Nagli prelazak na nastavu na daljinu 2020. godine zbog pandemije bolesti COVID-19 od nastavnika je zahtijevao proces prilagodbe stvaranjem novih nastavnih rutina, koji je bio popraćen složenim ...emocionalnim iskustvom, dok su nastavnici istodobno pokušavali živjeti svoj profesionalni i osobni život. Pozivajući se na Giddensovu teoriju strukturacije s fokusom na procese rutinizacija i regionalizacije interakcija te Turnerovu analizu integracijskih procesa i uloge emocija u njima, u radu se ukazuje na važnost održavanja rutina radi ontološke sigurnosti i socijalne integracije te na relevantnost emocija tijekom nastave na daljinu. U radu se ispituje (i) kako su oblikovane i regionalizirane nastavne rutine te (ii) kakve su pozitivne i negativne emocije nastavnici doživjeli tijekom razdoblja provođenja nastave na daljinu u susretima i interakciji s različitim akterima. U analizi su korištene kvalitativne metode, odnosno analizirani su intervjui provedeni 2020. godine s 32 predmetna učitelja i nastavnika, a kao metoda analize korištena je deduktivno-induktivna tematska analiza. Prodiranje javnog u osobni prostor nastavnika, uspostavljanje rutina i emocionalna iskustva teme su konstruirane tijekom analize, pri čemu su identificirane i podteme. U radu se pokazuje da su očuvanje starih i stvaranje novih rutina te (pozitivne) emocije i očekivanja u interakcijama potencijal koji može omogućiti prevladavanje kriznih ili izazovnih situacija poput nastave na daljinu, ponekad tako da se narušava razgraničenje javnog i privatnog. S druge strane pojava negativnih emocija i dugotrajnih negativnih emocionalnih stanja na mikrorazini upućuju na, iz perspektive nastavnika, neadekvatnu valorizaciju njihova rada od viših institucionalnih razina te predstavljaju potencijal za dezintegracijske procese.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
Zapis posveta o zahtevah po znanju slovenščine, kot jih opredeljuje najnovejši Zakon o tujcih, in dostopu do znanja slovenščine za državljanke in državljane tretjih držav. Javni posvet je organiziral ...Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in se je odvil v torek, 9. maja 2023, v Zbornični dvorani Univerze v Ljubljani.
Straipsnyje analizuojamas požiūris į neįgaliuosius teoriniu aspektu, pateikiami studentų apklausos rezultatai, atskleidžiantys jų požiūrį į neįgaliuosius bei neįgaliųjų integravimą per sportą. ...Neįgaliųjų integracija dažniau aptariama nagrinėjant švietimo bei įtraukimo į darbo rinką klausimus, kas atsiskleidžia ieškant informacijos internete. Vis dėlto politiniame kontekste aptariamos ir kitos neįgaliųjų integracijos gyvenimo sritys, tokios kaip bendruomeniškumas, socialinė įtrauktis per darbą, kultūrinis gyvenimas ir laisvalaikis, poilsis ir sportas. Įvairiais tyrimais nustatyta, kad vis dar egzistuoja sisteminio požiūrio į negalią klaidos, kai organizuojant įvairias veiklas pasitaiko neįgaliųjų atskyrimas, ne išimtis ir sportas. Žinant studentų požiūrį į neįgalius asmenis ir jų integraciją per sportą galima numatyti, kaip organizuoti veiklas, kad jose kartu galėtų dalyvauti tiek neįgalūs, tiek sveiki asmenys. Tyrimas atliktas 2018 metų pavasarį, apklausiant Kauno kolegijos Verslo fakulteto 262 pirmo kurso studentus. Tyrimui atlikti naudota modifikuota ir adaptuota H.E. Yuker, J.R. Blocr it J.H. Young (1970) „Požiūris į neįgalius asmenis“ metodika, (ATDP) skalė. Rezultatai atskleidė, kad studentų požiūris į neįgalius asmenis yra pozityvus ir jie neatsisakytų bendrauti su neįgaliu asmeniu. Studentai neturi pakankamai informacijos apie integruotą sportą ir nėra sportavę kartu su neįgaliais asmenimis, tačiau sutiktų dalyvauti sportiniuose renginiuose, kuriuose kartu sportuotų su negalią turinčiais asmenimis.
Krajem 2013. i u 2014. Hrvatsku su obilježile dvije vrlo različite promjene u statusu seksualnih manjina. Prvo, ustavnim referendumom istospolnim partnerima onemogućio se pristup instituciji braka. ...Drugo, novim Zakonom o životnom partnerstvu omogućila im se većina bračnih prava, osim zajedničkog usvajanja djece. Ovo jasno ilustrira sukobljene trendove hrvatskog društva. S jedne strane, poboljšanja u položaju seksualnih manjina mogla su se uočiti još 1970.-ih i 1980.-ih, a nakon prekida tih pozitivnih trendova 1990.-ih, do poboljšanja dolazi posebice 2000.-ih. Istodobno, mnoge formalne pozitivne promjene nisu bile popraćene i promjenama u heteronormativnim i homofobnim praksama hrvatskog društva koje pak postaju očevidne kroz pregled izabranih aspekata socijalne isključenosti seksualnih manjina u sva četiri sustava socijalne isključenosti (demokratsko-pravnom, radno-tržišnom, sustavu socijalne dobrobiti te obiteljskom i sustavu lokalne zajednice) koji se u ovom radu prvenstveno temelji na rezultatima EU LGBT studije iz 2012. godine i koji je nadopunjen rezultatima recentnih domaćih istraživanja vezanih uz LGBT tematiku.
This paper investigates the conditions of the emergence and duration, i.e. the survival, of a conceptual integration that appeared in Croatian political discourse during the pre-election campaign for ...the 2011 parliamentary elections. This is the KUKURIKU-COALITION blend, which was at one time generally accepted among politicians, but also among the citizens of the Republic of Croatia. It appeared in all media, it was used by all politicians, both opponents of the coalition and its members. Although it was both loved and hated, and although it was referenced extremely often, after some time it gradually disappeared from language use. We will therefore illustrate in this paper the birth of this conceptual integration. We will show when this conceptual integration was most used and we will try to explain the reason(s) for its disappearance from today’s political discourse by analyzing survey responses and examples collected from websites over the last year.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional ...experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
Čim višja stopnja inkluzivnosti izobraževalnega sistema je cilj, h kateremu stremimo na vseh vzgojno-izobraževalnih ravneh. Inkluzivnost se nanaša na tiste posameznike in skupine, ki so bili skozi ...zgodovino večkrat izključeni, zaradi odstopanja od pričakovanih norm razvoja pa so bili pogosto tudi stigmatizirani. V članku so predstavljene glavne teoretske opredelitve koncepta inkluzije in sodobne sistemske rešitve vključevanja oseb s posebnimi potrebami v izobraževanje. Osredotočamo se na podobnosti in razlike med izobraževanjem oseb s posebnimi potrebami na različnih ravneh izobraževanja. Zanima nas, ali se identificirane prepreke na poti k inkluzivnosti šolskega sistema prenašajo z nižjih na višje ravni vzgojno-izobraževalnega sistema in kako to vpliva na inkluzivno naravnanost učnih skupnosti. Izhajamo iz analize relevantnih zakonodajnih dokumentov, spletnih strani, teoretske literature in sekundarnih virov o vključevanju oseb s posebnimi potrebami v sistem izobraževanja v Sloveniji. Ugotavljamo, da to, kar velja za izobraževalni sistem na douniverzitetni ravni, v veliki meri velja tudi za terciarno izobraževanje. Bolj kot inkluzivno se na vseh ravneh izobraževanja odraža integracijsko razumevanje vključevanja oseb s posebnimi potrebami. To hkrati pomeni odmik od širšega razumevanja inkluzije kot temelja za vzpostavljanje bolj inkluzivno naravnane učne skupnosti.
Naturaliziranje fenomenologije projekt je integriranja filozofskih analiza svjesnih doživljaja u eksplanatorni okvir prirodnih znanosti. O mogućnosti provedbe takvog projekta istaknuti pripadnici ...fenomenološkog pokreta imali su podijeljene stavove. Martin Heidegger strogo je odvajao bitno mišljenje koje pušta bića da se pokažu u svom načinu bitka od metodološki vođenog znanstvenog istraživanja, dok je Edmund Husserl po pitanju naturalizacije ostao ambivalentan, kritizirajući psihologizam te kasnije ukazujući na utemeljenost znanosti u svijetu života, no također postavljajući zahtjev stroge znanstvenosti, pridržavanja metodoloških koraka redukcija i suzdržavanja od metafizičkih predrasuda. Tek je u djelima Maurice Merleau-Pontyja naturaliziranje fenomenologije postalo prihvaćeno kao pozitivna mogućnost koja će unaprijediti i znanost i filozofiju, u povezivanju empirijskih istraživanja i transcendentalnih analiza. Suvremene struje formalizirane, eksperimentalne ili neurofenomenologije, koliko god se međusobno razlikovale, slijede u tom smislu Merleau-Pontyja, ukazujući na neizostavnost fenomenoloških deskripcija pri proučavanju složenih aspekata svjesnog uma. Plodonosnu suradnju fenomenološke filozofije i integrativne kognitivne znanosti uvjetuje nužnost multiperspektivnog i interdisciplinarnog pristupa ako nastojimo razumjeti i objasniti život svjestan svijeta implementiran u dinamički sustav interaktivnih procesa u mozgu, tijelu i okolini.
The naturalization of phenomenology is a project of integrating philosophical analyses of conscious experiences into the explanatory framework of natural sciences. Prominent members of the phenomenological movement had divided attitudes on the possibility of implementing such a project. Martin Heidegger strictly separated »essential thinking«, which lets beings show themselves in their modes of being, from methodologically guided scientific research, while Edmund Husserl remained ambivalent on the question of naturalization by criticizing psychologism and later pointing to the foundation of sciences in the life-world, but also requiring rigorous scientificity, adherence to the methodological steps of reductions, and refrainment from metaphysical prejudices. Only in the works of Maurice Merleau-Ponty did the naturalization of phenomenology become accepted as a positive possibility which should improve both science and philosophy by connecting empirical research with transcendental analyses. Contemporary currents of formalized, experimental, and neurophenomenology, although different from each other, follow Merleau-Ponty in this sense, pointing to the indispensability of phenomenological descriptions when studying complex aspects of the conscious mind. We believe that the fruitful cooperation between phenomenological philosophy and integrative cognitive science is conditioned by the necessity of a multi-perspective and interdisciplinary approach in order to fully understand and explain our world-conscious life implemented in a dynamic system of interactive processes occurring in the brain, body and environment.
Rad se bavi istraživanjem mirotvornih aspekata europske političke integracije i deficitima europskoga mirotvorstva, kao i pokušajima objašnjenja prirode europske političke integracije kakve pruža ...politička teorija. Rad se oslanja na istraživanja Johna McCormicka, Zakija Laïdija, Sabine Saurugger, Renauda Dehoussea, Hansa Vorländera, Gilberta Merlioa i drugih, a koja se bave teorijom europske integracije, mirotvornim aspektima europske integracije, prednostima i nedostacima političkog sustava Europske unije, te snagama i slabostima europske demokracije. Na temelju McCormickove analize pojedinačno se istražuju aspekti mirotvornoga kapaciteta djelovanja Europske unije, kojima se priključuje kritika specifične »normativne sile« Europske unije, kakvom je opisuje Laïdi. Rad zaključuje da u uvjetima globalnih kriza, naročito u oblicima ratnih sukoba, djelovanje Europske unije u području mirotvorstva pokazuje značajne manjkavosti, koje se temelje na unutarnjim predispozicijama ovoga specifičnog političkog sustava.
The article deals with the research of the peace-making aspects of European political integration and with the deficits of European peacemaking, as well as attempts to explain the nature of European political integration as provided by political theory. The paper relies on research presented by John McCormick, Zaki Laïdi, Sabine Saurugger, Renaud Dehousse, Hans Vorländer, Gilbert Merlio and others, dealing with the theory of European integration, the peacemaking aspects of European integration, the advantages and disadvantages of the political system of the European Union, and the strengths and weaknesses of European democracy. The aspects of the peace-making capacity of the European Union are individually researched based on McCormick’s analysis, which are joined by the criticism of the specific normative force of the European Union as described by Laïdi. The author concludes that in the conditions of global crises, especially in the forms of war conflicts, the action of the European Union in the field of peacemaking shows significant deficits, which are based on the internal predispositions of this specific political system.
PDF
