U članku autorica analizira mogućnosti razvoja Maribora u europskim prostornim integracijama kao dio procesa globalizacije i uključivanja Slovenije u Europsku uniju. Povezivanje malih i velikih ...europskih regija jest jedan od bitnih procesa koji utječu na ekonomsku, socijalnu i kulturnu promjenu prostora. Velike razlike u razvijenosti među pojedinim regijama koče proces integracije Europe. Svijest o regionalnoj pripadnosti i o potrebi uključivanja na europske osi razvitka jest ključni čimbenik daljnjega razvoja mariborske regije u europskom prostoru.
Autor koristi rasprave iz Hrvatskog sabora iz godine 1861. da bi ilustrirao neke aspekte nacionalne integracije kod Hrvata odnosno Srba u hrvatskim zemljama u drugoj polovini 19. stoljeća. U to ...vrijeme Hrvati i Srbi nalaze se na razvojnom stupnju »između etnosa, naroda i nacije«. Daljnji pomak iz te pozicije bio je uvjetovan potrebama modernizacije. S tim u vezi autor, među inim, razmatra kako su pojedini saborski zastupnici shvaćali ili gledali na policentričnost hrvatske cjeline, na odnos naroda (ili naroda) i države, na etničku i socijalnu bliskost (i različitost) Hrvata i Srba, te na ključnu problematiku demokratizacije i kulturno-prosvjetnog razvitka. Na kraju rada spomenuta je i diskusija o »domorodnosti« Hrvata i Srba u hrvatskim zemljama.
Rasprava počinje tvrdnjom da je Evropa kakvu danas poznajemo nastala u srednjem vijeku, u procesu intenzivnih migracija. U tom kontekstu jugoslavenski prostor bio je specifičan jer je jedino ovdje ...novi etnokulturni superstrat prevagnuo nad romaniziranim supstratom i stvorio svojstven amalgam koji stoljećima neće pripasti ni Zapadu ni Istoku. S druge strane, pokazuje se da su migracije i usporedbe sa stranim kulturama djelovale na stvaranje pojma Evrope i evropejstva koji se, međutim, sve više sužavao na zapadni dio kontinenta. Autori zatim prelaze na prikaz razvitka konkretnih oblika (zapadno)evropske integracije u 20. stoljeću (osobito EEZ), te na pregled trendova poslijeratne migracije u Evropi i u Evropskoj zajednici. Iz tog pregleda proizlazi da je, unatoč razvoja jedinstvenog tržišta radne snage unutar EEZ, došlo do pada udjela »unutrašnjih« migranata, a do povećavanja broja i udjela migranata iz tzv. trećih zemalja. Taj proces počeo je u fazi visoke konjunkture prije 1973. mada se nastavio i poslije, i to uslijed spajanja migrantskih obitelji u zemljama primitka, prirodnog priraštaja među samim migrantima, ilegalne migracije i priljeva azilanata. Najveći apsolutni i relativni porast bilježila je turska migrantska populacija, kao i neke druge grupacije afro-azijskih migranata. S druge strane, jugoslavenska migrantska populacija u zemljama EEZ opada i zatim stagnira od sredine 1970-ih, a u sadašnjem desetljeću broji nešto više od 700.000 migranata. Autori, međutim, smatraju da bi danas, u ovom trenutku ozbiljne ekonomske i društveno-političke krize u zemlji, migracijski potencijal Jugoslavije mogao iznositi čak dva milijuna ljudi. Na kraju rada autori nude tri moguća scenarija za jugoslavensku migraciju s obzirom na buduću poziciju Jugoslavije (i njezina sistema) u procesu evropske integracije.
Prema jednoj austrijskoj anketi, naši građani na privremenom boravku i radu u pokrajini Beč pripadaju najnižoj socijalnoj kategoriji. Njihova djeca školuju se u Volksschule, rijetko kad dospijevaju ...dalje od Hauptschule (viši razredi osnovne škole), a redovito su zastupljena i u Sonderschule (specijalna škola). Bečke osnovne škole nastoje integrirati djecu stranih radnika, ali vode brigu i o njihovoj reintegraciji u domovini. Deklariraju otpor prema asimilaciji mladih stranaca.
Pohađanje Jugoslawisch-Kursa (školski žargon za jugoslavensku dopunsku nastavu na materinskom jeziku) ionako je dobrovoljno, a gramatika materinskog jezika. koji je našoj djeci ponajčešće prvi strani jezik, čini im se suviše složenom, pa često odustaju od te vrste nastave. Postavlja se dilema da li bi bilo bolje izraditi atraktivne multimedijske nastavne programe koji bi malim migrantima omogućili da svladaju materinski jezik još za vrijeme boravka u inozemstvu, ili bi ih bilo bolje otrgnuti iz te sredine i vratiti u domovinu na školovanje.
DRŽAVA I KULTURA Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
09/1998, Letnik:
7, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Tekst se bavi propitivanjem odnosa države i kulture kao jednim od ključnih, ali dosta zanemarenih pitanja modernog poimanja razvoja. Kulturna je dimenzija uvedena u razvojnu tematiku kao izraz ...prevladavanja ekonomizma. Gledana iz te perspektive, država nema samo ekonomsku nego i kulturnu ulogu. Za problematizaciju odnosa države i kulture vrlo su relevantne ideje velikog povijesničara i mislioca Jacoba Burckhardta koji je, gotovo idealno–tipski, analizirao dva različita društvena oblika: jedan u kojemu država uvjetuje kulturu i drugi u kojemu kultura uvjetuje državu. No taj je odnos u suvremenom razvoju kompleksniji. Stoga se za njegovo razumijevanje predlažu dva metodičko–disciplinarna motrišta: kulturno–antropološko i sociološko–politološko. Prvo inzistira na integrativnoj funkciji kulture, njezinoj ulozi u oblikovanju moderne države, a drugo se bavi analizom političke moći kao subjekta kulturnog razvoja. Me|utim, u suvremenim se uvjetima pojavljuje i faktor tržišta, zbog kojeg odnos države i kulture nije više tako dihotomičan kao u tradicionalnoj opreci država/kultura. Stoga tekst pokušava naznačiti kako vladavina tržišta utječe na ponašanje kulturnih aktera i na djelovanje države.
U radu se analizira uloga sustava u Prostornom planu Republike Hrvatske, koja posebno dolazi do izražaja stvaranjem samostalne države. Prometna mreža treba pomoći integraciji hrvatskoga nacionalnog ...teritorija i njezinoj integraciji sa zemljama Europe.
Članak sažimlje osnovna demografska obilježja američko-meksičke pogranične regije, zacrtava ulogu maquila industrije (sastavljane komponenta) kao osnovice regionalne ekonomske integracije, naglašava ...njene posljedice za prekograničnu međuovisnot i ukazuje na nove razvoje tendencije unutar Sjevernoameričkog ugovora o slobodnoj trgovini. Članak se osvrće na jedinstveni primjer plana za transgranični ekonomski razvoj pod pokroviteljstvom državnih vlada Arizone u SAD i Sonore u Meksiku.
U članku autorica analizira ulogu integracije znanosti i tehnologije (proizvodnje) u prestrukturiranju gospodarstva. U skladu s procesom globalizacije i uključivanjem Slovenije u Europsku uniju, ...nužna je i integracija znanosti, tehnologije i proizvodne prakse. Predstavljena je uloga Štajerskog tehnološkog parka Pesnica kao oblika mogućeg učinkovitog znanstvenog transfera, koji bi pridonio razvoju Maribora, njegova gravitacijskog zaleđa i cijele regije.
This ambitious volume provides a trenchant and timely analysis of the creation of a single market in both the EU and the US. Comparing the experience of the US during the nineteenth century and the ...single market of the EU in the twentieth century, the book demonstrates how the political economy of single market formation has followed remarkably similar trajectories. Both cases show evidence of interplay between different levels of government in determining distributive outcomes; evolution of a legal framework for the market; and development of new regulatory strategies to deal with changing economic realities. The book illustrates the process of market consolidation through a detailed comparison of the so-called four freedoms: the removal of border controls; and the largely unrestricted transfer of goods, services, and capital across different jurisdictions. In both cases, establishing one market, one currency, and a more unified banking and financial system transformed largely autonomous or sovereign constituent units into a more unified economic entity. Single Markets also sheds light on critically important questions for both comparativists and international relations scholars regarding the nature of territorial governance and the construction of state interests. The book's interdisciplinary approach to focusing on crucial political and economic developments on both sides of the Atlantic will be of interest to scholars in political science, public policy, law, and history.
