O nalazu hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) u parku dvorca Lužnica kod Zaprešića, Hrvatska, 6 km od slovenske granice, obavijestio nas je prof. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta ...Sveučilišta u Zagrebu u jesen 2016. godine. 17. 11. 2016 obavili smo potragu za štetnikom na sedam lokacijama u jugoistočnoj Sloveniji (Mokrice, Obrežje, Rigonce, Dobova, Mostec, Zakot i Bukošek). Pričvršćeno i djelomično zeleno lišće, kao i otpalo lišće Quercus robur je bilo na terenu pomno pregledano i sumnjivi uzorci su stavljeni u plastične vrećice i donijeti u laboratorij za daljnju analizu. Morfološka identifikacija je provedena na uzorku jajnih grupa na donjoj strani lišća i svlakova ličinki (exuviae) koje su bile prisutni na otpalom lišću Q. robur. Izvršeno je mjerenje broja jaja u 9 jajnih grupa i dužina i širina 30 jajnih čahura. Jajne ljuske (čahure) i svlakovi ličinaka na otpalom lišću Quercus robur bile su na pretraženom području nađene samo u hrastovoj šumi kod sela Zakot u blizini Brežica (E, 45°54’48“ N), koji je 14 km od najbližjeg nalaza u Hrvatskoj kod dvorca Lužnica. Jajne grupe sadržale su od 12 do 61 jajnih čahura. Jajne čahure su bile vretenastog oblika i crna s apikalnim otvorom i rubnim zadebeljenjem, duge 560 μm (475-596 μm) i široke 196 μm (183-196 μm). Ličinke su bile uglavnom tamne sa prozirnim žućkastim dijelovima na obje strane tijela. Imale su brojne bodlje. Brojne katranasto crne mrlje izmeta (faeces) hrastove mrežaste stjenice nalazile su se ravnomjerno na donjoj površini hrastovog lišća na kojem su bile prisutne jajne čahure i svlakovi ličinki. C. arcuata najvjerovatnije se proširila u Sloveniju iz Hrvatske, gdje je bila opažena kod dvorca Lužnica, ili kao autostoper sa željezničkom transportom, jer sjevernu granicu šume kod sela Zakot predstavlja željeznička pruga koja vodi od balkanske regije prema srednjoj Europi. U početku srpnja 2017. ustanovili smo namnoženje C. arcuata na lokaciji prvog nalaza i širjenje vrste na područje Krakovske hrastove šume, udaljeno 17 km zračne linije od sela Zakot.
U proljeće 2011. jedan je primjerak amurskog spavača Perccottus glenii Dybowski 1877 nađen u želucu grgeča ulovljenog u drenažno-irigacijskom kanalu u istočnoj Mađarskoj. To je prvi nalaz amurskog ...spavača u ishrani grgeča u srednjoj Europi.
Cilj ovog preglednog rada je napraviti aktualni cjeloviti popis prisutnih stranih vrsta fitofagnih kukaca i grinja na drvenastom bilju u Hrvatskoj s hrvatskim referencama. Strane vrste smatraju se ...jednom od najvećih prijetnji bioraznolikosti nakon uništavanja staništa i čine ogromne štete ekosustavima i ekonomiji te ih se opisuje kao izuzetan globalni problem. Brojne strane vrste kukaca unesene u zadnjih 200 godina uspješno su se udomaćile u različitim ekosustavima, i u Europi i u Hrvatskoj. Osnovna znanja o porijeklu, biologiji, načinu i vremenu unosa izuzetno su bitna kako bi se mogle procijeniti opasnosti od stranih vrsta. Prvi korak kod procjena štetnog utjecaja stranih vrsta na ekosustave je popis prisutnih stranih vrsta na nekom području ili u nekoj zemlji. U Hrvatskoj do sada nije napravljen jedinstveni popis stranih vrsta fitofagnih kukaca na drvenastom bilju. Ovim pregledom ukupno je utvrđena 101 strana vrsta fitofagnih kukaca i grinja (98 vrsta kukaca iz 6 redova i 3 vrste grinja iz podrazreda Acarina) na drvenastom bilju koji su udomaćeni u hrvatskoj entomofauni. Najzastupljeniji su redovi Hemiptera (56,4 %), Lepidoptera (14,9 %), Hymenoptera (12,9 %), a slijede ih Diptera (5,9 %), Coleoptera (5,9 %), Acarina (3 %) i Thysanoptera (1 %). Jedna trećina (33,7 %) stranih vrsta kukaca u Hrvatskoj potječe iz Azije, 26,7 % iz sjeverne Amerike, dok je 12,9 % tropskog porijekla. Značajan porast broja unosa novih stranih vrsta kukaca godišnje u Hrvatskoj vidljiv je od 2007. do 2012. godine (6,4 vrste/godini) u usporedbi s razdobljem od 2002. do 2007. (1,8 vrsta/godini). Poljoprivredne površine su staništa na kojima se najčešće udomaćuju strane fitofagne vrste kukaca u Hrvatskoj (56,4 %), nakon njih su to parkovi i vrtovi (28,7 %) i šume (14,9 %). Ovaj pregled je pokazao da su opasni štetnici koji mogu uzrokovati ekonomske gubitke već uneseni i šire se Hrvatskom. Sljedećih godina može se očekivati daljnji porast broja stranih vrsta fitofagnih kukaca u Hrvatskoj, a među onima koji se već nalaze nedaleko od granica Hrvatske nalaze se potencijalno opasni šumski štetnici. Globalizacija će sigurno i utjecati na rastući trend unosa i širenja novih stranih vrsta kukaca u Hrvatskoj što će se negativno odraziti na ekonomiju i ekosustave.
Tijekom florističkog istraživanja istočnog dijela Medvednice, u razdoblju od 2007. do 2009.g., otkrivene su 23 nove svojte vaskularne flore. Dodatne 24 svojte, koje su posljednji put zabilježene ...prije pedesetak ili više godina, potvrđene su ovim istraživanjem, što predstavlja značajan doprinos poznavanju recentne flore Medvednice.
U srpnju 2013. u Hrvatskoj je po prvi put u prirodi otkriven kalifornijski mak (Eschscholzia californica Cham.), te je potvrđen jedini prethodni nalaz japanske kozlokrvine (Lonicera japonica Thunb.) ...iz 1996. Sjevernoamerička vrsta Eschscholzia californica pronađena je na ruderalnom staništu na poluotoku Pelješcu, a azijska Lonicera japonica unutar sastojina s lovorom (Laurus nobilis) u Župi dubrovačkoj. U radu su opisana njihova staništa.
Invazivna flora grada Siska (Hrvatska) Pruša, Monika; Majić, Boris; Nikolić, Toni
Glasnik Hrvatskog botaničkog društva,
08/2013, Letnik:
1, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
U novije se vrijeme flori urbanih središta posvećuje sve veća pažnja. Upravo su ta urbana središta najizloženija prodoru invazivnih vrsta. Sustavna inventarizacija invazivne flore urbanih sredina ...Hrvatske nije provedena, izuzev u sklopu sveobuhvatnijih florističkih istraživanja pojedinih gradova (npr. Split, Zadar, Šibenik i Knin). Do sada flora grada Siska nije inventarizirana, pa tako ni njezina invazivna komponenta. U ovom istraživanju kartiranje je provedeno indirektnom metodom, upotrebom MTB 256 polja na površini od 1506,4 ha. Utvrđeno je ukupno 40 invazivnih svojti (23 porodice) i sve pripadaju kritosjemenjačama. α – diverzitet kreće se od 6 do 22 svojte po jedinici površine, a Gleasonov indeks je u rasponu od 0,048 do 1,86. Svojte porodice Asteraceae su najzastupljenije u popisu invazivnih vrsta, a kao općenito najzastupljenije svojte pokazale su se Ambrosia artemisiifolia L. i Erigeron annuus (L.) Pers. Sve zabilježene invazivne vrste su neofiti, a najzastupljeniji životni oblik su terofiti. Prema porijeklu najzastupljenije su invazivne vrste iz Sjeverne i Južne Amerike. Iako Pearsonova korelacija Gleasonovih indeksa raznolikosti nije značajna, rezultati multiple regresije daju drugačiju sliku i pokazuju koreliranost s pojedinim nezavisnim varijablama. Rezultati RDA analize nedvosmisleno ukazuju na činjenicu da je rasprostranjenost nekih invazivnih vrsta pod snažnim utjecajem okolišnih varijabli. U usporedbi s drugim gradovima u Hrvatskoj, broj invazivnih vrsta u Sisku je relativno velik.
U Hrvatskoj postoji veći broj dvoraca s perivojima, ali ne postoje sustavna istraživanja flore u njima. Napravljeno je sistematsko istraživanje i analiza flore perivoja dvorca Lužnica kraj Zaprešića ...u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam perivoj zauzima površinu od oko 8 ha. Unutar njega nalaze se i gospodarski objekti, kuhinjski vrt i voćnjak koji zajedno s dvorcem čine funkcionalnu cjelinu. Pretpostavlja se da je perivoj nastao krajem 18. stoljeća nakon što je izgrađen dvorac. U ovom istraživanju u perivoju su utvrđene 342 biljne svojte. One pripadaju u 233 roda i 80 porodica. Od toga broja su 262 svojte samonikle, a 80 uresne. Flora perivoja je bila analizirana taksonomski, prema flornim elementima i zaštićenim vrstama. Usporedba sa sličnim područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske pokazala je da se bitno ne razlikuje od tih područja. Međutim, ona sadrži relativno velik broj svojti na malom području i 6 strogo zaštićenih svojti, tako da preporučujemo da perivoj dvorca Lužnica postane zaštićeno područje.
Proces urbanizacije jedan je od ekstremnih oblika preinake staništa koju čovjek može poduzeti. Negativni trendovi i njihovi učinci s jedne strane, te briga za očuvanjem bioraznolikosti gradova i ...kvalitete života s druge, pokretači su istraživanja urbanih flora. U hrvatskim razmjerima urbane flore nisu bile predmetom osobito intenzivnih istraživanja te za većinu većih gradova nisu poznate. Proučavano područje smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u gradu Zagrebu, na desnoj obali rijeke Save, desetak kilometara jugozapadno od centra grada. Na području Konopljenke i Piškorova zabilježena je 351 svojta vaskularnih biljaka iz 81 porodice. Od toga su sedam svojti (2%) papratnjače (Equisetidae), dvije svojte (0,6%) su golosjemenjače (Pinidae), a ostalo su kritosjemenjače (Magnoliidae). Među kritosjemenjačama 71 svojta (20,2%) pripada jednosupnicama (nadred Lilianae), a ostale 271 svojte (77,2%) iz 65 porodica su pripadnici ostalih nadredova kritosjemenjača. Vrstama najbogatije porodice su Poaceae (11,4%), Asteraceae (9,1%), Fabaceae (7,4%), Lamiaceae (5,7%) i Rosaceae (5,4%). Fitogeografska analiza pokazala je da su najzastupljenije svojte euroazijskog flornog elementa (30,1%) te široko rasprostranjene svojte (27%). Od životnih oblika najzastupljeniji su hemikriptofiti (48,1%), terofiti (22,2%) i fanerofiti (11,4%). Zabilježene su 22 invazivne svojte (6,3%), dvije svojte (0,57%) imaju status ugroženosti, a 64 svojte (18,2%) su pod zakonskom zaštitom. Usporedimo li broj vrsta po jedinici površine te udio zaštićenih i ugroženih svojti s rezultatima sličnih florističkih istraživanja na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske, možemo zaključiti da se radi o relativno bogatom području.
Osnovni cilj i zadatak provedenog istraživanja bio je utvrđivanje prisutnosti invazivnih biljnih vrsta na području zaštićenog prirodnog dobra Spomenik prirode "Bojčinska šuma" (Vojvodina, Srbija). ...Istraživanja flore i vegetacije Bojčinske šume rađena su tijekom više vegetacijskih sezona od ožujka 2009. do studenog 2011. godine. Bogatstvo flore ogleda se kroz prisutnost 185 biljnih vrsta koje su zabilježene na području Bojčinske šume. Od ukupnog broja zabilježenih biljnih vrsta, 31 takson je označen kao invazivna vrsta, što čini 16,76 % ukupne flore Bojčinske šume. Među njima, prisutno je 9 drvenastih biljnih vrsta i 22 zeljaste biljne vrste. Od drvenastih biljnih vrsta posebno treba istaći čivitnjaču, koja formira gust pojas uz kanal Jarčina zajedno s trskom. Treba istaći da vrsta Symphyotrichum lanceolatum formira pojas širine 4 m uz rub šume (granica s livadom), u kojemu je potisnula gotovo sve druge biljne vrste. Od ukupnog broja zabilježenih invazivnih vrsta biljaka, najveći broj pripada porodici Asteraceae (8 vrsta), zatim porodicama Rosaceae i Fabaceae (sa 3 vrste), slijede porodice Oxalidaceae i Amaranthaceae (sa 2 vrste), dok su ostale porodice zastupljene s jednom vrstom.Tijekom 2011. godine istraživana je fauna kukaca Bojčinske šume, s posebnim osvrtom na gospodarski značajne vrste. Utvrđeno je da Bojčinsku šumu naseljavaju ukupno 93 vrste kukaca. Vrlo značajno mjesto među njima zauzimaju trčci (Carabidae), u okviru kojih postoje predatori mnogih štetnih vrsta kukaca. U Bojčinskoj šumi pronađeno je ukupno 9 vrsta i 3 podvrste trčaka. Tri vrste mrava su za sada registrirane na ispitivanom lokalitetu. Trčci i mravi su se pokazali kao dobre grupe za redukciju brojnosti nekih korovskih biljaka, jer je utvrđeno da se neke njihove vrste hrane sjemenkama ovih štetočina. Pojedine vrste trčaka i mrava zabilježene u okviru istraživanoga lokaliteta mogu se koristiti u biološkoj borbi protiv određenih štetnih invazivnih biljaka.Rezultati istraživanja trebali bi pružiti osnovu za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mjera za suzbijanje neželjenih biljnih vrsta radi zaštite autohtone flore. Samo pažljivo i odgovorno upravljanje prirodnim dobrom omogućit će da se broj invazivnih biljnih vrsta održi na postojećoj razini.
Korovna flora vrtova Plešivičkog prigorja istraživana je tijekom dviju
vegetacijskih sezona (2002, 2003) na sedam lokacija. Zabilježena je 81 korovna vrsta u okviru 27 porodica. Prema brojnosti ...najzastupljenije su bile vrste iz porodica Asteraceae i Poaceae, što odražava utjecaj autohtone flore, te biološko – ekološke karakteristike samih porodica. Zanimljivo je istaknuti prisutnost nekih invazivnih i veoma štetnih vrsta. U nekim istraživanim vrtovima Plešivičkog prigorja to su primjerice: Ambrosia artemisiifolia L., Conyza canadensis (L.) Cronq., Erigeron annuus (L.) Pers., Galinsoga ciliata (Raffin) S.F.Blake i G. parviflora Cav.. Većina istraživanih vrtova u sklopu staračkih domaćinstava neprikladno je održavana. Redukcijom plijevljenja, okopavanja i košnje dolazi do postepene prevlasti zeljastih trajnica i hemikriptofita. Najviše korovnih livadnih vrsta je euroazijskog porijekla, te vrste široke rasprostranjenosti.
PDF
