Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalna podrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladih nogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelom neizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalnapodrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladihnogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelomneizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
The aim of this study was to deepen the understanding of social influences on intrinsic motivation of young male football players, aged 15–18 years (N = 152). We measured coaching behaviours, motivational climate in football teams, and intrinsic motivation to play football. Results revealed positive correlations between measures of specific positive coaching behaviours (Training and Instructions, Democratic Behaviour, Social Support and Positive Feedback) that could be explained by a latent factor we named positive coaching behaviour. Additionally, positive correlations between measures of specific negative coaching behaviours (Autocratic Behaviour, Insensitivity to Athletes’ Well-being, Negative Feedback and Results Orientation) could be explained by a latent factor we named negative coaching behaviour. Hierarchical regression analysis was then conducted. The first block of predictors consisted of positive and negative coaching behaviours and the second of mastery climate. Results show that a total of 22% of the intrinsic motivation variance was explained by negative coaching behaviour, a statistically significant negative predictor and mastery climate, a statistically significant positive predictor. The present study also investigated mechanisms underlying the effects of coaching behaviours on intrinsic motivation. Positive coaching behaviour had an indirect positive effect on intrinsic motivation via mastery climate. The effects of negative coaching behaviour on intrinsic motivation were twofold, showing both direct and indirect negative effects via mastery climate.
Privlačnost poslodavca utječe na želju za zapošljavanjem i radom u određenoj organizaciji pa se organizacije sve češće pokušavaju diferencirati od ostalih u sektoru te u mislima potencijalnih ...zaposlenika stvoriti sliku poželjnog poslodavca. Istovremeno, pojedince na akciju mogu potaknuti razni motivi, intrinzičnog i ekstrinzičnog karaktera. Svrha rada je utvrditi vrstu motivacije kojom su pojedinci vođeni u ostvarivanju vlastitih ciljeva te utvrditi ulogu pojedinih čimbenika motivacije prilikom donošenja odluke o zapošljavanju u određenoj organizaciji. Ciljevi istraživanja su sljedeći: utvrditi razinu intrinzične i ekstrinzične motivacije ispitanika, utvrditi važnost pojedinih obilježja poslodavca prilikom odabira prvog poslodavca
te prikupiti saznanja o razlikama u poželjnim obilježjima poslodavca između ispitanika koji su intrinzično i ekstrinzično motivirani. Istraživanje je provedeno u dva navrata tijekom dviju godina korištenjem
online anketnog upitnika na uzorku od 165 ispitanika, studenata diplomskih studija, prvostupnika i magistara koji ne mogu naći posao ili
su u postupku stručnog osposobljavanja. Utvrđeno je da su ispitanici dominantno motivirani intrinzičnim motivima. Za visokoobrazovane mlade izrazitu važnost prilikom odabira prvog poslodavca imaju mogućnost za stjecanje iskustva u struci i dobri odnosi s kolegama, što dodatno potvrđuje visoku intrinzičnu motivaciju mladih u Hrvatskoj. Skupinu obilježja poslodavca od najmanje važnosti mladima predvode karakteristike organizacije – njena veličina i djelatnost.
Employer attractiveness affects employee desire for employment and work in a particular organization. Organizations increasingly make effort to differentiate themselves from others in the sector and to create the image of a desirable employer in the minds of potential employees. At the same time, individuals can engage in action due to various motives, both intrinsic and extrinsic. The purpose of this paper is to determine the type of motivation that drives individuals to achieve their own goals
and to identify the role of motivating factors when making a decision about the employment in a particular organization. The objectives of the research are the following: to determine the level of intrinsic and extrinsic motivation of the respondents, to determine important employer features when selecting the first employer and to get an insight into differences in the desirable employer features among dominantly intrinsically and extrinsically motivated respondents. The research was conducted
on two occasions over a period of two years using an online questionnaire survey on a sample of 165 respondents, mostly graduate students. Descriptive analysis revealed that the respondents were mostly intrinsically motivated. For highly educated young people the most important factors that defined employer attractiveness were the possibility to gain professional experience and good relations with colleagues. That confirmed a high level of intrinsic motivation among young people in Croatia. A
group of least desirable motives was related with organizations themselves – their size and activities.
U ovom je istraživanju vraćen fokus na dvije osobine koje su prije pojave petofaktorskog modela ličnosti, uz inteligenciju, smatrane ključnim odrednicama radnih i karijernih postignuća, motiv za ...postignućem i motiv za moći. Provjereno je hoće li ovi motivi predviđati
tri važna radna ishoda: rad na rukovodećoj poziciji, plaću i intrinzičnu motivaciju za posao, povrh osobina petofaktorskog modela. Pri tome je rad na rukovodećoj poziciji operacionaliziran zauzimanjem posla na višim razinama organizacijske hijerarhije; plaća kao visina mjesečne neto plaće, a intrinzična motivacija za posao izmjerena je upitničkom mjerom. Istraživanje je provedeno na 160 zaposlenika različitih hrvatskih radnih organizacija, čiji su podaci prikupljeni internetskim anketnim upitnikom. Korelacijske i regresijske analize pokazale su da su motivi za postignućem i moći važna determinanta ovih radnih ishoda te ih objašnjavaju bolje od osobina petofaktorskog modela.
Pri tome je motiv za postignućem bio važnija determinanta intrinzične motivacije za posao, a motiv za moći rukovodeće pozicije i plaće. Ovi nalazi pokazuju kako aspekti ličnosti koji su uže povezani s radnim kontekstom, kao što su motiv za postignućem i motiv za moći, imaju dodatnu vrijednost te bi ih se trebalo uzeti u obzir zajedno sa širokim osobinama petofaktorskog modela u svrhu što boljeg predviđanja radnih ishoda.
In this study, the focus of the research was shifted back to the two individual difference characteristics that were, before the appearance of the five-factor model, considered as key determinants of work and career outcomes next to intelligence: the achievement motive and the power motive. It was examined whether the two motives will predict three important work outcomes: occupancy of a management position, salary and intrinsic work motivation, over and above the five-factor model traits. The occupancy of a management position was operationalized as working at higher levels of organizational hierarchy and salary was operationalized as the amount of monthly net salary. Intrinsic work motivation was measured with a self-report questionnaire. The study was conducted on 160 employees of various Croatian work organizations and data was collected through an online survey. The correlational and regression analyses showed that the achievement motive and the power motive were important determinants of the work outcomes, explaining them better than the five-factor model traits. The achievement motive showed to be more important for intrinsic work motivation, whereas the power motive was more important for management position and salary. These findings show that individual difference characteristics which are more closely related to the work context, such as the achievement motive and the power motive, have considerable incremental validity and should be considered alongside the broad dimensions of the five-factor model in order to improve the prediction of work outcomes
Fokus rada je na motivaciji kao jednom od glavnih čimbenika u poučavanju i učenju stranih jezika, kao i na načinu na koji se učenici motiviraju za njihovo učenje. Kao potpora empirijskom istraživanju ...testirani su aspekti motivacije (intrinzične i ekstrinzične) kako bi se ispitao njihov doprinos tijekom online nastave izazvane Covidom-19 i nakon povratka u škole. U prilog dobivenim rezultatima dane su preporuke koje bi mogle poslužiti budućoj organizaciji online nastave, ali i poslužiti pedagoško-psihološkim i didaktičko-metodičkim kompetencijama nastavnika. Istraživanje je potvrdilo povećanje i intrinzične i ekstrinzične motivacije nakon povratka u školu, za razliku od razdoblja provedenoga u online nastavi s izuzetkom aspekta učenja njemačkoga jezika. Prisutna intrinzična motivacija za učenje njemačkoga jezika u predikciji učenja njemačkoga jezika daje bolje rezultate iz razdoblja 2019. u odnosu na razdoblje 2021. Zanimljivo je da su učenici 2019. više uživali u samostalnom učenju tijekom online nastave nego danas u učionicama. Utjecaj analiziranih aspekata ekstrinzične motivacije proveden je uz pomoć korištenih metoda i nastavnih oblika rada. Utvrđene vrijednosti pokazuju veću snagu u 2021. godini u odnosu na 2019. godinu. Implikacije nedostatka digitalnih kompetencija ozbiljno zahtijevaju restrukturiranje obrazovnoga rada učitelja.
The focus of the work is on motivation as one of the main factors in teaching and learning foreign languages, as well as on the way students are motivated to learn them. In support of empirical research, aspects of motivation (intrinsic and extrinsic) were tested to examine their contribution during online classes caused by Covid-19 and after the return to schools. In support of the obtained results, recommendations were given that could serve the future organization of online classes, but also the pedagogical-psychological and didactic-methodical competences of teachers. The research confirmed an increase in both intrinsic and extrinsic motivation after returning to school, in contrast to the period spent in online classes, with the exception of the German language learning aspect. In the prediction of learning the German language, the present intrinsic motivation for learning the German language gives better results for the period of 2019 than for the period of 2021. It is interesting that in 2019 students enjoyed independent learning more during online classes than today in classrooms. The analysis of the influence of extrinsic motivation was carried out with the help of the used teaching methods and forms of work. The established values show greater strength in 2021 compared to 2019. The implications of the lack of digital competences seriously require a restructuring of the educational work of teachers.
Motivacija predstavlja psihološki proces ili stanje unutar pojedinca koje potiče, usmjerava i postojano održava dobrovoljno ponašanje i akcije usmjerene prema određenom cilju. Kao temeljna i ...cjeloživotna potreba kojom usvajamo navike, znanja, vještine i sposobnosti te razvijamo kreativne mogućnosti, zahtijeva određenu razinu ulaganja intelektualnog napora, koncentracije i upornost koji ukazuju na kvalitetu učenja, a kolika će ona biti ovisi o razini i vrsti motivacije, kao ključnog pokretača tog procesa. U ovom radu će se opisati intrinzična i ekstrinzična motivacija, koje su međusobno isprepliću i prožimaju i na različite načine potiču na promjene ponašanja i aktivnosti određujući smjer, intenzitet i trajanje motivacije. Intrinzična se motivacija temelji na individualnoj percepciji i psihološkim procesima koji se zbivaju unutar svakog pojedinca i predstavlja sve ono što nas iznutra potiče kako bi se zadovoljile brojne unutarnje potrebe kao što su fiziološke, psihološke i socijalne potrebe i postigao osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Ekstrinzična motivacija predstavlja sve one poticaje koji su rezultat vanjskih utjecaja i stimulansa koji dolaze iz socijalnog i često poslovnog okruženja, a koji se uvijek vežu uz neki oblik nagrade i pohvale. Motivacija kao jedan od afektivnih čimbenika ima veliku važnost za učenje stranog jezika koje znatno utječe na volju i spremnost studenata u prihvaćanju novih znanja. U ovom radu provedeno je istraživanje na uzorku od 120 redovnih i izvanrednih studenata 1. godine Elektrotehničkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, u razdoblju od siječnja do svibnja 2018. godine. Cilj istraživanja je pokazati utjecaj ekstrinzične i intrinzične motivacije na učenje engleskog jezika. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom na temelju kojeg će se korelacijskom analizom, izračunom relativnih frekvencija i t-testom utvrditi veza između razloga učenja engleskog jezika i potrebe za znanjem istog.
Cilj ovog rada bio je ispitati razlike u razini
intrinzične motivacije studentica koje se, sukladno
transteorijskom modelu, nalaze u različitim stadijima
promjene ponašanja. Uzorak ispitanica ...sastojao se od 102
studentice, sa tri odjela (matematika, fizika, kemija)
Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku. Za procjenu
intrinzične motivacije za vježbanje upotrebljen je Upitnik
intrinzične motivacije (Intrinsic Motivation Inventory -
IMI) kojim se procjenjuju 4 dimenzije intrinzične
motiviranosti (interes-uživanje, percipirana
kompetentnost, napor-važnost, pritisak-tenzija).
Kriterijsku varijablu u ovom istraživanju predstavljala je
kratka verzija Skale za mjerenje procesa promjene
(URICA; University of Rhode Island Change Assessment
Scale), utemeljena na transteorijskom modelu spremnosti
na promjenu ponašanja povezanih sa vježbanjem.
Značajnost razlika između pojedinih stadija
transteorijskog modela utvrđena je univarijatnom
analizom varijance (ANOVA) uz Tukey post-hoc test.
Rezultati su pokazali da se studentice koje se nalaze u
različitim stadijima spremnosti na promjenu ponašanja
povezanih s vježbanjem statistički značajno razlikuju
(p<0.05) u tri od četiri dimenzije intrinzične motivacije.
Što su studentice tjelesno aktivnije njihova razina
intrinzične motivacije za vježbanje je viša - osjećaju se
kompetetnijima, više uživaju u vježbanju i ulažu veći trud
i napor u treninge, te osjećaju manji pritisak zbog
vježbanja i prilikom vježbanja.
Osnovna je namjera ovoga rada istražiti motivacije, vrijednosti i zadovoljstvo na radnome mjestu radnika zaposlenih u sektoru društvenog poduzetništva. Kvalitativnim istraživanjem obuhvatili smo ...deset socijalnih zadruga kako bismo interpretirali iskustva rada u društvenom poduzetništvu iz perspektive samih radnika. Iz rezultata istraživanja može se zaključiti kako sugovornici/radnici u društvenim poduzećima daju prednost intrinzičnoj motivaciji i intrinzičnim vrijednostima vezanim uz radno mjesto, pozitivno opisuju uvjete rada u društvenom poduzetništvu te dijele percepciju porasta kvalitete života otkad rade u društvenom poduzeću. Veze koje smo opisali u istraživanju između motivacija, radnog iskustva i participatornog upravljanja omogućuju proširenje postojećih zaključaka istraživanja motivacija i zadovojstva na radu u sektoru društvene ekonomije.
Cilj istraživanja je testirati razlike u ciljnoj orijentaciji i intrinzičnoj motivaciji sportašica i sportaša uključenih u individualne i ekipne sportove. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 157 ...ispitanika (84 sportaša i 73 sportašice) anketiranih upitnikom ciljne orijentacije (TEOSQ) i intrinzične motivacije (IMI) u sportu. Spolnerazlike i razlike između sportaša uključenih u individualne i ekipne sportove testirane su Mann-Whitney testom, a dvosmjerna analiza varijance korištena je za utvrđivanje interakcije djelovanja spola i sporta na ciljnu orijentaciju i motivaciju sportaša. Rezultati: Sportaši individualnih sportova imaju veću razinu orijentacije na izvedbu i rezultat, a sportašice i sportaši ekipnih sportova veću razinu orijentacije na zadatak i vještinu. Svi ispitanici su pokazali visoku razinu interesa i uživanja u aktivnostima, pridaju joj veliku važnost te se percipiraju visoko kompetentnima, a istovremeno imaju nisku razinu pritiska. Sportaši individualnih sportova imaju značajno veću razinu orijentacije na rezultat i izvedbu, dok sportaši ekipnih sportova osjećaju više pritiska pri provođenju sportskih aktivnosti (p < 0,05). Nije utvrđena značajno interakcijsko djelovanje spola i sporta na rezultate u razini intrinzične motivacije i ciljne orijentacije.
Zaključak: U usvajanju obrazaca ciljne orijentacije i motivacije važniju ulogu ima sportsko okruženje od spola sportaša.
Većina teoretskih i empirijskih spoznaja o metodičkoj primjeni igre odnosi se na predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, dok su mogućnosti igre u stjecanju znanja kod adolescenata i ...odraslih osoba slabo istražene. Svrhovitost igre proizlazi iz razvoja znanja i vještina nastalih na stvarnom iskustvu i intrinzičnog oblika motivacije, što zbog ugode i zanosa pospješuje učenje i trajno zadržavanje znanja. Istraživanje je usmjereno na učestalost primjene igre u nastavi Likovne umjetnosti te njezinu svrhovitost u stjecanju različitih oblika znanja. Provedeno je mrežnom (online) anketom „Primjena igara u nastavi Likovne umjetnosti“ među nastavnicima likovne umjetnosti u Republici Hrvatskoj. Rezultati ankete pokazali su da, iako je igra nedovoljno zastupljena kao metoda u formalnom metodičkom obrazovanju, postoji sklonost velikog broja nastavnika korištenju igre koja je potaknuta vlastitim iskustvom rada u nastavi i mentorstvima iskusnih nastavnika. Igrom se ne koriste samo za razonodu i poticanje aktivnosti nego i za obradu novih sadržaja tijekom kojih se stvaraju određena znanja i razvijaju specifične vještine. Većinom imaju pozitivna mišljenja o njezinom utjecaju na stjecanje znanja i razvijanje interesa, ali teško se odlučuju na učestalu primjenu. Igrom bi se koristili češće da imaju više vremena za obradu propisanih nastavnih sadržaja te da su pripremljene i prilagođene nastavnim jedinicima.