. Uz generalno proinkluzivne stavove prema inkluzivnom obrazovanju, istraživanja su identificirala i brojne prepreke, među kojima su najizraženiji nedostatna educiranost učitelja za provedbu inkluzivne prakse, nedostatna stručna podrška te nedovoljna materijalna opremljenost škola.Istraživanja jednoznačno ukazuju da postoji velika potreba za osiguranjem kvalitetnijih programaobrazovanja učitelja o poučavanju u inkluzivnim razredima tijekom formalnog obrazovanja, ali i kvalitetnija stručna pomoć u svakodnevnom radu s učenicima s teškoćama.
Najugroženiji pojedinci u društvu su djeca i osobe s invaliditetom kojima je potrebna posebna zaštita društva. Kad se ove dvije kategorije osoba spoje u jednu govorimo o najranjivijoj skupini društva ...- djeci s invaliditetom. Djeca s invaliditetom se u (međunarodno) pravnoj terminologiji definiraju kao djeca s tjelesnim i psihičkim poteškoćama u razvoju, kojima se Ustavom RH i Konvencijom o pravima djeteta jamči pravo na dostojanstven život u uvjetima koji razvijaju djetetovu samostalnost i aktivno sudjelovanje
u zajednici, te na posebnu njegu, pomoć i zaštitu, kako od strane roditelja tako i od strane države. Djeca s poteškoćama u razvoju posebno uživaju pravo na školovanje, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u svrhu društvene integracije i individualnog razvoja. Jednako se tako Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom djeci s poteškoćama u razvoju jamči posebna zaštita, sva ljudska prava i temeljne slobode jednako kao i svakom drugom djetetu. Dužnost je svake države koja je potpisala navedene međunarodne ugovore, pa
tako i RH, ispuniti preuzete obveze. Ovaj rad prikazuje temeljna prava koja su djeci s poteškoćama u razvoju zajamčena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, ocjene međunarodnih institucija o ostvarivanju ovih prava u RH.
Although meeting the needs of students with disabilities should be a priority in every school in the country, the inclusion of deaf and hard-of-hearing (D/HH) students in the educational system is ...still inadequate. A lack of experience, stereotypes and incomplete professional support can have a negative effect on D/HH students’ acceptance and their academic and socioemotional development. The goal of this study was to collect data on the attitudes of secondary school students towards their D/HH peers, as well as to create and evaluate a Programme to raise awareness of their needs. The Inclusion of Deaf or Hard of Hearing Students Inventory (Hung 2005) was translated and adapted to the Croatian language. It provided the data on hearing students’ perceived closeness to D/HH peers, frequency of their prior voluntary contacts with D/HH peers, and perception of classroom climate related to inclusion. Out of 200 participants (secondary school students, aged between 15.5 and 16.5 years.), 105 of them participated in the Awareness Raising Programme. Forty-six of them were from two classrooms attended by D/HH students, whereas 59 of them attended classes with no D/HH classmates. The remaining 95 students were a control group, which did not participate in the Awareness Raising Programme. Data were collected before and after the implementation of the Programme and analysed using the t test, analysis of variance and standard regression analysis. The findings show that the perceived closeness to D/HH peers was relatively high, meaning that the attitudes toward them were positive. The least positive attitudes were found in classrooms with a D/HH student. The implemented Programme did not contribute to attitude change. Factors that significantly contributed to the prediction of attitudes were frequent voluntary contact with D/HH students, more positive perception of the classroom climate related to inclusion, and the enrollment of a D/HH student in the classroom. Results are discussed in the context of similar prior research and the efficiency of the implemented Programme. Recommendations for the inclusion of D/HH students in general education classrooms are provided.
Društva za osiguranje ne mogu preuzeti rizike koje ne mogu procijeniti ili analizirati, stoga im je važna segmentacija i procjena rizičnosti osiguranika. Unutar postupka segmentacije osiguranika ...postoji opasnost od diskriminacije ranjivih skupina, poput osoba s invaliditetom. Ograničenost literature i slaba zastupljenost problematike osigurateljne inkluzije u znanstvenim istraživačkim radovima nameću potrebu za značajnijim proučavanjem i naglašavanjem važnosti inkluzivnog osiguranja. Temeljni cilj ovog rada je analizirati dostupnu znanstvenu literaturu iz područja inkluzivnog osiguranja za osobe s invaliditetom, detektirati potrebe osoba s invaliditetom za proizvodima osiguranja, postojeće stanje i razinu osigurateljne inkluzije te iznijeti preporuke za razvoj i dostupnost osigurateljnih proizvoda za osobe s invaliditetom. Istraživanje je provedeno primjenom kvalitativne metodologije, a podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua na uzorku od 34 osobe. Korištene metode obrade podataka uključuju verbalnu transkripciju audiozapisa, interpretativnu fenomenološku analizu te kodiranje i kategorizaciju ključnih nalaza. Rezultati i rasprava u radu ukazuju na potrebu za značajnijom inkluzijom osoba s invaliditetom u ponudu proizvoda društava za osiguranje, pokriće specifičnih rizika te prilagođeni distribucijski kanal.
Teachers’ readiness to accept students with disabilities is crucial for successful inclusion. Previous studies found that teachers in pre-schools and schools are more involved in the inclusion ...process when they report positive attitudes toward children with disabilities. The aims of the present study were (i) to determine attitudes of preschool educators and primary school teachers towards the inclusion of children and students with hearing impairments in regular educational institutions; (ii) to find out correlations of these attitudes with age, years of service, and self-assessed competence in the education of children with difficulties; (iii) to find out differences in these attitudes in relation to knowledge of legislation, type of workplace (preschool teacher/primary school teacher) and statements regarding the education of children and pupils with special needs. In total, there were 203 respondents from the city of Rijeka, of whom 102 (50.2%) were pre-school teachers and 101 (49.8%) were primary school teachers. The questionnaire measured teacher’s attitudes to educational inclusion of pupils with hearing impairments. Factor analysis determined the construct validity and reliability of four dimensions of a scale designed to measure attitudes toward inclusion of children/pupils with hearing impairments, while the hypotheses were tested using descriptive, correlational and differential nonparametric analyses. Pre-school teachers and primary school teachers reported positive attitudes toward the need for an educational rehabilitator in order to ensure successful inclusion of children and students with hearing impairments, toward the benefits of socialisation of children and students with hearing impairments and toward the usefulness of professional services for inclusion of children and students with hearing impairments. Respondents reported negative attitudes toward special schooling for children and students with hearing impairments. Respondents’ attitudes were not related to their age, years of service or familiarity with legislation, but they were related to previous formal education about children and pupils with special needs. Preschool teachers showed more positive attitudes than primary school teachers. Results point to the need for more extensive training of teachers and educators during their initial education about the inclusion of children and students with hearing impairments in the educational process. Results also show the need for professional support for teachers.
PDF
