Prikazana su istraživanja zdravstvenih učinaka različitih profesionalnih izloženosti kao i onih vezanih za okoliš u kojem ljudi borave i žive u razdoblju od osnivanja Instituta za medicinska ...istraživanja i medicinu rada, tj. za 50 proteklih godina. U uvodnom je dijelu istaknuto da se pregled odnosi na provedena klinička istraživanja i opažanja te epidemiološka ispitivanja. Jednim su dijelom, kad je to bilo potrebno, provođena i eksperimentalna istraživanja, odnosno u oblikovanju istraživačkog programa primjenjivao se interdisciplinarni pristup. Osim suradnje koja je ostvarivana u okviru Instituta, odnosno s istraživačima i jedinicama iz drugih njegovih dijelova, u istraživanja su se uključivali i stručnjaci koji su djelovali u praksi medicine rada i zdravstvene ekologije. Pregled se pretežno temelji na vrstama izloženosti odnosno njihovim mogućim učincima na zdravlje. Dijelom su istraživanja prikazana po entitetima bolesti ili prema definiranom problemu koji je bio predmet istraživanja. Tekst je složen pod ovim naslovima: metali, organska otapala i drugi organski kemijski spojevi, pneumokonioze i profesionalne pneumopatije, bronhijalna astma i bronhokonstrikcijska oštećenja nealergijske prirode, kronična nespecifična bolest pluća, istraživanja zdravstvenih učinaka onečišćenja zraka u školske djece, druga istraživanja specifičnih problema patologije rada i zdravstvene zaštite radnika, kronične nezarazne bolesti u skupinama općeg stanovništva – epidemiološka ispitivanja te kriteriji u ocjeni nesposobnosti za rad, odnosno radne sposobnosti. Završni dio pregleda odnosi se na sažeti prikaz profesionalnih i nastavnih djelatnosti koje su ostvarivane u Institutu odnosno koje su se provodile na području njegova djelovanja povezano s prikazanim istraživačkim aktivnostima. Ukratko je prikazana i ostvarena međunarodna suradnja u koncipiranju i provedbi odgovarajućih istraživačkih programa i projekata te doprinos koji su suradnici Instituta – uključeni u ovaj dio njegovih aktivnosti – dali u pripremi različitih međunarodnih dokumenata (poglavito u okviru Svjetske zdravstvene organizacije) s područja medicine rada i zdravstvene ekologije. Na kraju su izložena pitanja koja bi mogla biti predmet istraživačkog interesa u razdoblju koje je pred nama, anticipirajući pritom razvojne potrebe i trendove u skladu s aktualnim kretanjima u razvijenom svijetu i suvremenim tehnološkim napretkom. Radovi suradnika Instituta sadržani u popisu literature, samo su selekcionirani dio objavljenih radova koji se odnose na područje djelovanja koje je predmet ovog pregleda. Izbor radova bio je uvjetovan time da se na zadovoljavajući način dokumentiraju opisana istraživanja i postignuti rezultati, s time da se nabrajanjem radova ne ide previše u širinu. Znači da je bilo i drugih jednako vrijednih radova koji su se mogli naći u popisu, ali su izostavljeni kako bi se izbjegla preopširnost, održala potrebna ravnoteža i dokumentirali pojedini dijelovi teksta koje pregled sadržava.
Razmotreni su postupci pri ocjeni radne sposobnosti kod zapošljavanja i tijekom rada, ocjena privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) te ocjena invalidnosti. Izloženi su odgovarajući propisi koji ...se na to odnose i njihova primjena u praksi. Najviše je pažnje posvećeno ocjeni i kontroli radne sposobnosti radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada. Ističe se potreba da se pojedini preuzeti propisi koji datiraju iz sredine 1990–ih godina podvrgnu reviziji, uzimajući pri tom u obzir promjene koje su se u međuvremenu zbile u tehnologiji, organizaciji rada, radnim odnosima, kao i u medicinskim saznanjima. Upozorava se na specifičnost ocjene privremene nesposobnosti za rad kojom se utvrđuje odnos između radnikova trenutačnog zdravstvenog stanja i zahtjeva posla, odnosno uvjeta rada pod kojima se posao obavlja. Tu ocjenu treba razlikovati od ocjene radne sposobnosti. Komentiraju se nastojanja i mjere koje se poduzimaju u stručnoj (i administrativnoj) kontroli bolovanja. U vezi s ocjenom invalidnosti izlaže se važeći pojam invalidnosti koji je doživio izmjene u odnosu na definiciju sadržanu u zakonu koji je prethodio. Prikazom raspoloživih podataka prikazuje se i komentira primjena novih propisa.
Pregledana je medicinska dokumentacija 70 osiguranika koji su ostvarili invalidsku mirovinu, za prvih 10 mjeseci 1991. godine u Područnoj službi Mirovinskog i invalidskog osiguranja Požega. Najčešće ...bolesti koje su uzrokovale invalidnost bez preostale radne sposobnosti u Požegi 1991. godine bile su bolesti cirkulatornog sustava: 38,57%, a zatim slijede duševni poremećaji: 17,14%, te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva: 10,00%. Zastupljenost profesionalnih bolesti u odnosu na ostvarene invalidske mirovine relativno je mala i iznosi u Požegi 4,28%, a u Republici Hrvatskoj 3,69%.
