U radu se analizira primjena input-output
modela u potrošnji vode gdje se istražuje povezanost vode kao ograničavajućeg
resursa gospodarstva Hrvatske kroz međusektorske odnose proizvodnih sektora na
...koje je nacionalno gospodarstvo raščlanjeno, a temeljem dva hibridna
input-output modela, za 2004. i 2010. godinu. Analizira se i vremenska promjena
povezanosti gospodarstva i vodnih resursa. Budući da su proizvodni sektori međusobno
povezani svaka promjena u agregatnoj potrošnji utjecat će na raspodjelu
potrošnje vode na proizvodne sektore. Iz tog proizlazi važnost analize
intermedijarnih odnosa na razini nacionalnog gospodarstva, a preko njih i
utjecaj nacionalnog gospodarstva na raspoložive vodne resurse. U radu se koristi hibridni input-output
model potrošnje vode, rađen za 2004. i 2010. godinu, na temelju dostupnih
publikacija Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i
prirodu. Temeljne publikacije za izradu modela su tablice ponude i uporabe, iz
kojih su izvedene simetrične input-output tablice za 2004. i 2010. godinu te
podaci o distribuciji vode za 2004. i 2010. godinu. Cjelokupno gospodarstvo
Hrvatske u hibridnom modelu raščlanjeno na 22 proizvodna sektora. Pojedini
proizvodni sektor nastao je objedinjavanjem različitih djelatnosti iz
Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) 2002. i 2007. Modelom se utvrđuju
intenziteti direktne i indirektne potrošnje vode, posljedično ukupna
intenzivnost potrošnje vode te multiplikatori direktne i ukupne potrošnje.
Rezultati modela za navedene godine ukazuju da u hrvatskom gospodarstvu svega
nekoliko industrijskih sektora ima dominantan direktan utjecaj na vodne resurse
(proizvodnja električne energije, koks i rafinirani naftni proizvodi te
kemijski i farmaceutski proizvodi) te se preko njih voda distribuira u ostale
gospodarske sektore. Smanjenje utjecaja na vodne resurse u Hrvatskoj može se
postići smanjenjem intenzivnosti potrošnje vodnih resursa u promatranim sektorima.
Pri primjeni dobivenih rezultata valja uzeti u obzir ograničenja hibridnog
input-output modela koji je statičan te nedostatak podataka o potrošnji vode po
svim sektorima.
The paper analyses the application of the input-output model in water consumption.
Water as a limited resource and input in the Croatian economy is researched through intersectoral relationships of sectors in the national economy breakdown, based on two hybrid input-output models, for
2004 and 2010. The change in time relationship between the economy and water resources is also analysed. Sectors are mutually connected. Therefore, each change in aggregate consumption will affect the water consumption distribution in each sector. This fact results in the importance of analysing intermediary relationships at the level of the national economy, and consequently, the impact of the national economy on the available water resources. The paper uses the hybrid input-output
model for water consumption, created for 2004 and 2010, based on the available publications of the Croatian Bureau of Statistics and the Croatian Environmental Protection Agency. The base publications for creating the model are supply and use tables, from which symmetrical input-output tables for 2004 and 2010 were extrapolated, and the data on
water distribution in 2004 and 2010. In the hybrid model, the entire Croatian economy was broken down into 22 sectors. Each sector was created by consolidating various activities from the National Classification of Activities (NKD) in 2002 and 2007. The model determines the intensities of direct and indirect water consumption, and
consequently, the total water consumption intensity, and direct and total consumption multipliers. The model results for the stated years indicate that there are only several industrial sectors in the Croatian economy which have a dominant direct impact on water resources (electricity generation, Coke and refined petroleum products and Chemicals and chemical products). A decrease in the impact on water resources in Croatia can be achieved by decreasing the consumption intensity of water resources in the observed sectors. In the application
of the obtained results, the limitations of the hybrid input-output model, which is static, and the lack of data on water consumption in all
sectors should be taken into consideration.
U radu je prikazano značenje tekstilne industrije za hrvatsko gospodarstvo. Autori ocjenjuju konkurentnost i značenje tekstilne industrije korištenjem metode stalnih tržišnih udjela i primjenom input ...output analize. Analizom se kvantificiraju pokazatelji vezani uz izvoznu konkurentnost hrvatske tekstilne industriju na globalnom i pojedinim inozemnim tržištima (EU 15, EU 27). Analiza razotkriva relativno razočaravajuće rezultate u pogledu konkurentske pozicije hrvatske tekstilne industrije. Međutim, analiza također omogućuje jasnu identifikaciju čimbenika koji uzrokuju gubitak konkurentnosti. U drugom dijelu rada primijenjena je input-output analiza temeljem nedavno objavljenih tablica ponude i uporabe za hrvatsko gospodarstvo. Ovakva analiza pruža odgovarajući metodološki okvir nužan za ocjenu ukupnog značenja tekstilne industrije za hrvatsko gospodarstvo u terminima bruto proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti. Metoda također pruža mogućnost usporedbe rezultata s pokazateljima vezanim uz ostale djelatnosti i u određenoj mjeri međunarodnu usporedbu. Sukladno rezultatima utvrđeno je da su multiplikatori hrvatske tekstilne industrije u terminima bruto proizvodnje i dodane vrijednosti relativno niski, dok suprotan zaključak vrijedi za zaposlenost. Za hrvatsko gospodarstvo utvrđeni su relativno niski multiplikatori što odražava visoku orijentiranost na uslužni sektor, te slabljenje međunarodne konkurentnosti prerađivačke industrije. Proizvodnja tekstila i odjeće prikazuje relativno visoku izravnu međuovisnost, dok je njihova povezanost s ostatkom gospodarstva ograničena, tako da se može ocijeniti da ove djelatnosti funkcioniraju kao izolirani klaster.
Cilj rada je sustavan prikaz metodoloških osnova za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na komponente finalne potražnje i primjena prikazanog modela na hrvatsko gospodarstvo. Dekompozicija bruto ...domaćeg proizvoda temelji se na input-output modelu. Za razliku od konvencionalnog pristupa izračuna doprinosa pojedinih sastavnica rashodne strane bruto domaćeg proizvoda u kojem se uvoz promatra kao neovisna varijabla, temeljem predloženog modela uvoz se raspodjeljuje na sastavnice finalne potražnje koje ga izravno i neizravno induciraju. Na taj način dobiva se realniji prikaz doprinosa svake od komponenti finalne potražnje. Primjena metodologije za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na sastavnice finalne potražnje empirijski je primijenjena za hrvatsko gospodarstvo. Na temelju rezultata provedene analize može se zaključiti da su izvoz i investicije sastavnice finalne potražnje sa visokom razinom uvoznog sadržaja. S druge strane najniži uvozni sadržaj ustanovljen je za kategoriju izdataka države za finalnu potrošnju. Rezultati rada impliciraju da novi model ekonomskog rasta temeljen na rastu izvoza i investicija u bruto fiksni kapital nužno podrazumijeva i veću razinu međunarodne integriranosti hrvatskog gospodarstva. Ograničenja istraživanja proizlaze iz primjene standardne pretpostavke korištene u input-output analizi o fiksnim tehnološkim koeficijentima. Doprinos rada sastoji se u pružanju metodološke osnove koja omogućuje precizniju kvantifikaciju doprinosa pojedinih sastavnica finalne potražnje u odnosu na dosadašnji konvencionalni pristup.
U input-output tablicama opisan je tok roba i usluga između proizvodnih sektora nacionalnog gospodarstva. Pomoću input-output tablica mogu se ispitati i utvrditi međusobni utjecajni čimbenici ...proizvodnih sektora koji su ujedno i sektori proizvođači i sektori potrošači. Input-output tablice osnovna su statističko-informacijska osnova input-output analize. Za razliku od klasične input-output analize koja je primarno orijentirana na procjenu učinaka finalne potražnje na razinu domaće proizvodnje, miješani input-output model i metoda hipotetskog izoliranja na temelju input-output tablica omogućuju analizu i kvantificiranje doprinosa sektora od interesa. Pregled relevantne literature ukazuje na relativno skromnu primjenu miješanog input-output modela i metode hipotetskog izoliranja u utvrđivanju važnosti sektora od interesa nacionalnom gospodarstvu. Stoga je intencija ovog rada na sustavan i pregledan način izložiti glavne pristupe za određivanje izravnog, neizravnog i induciranog učinka proizvodnog sektora na nacionalno gospodarstvo te ukazati na njihove brojne analitičke mogućnosti u empirijskim primjenama.
Osnovni cilj ovog rada je identificirati najznačajnije izravne i neizravne izvore potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu te na osnovu toga ukazati na ključne pokretače potrošnje vode u procesu ...hrvatske nacionalne proizvodnje. U svrhu toga, u radu je konstruiran i empirijski primijenjen vodom prošireni input-output model na temelju kojeg su kvantificirani i analizirani pokazatelji izravne, neizravne i kumulativne vodne intenzivnosti proizvodnih sektora u hrvatskom gospodarstvu, uključujući njihove kumulativne i neizravne multiplikatore potrošnje vode. Pomoću spomenutog modela u radu su također procijenjeni i analizirani domaći, neto uvezeni i ukupni vodeni otisci proizvodnih sektora u hrvatskom gospodarstvu, kao i relativna snaga pull i push efekata njihove potrošnje vode. Za potrebe konstrukcije modela korištena je posljednje objavljena input-output tablica hrvatskog gospodarstva za 2010. godinu te referentni podaci hrvatske službene vodne statistike. Rezultati modela ukazuju da su izravni i neizravni tokovi potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu najvećim dijelom determinirani intermedijarnim procesima stvaranja i raspodjele outputa elektro-energetskog, kemijskog i naftno-prerađivačkog sektora. Također, modelom je utvrđeno da ovi sektori dominiraju u strukturi ukupnog vodenog otiska hrvatskog gospodarstva, pri čemu Republika Hrvatska, ukupno gledajući, ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni virtualnih voda. S obzirom na novo dobivene spoznaje o neizravnim i kumulativnim tokovima potrošnje vode u hrvatskom gospodarstvu, preporuka je autora da se prilikom provođenja budućih aktivnosti planiranja, upravljanja i zaštite hrvatskih vodnih resursa moraju uzeti u obzir i multiplikativni učinci međusektorskih zavisnosti u procesima nacionalne proizvodnje na ukupnu potrošnju vode.
Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o perspektivama razvoja hrvatske industrije hrane i pića u međunarodnom okruženju. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i ...standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Usporedba bruto dodane vrijednosti, produktivnosti i faktorskog dohotka sa zemljama Europske unije ukazuje na zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje članice EU-15. Istovremeno u usporedbi s novim članicama EU (tranzicijske zemlje), hrvatska prehrambena industrija uspijeva zadržati konkurentnu proizvodnju. Od analiziranih tržišta hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Istovremeno, relativno su slabo razvijene komparativne prednosti i konkurentska pozicija na brzo rastućim tržištima. Rast potrošnje hrane na globalnoj razini otvara prostor sve većoj diversifikaciji izvozne strukture i jačanju konkurentnosti na dosad manje zastupljenim tržištima. Perspektive razvoja industrije hrane i pića u Hrvatskoj prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta.
Cilj ovog rada je razvoj alternativnog modela izoliranja sektora u input-output sustavu za određivanje doprinosa sektora od interesa nacionalnom gospodarstvu te intenziteta međusektorske povezanosti ...sektora od interesa. Predloženi metodološki pristup primjenjiv je za onu grupu proizvodnih sektora koji uključuju više od jednog odjeljka klasifikacije u službeno objavljenim input-output tablicama. Model izoliranja sektora u input-output sustavu je primjenjiv za komparativnu analizu svih gospodarstava koja koriste istu klasifikaciju djelatnosti. Primjena modela izoliranja sektora u input-output sustavu empirijski je ilustrirana kvantificiranjem doprinosa i relativne mjere integracije sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija Republike Hrvatske. Na temelju rezultata provedene analize za 2010. godinu može se zaključiti da prerađivačka industrija informacijsko-komunikacijskih tehnologija zaostaje za uslužnim djelatnostima informacijsko-komunikacijskih tehnologija te da se relativna mjera integracije razlikuje za pojedine sektore informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Informacija o ključnim sektorima u nekom gospodarstvu može biti važna za donošenje ekonomskih odluka. U ovom se radu identificiraju ključni sektori hrvatskog gospodarstva na temelju nedavno ...objavljene input-output tablice za 2004. godinu. Usporedbom nekoliko metodoloških pristupa u radu, dolazimo do zaključka da su identificirani sektori uglavnom relevantni za promatrano razdoblje (građevinarstvo). Dodatni zaključak je da se često djelatnosti u okviru sektora usluga pronalaze kao značajne, a ne djelatnosti koje su orijentirane izvozu.
Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o stanju i položaju izvoza hrvatske prehrambene industrije i njegovim učincima na hrvatsko gospodarstvo. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output ...modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Iako je prehrambena industrija pokazala veliku otpornost prema recesiji iz 2008. godine, najnoviji trendovi u 2013. potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Nedovoljna diversifikacija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na neiskorištene potencijale razvoja i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda. Među analiziranim segmentiranim tržištima, hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Tu je najveći broj proizvoda s komparativnim prednostima, najveći stupanj diversifikacije izvoza te relativni i apsolutni vanjsko-trgovinski suficit. Rezultati input-output analize pokazuju da izvoz prehrambene industrije ima najveće multiplikativne učinke na poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, te nešto manje na kopneni prijevoz, opskrbu električnom energijom, te poslovne usluge. Dobivene vrijednosti multiplikatora prehrambene industrije potvrđuju strateški značaj ovoga sektora za domaću industriju i gospodarstvo u cjelini.
Šumarstvo i drvna industrija su značajni za hrvatsko gospodarstvo. U ovom radu je kvantificirano njihovo značenje kroz input-output analizu. Kvantificirani su izravni i neizravni učinci koji nastaju ...kroz lance proizvodnje i potrošnje svih djelatnosti. Multiplikativni učinci proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji u Hrvatskoj su značajni. Izračunati multiplikatori pomoću metode input-output analize pokazuju da je najveći multiplikator bruto proizvodnje u odjeljku 20 nacionalne klasifikacije djelatnosti prerada drva i proizvodi od drva i iznosi 1,94, što je najveći multiplikator u odnosu na sve ostale promatrane odjeljke. Potom slijede Šumarstvo, odjeljak 02 s 1,77 i proizvodnja namještaja, odjeljak 36, s multiplikatorom 1,76. Podjednaki zaključci vrijede i kod multiplikatora bruto dodane vrijednosti. Glede zaposlenosti, izravan učinak je najznačajniji kod proizvodnje namještaja 5,4.
U cjelini gledano, tzv. drvni klaster ova tri odjeljka NKD-a u usporedbi s ostalim multiplikatorima za hrvatsko gospodarstvo imaju iznadprosječno velike vrijednosti. Međutim, njihovi učinci su rasprostranjeni izravno u okviru drvnog klastera, a manje kroz druge djelatnosti, te prevladavaju izravni učinci, dok su neizravni manje značajni. U usporedbi s drugim novim članicama EU, udio uvezenih inputa u šumarstvu i drvnoj industriji je manji. Glede raspodjele dodane vrijednosti, udio sredstava zaposlenih u Hrvatskoj je jako velik i iznosi oko 30,9% te najveći je među promatranom skupinom zemalja i najsličniji je strukturi slovenske drvne industrije. Visoku razinu troškova rada ne prati i podizanje tehnološke razine proizvodnje koje bi osiguralo rast konkurentnosti i rast udjela proizvoda veće dodane vrijednosti.
PDF
