Cilj je rada istražiti utjecaj pandemije COVID-19 na promjene u izvoznoj konkurentnosti poduzeća iz prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Analiza se temelji na podacima o ponašanju poduzeća u ...razdoblju nakon prvog vala pandemije COVID-19 prikupljenima od strane Svjetske banke tijekom kolovoza i rujna 2020. i javno objavljenima početkom listopada 2020. Rezultati istraživanja ukazuju kako je vjerojatnost pada izvoznih prihoda niža među poduzećima koja su probleme s likvidnošću riješila kapitalnim financiranjem, odgađanjem plaćanja dobavljačima i radnicima te s pomoću državnih potpora. Nije pronađen statistički značajan utjecaj oslobađanja od fiskalnih nameta, javnih subvencija plaća i zajmova komercijalnih banaka. Tvrtke s višom razinom otpornosti na vanjske poremećaje imaju manju vjerojatnost pada izvoznih prihoda. Utjecaj uvođenja ili pojačanja online prodaje na izvozne prihode negativan je. Rezultati istraživanja mogu poslužiti za oblikovanje ekonomskih politika u slučajevima sličnih poremećaja u budućnosti.
Rad se bavi problematikom upravljanja kvalitetom hrvatskih tvrtki u privatnom vlasništvu koje svoje proizvode prodaju na tržištu Europske Unije. Definira se sam pojam kvalitete, njezin utjecaj na ...konkurentnost te iznose prednosti i nedostatci certificiranog sustava kvalitete. Istraživanjem se dobio pregled stavova, iskustava i planova upravljanja kvalitetom hrvatskih poduzeća izvoznica u EU. Većina ispitanih tvrtki ima organizirane sustave upravljanja kvalitetom te su itekako svjesne važnosti upravljanja njome.
Cilj rada je ispitati odražavaju li se napori usmjereni na širenje kineskih inovacija na promjene u kineskom izvozu. Za postizanje cilja korištena je kombinacija kvalitativnog i kvantitativnog ...pristupa uključujući linearnu regresijsku analizu. Rezultati pokazuju da se Kina čvrsto pozicionirala kao jedan od lidera u inovacijama, što je izraženo u smislu prijava patenata, kao i izdataka za istraživanje i razvoj. Iako ovo postignuće nije popraćeno jasnim pozitivnim razvojem izvoznog udjela visokotehnoloških proizvoda, udio domaće dodane vrijednosti u kineskom izvozu kontinuirano raste od 2010. Uz pozitivan godišnji porast broja patentnih prijava rezidenata na milijun stanovnika, kao i izdataka za istraživanje i razvoj (kao postotak bruto domaćeg proizvoda), može se očekivati pozitivan godišnji porast udjela domaće dodane vrijednosti u bruto izvozu s dvije godine odmaka. Ovi rezultati pokazuju da kineska razvojna strategija vođena inovacijama pozitivno utječe na povećanje domaće dodane vrijednosti u izvozu, čime se poboljšava konkurentska pozicija Kine na globalnim tržištima. Iako se može pronaći nekoliko studija koje pokazuju da su inovacije imale pozitivan utjecaj na izvozne rezultate na razini poduzeća u Kini, ova studija doprinosi postojećoj literaturi pružajući analizu podataka na razini zemlje s obzirom na podrijetlo izvezene dodane vrijednosti. Prilikom tumačenja rezultata ove studije treba imati na umu određena ograničenja. Prvo, budući da bi vrijednost kineskih inovacija mogla biti dovedena u pitanje, patentne prijave kao mjera inovacije mogle bi precijeniti inovacijski kapacitet Kine. Drugo, za kvantitativnu analizu bio je dostupan samo ograničen broj opažanja, uključujući vremenske serije od 2005. do 2016., s obzirom na korišteni pokazatelj trgovine s dodanom vrijednosti. Ova bi se ograničenja mogla riješiti u budućim istraživanjima.
Using archival data, press articles, and historiographical and memoir literature, this paper reconstructs biographical details from the life of Edo Marković, agronomist, civil servant, member of the ...National Council of Slovenes, Croats, and Serbs, Rotary Club activist, and general manager of the state monopoly company for the purchase and export of agricultural produce. The life philosophy of Edo Marković, which could be described in brief as opposition to inertia and authority, led him from his early childhood into temptations, which he overcame by following his intuition. They included identity dilemmas, education, political experimentation, and a principled determination to ‘serve the homeland, not the government’. Thanks to the organisational skills he displayed during World War I, his later banking career, the international reputation he enjoyed in the highest Freemason and Rotary circles, the crown of which was his position in the League of Nations, he acted more like an expert than a politician. Even though he was a member of several political organisations, he continued to adhere to the ideology of his old company, grown from the Croatian-Serbian Coalition. His Rotary enthusiasm outweighed the dashed hopes about the future of the Yugoslav state, and contributed to a sort of internal escapism and turn towards international activism. The affinity of Marković’s children for left-wing ideas, despite their material status, was certainly fostered by the opinions of their father, who afforded them a comprehensive education, thus allowing them to independently form their views on how the Russian Revolution went astray, the consequences of the Nazi rise to power, and the characteristics of Anglo-Saxon civilisation. The close links of Edo Marković with Czechoslovakia were the consequence of inter-Rotary cooperation, his loyalty to the concept of the Little Entente, and his promotion of the controversial Yugoslav-Czechoslovak ‘grain arrangements’, for which he was often criticised.
The high social standing of Edo Markocić was not immanent to the agrarian topics that he was preoccupied with from his student days until his death. However, his radical idea about the emancipation of national agriculture from foreign markets through the industrialisation of passive areas and the exploitation of their natural resources exposed him to accusations of ‘agrarian defeatism’ and treason. Apart from complaints about his staff policy, extravagance, and compulsive hoarding of war reserves, the sources used do not point towards any financial malfeasance on his part, which his predecessors at the head of the Privileged Export Society (PRIZAD) were notorious for. Indeed, due to his Jewish ancestry, Marković was subjected to additional attacks in the press, which, generalising his affiliation to the stratum of ‘Austro-Hungarian banking masters’, futilely attempted to discredit him regarding the purchase and export of grain and opium. Unlike his conflict with national interest groups, which was the consequence of his compliance with American demands for a more restrictive opium policy, Marković’s ‘lack of tact’, based on his political and ethical beliefs, made him an unreliable partner of the Yugoslav military command on the eve of the new war and a hinderance in the German ‘supplementary economic area’. If the official version of his murder is to be believed, Edo Marković died because he had raised his daughters in the spirit of liberalism, which eventually led to their active support of the Communists, and provoked the police raid in which he was killed. On the other hand, Marković, as a Freemason, Rotarian, ‘Christianised Jew’, anglophile, and opponent of economic cooperation with the Third Reich, was a perfect target for Nazi Germany, whose intelligence service had successfully infiltrated Yugoslavia. In both cases, Edo Marković became a victim of that which had preoccupied him from his earliest days, but which he had simultaneously avoided – politics.
Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, općenito, ima važan značaj pri čemu biljna proizvodnja čini više od 50% ukupne poljoprivredne bruto proizvodnje. Najveću ulogu imaju žitarice i uljarice čija ...proizvodnja dominira u Panonskoj regiji s naglaskom na njen istočni dio. Cilj ovog rada je prikazati zasijane površine, ostvarenu proizvodnju i vanjskotrgovinsku razmjenu kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta i uljane repice tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja (2003. - 2017.) u Hrvatskoj. Od ukupnih obradivih površina u analiziranom razdoblju žitarice (kukuruz, pšenica i ječam) zauzimaju oko 60% obradivih površina, a uljarice (soja, suncokret i uljana repica) oko 13%. Analizom podataka utvrđen je trend smanjenja površina pod žitaricama, naročito kukuruza, dok su uljarice pokazale trend rasta pri čemu su površine soje i uljane repice u zadnje tri godine gotovo udvostručene. Pristupanje Republike Hrvatske jedinstvenom tržištu Europske unije pozitivno je utjecalo na povećanje neto izvoza žitarica i uljarica. Prosječni volumen neto izvoza žitarica i uljarica za pet godina članstva u EU se više nego utrostručio u odnosu na prosjek predpristupnog perioda promatranog od 2003. do 2013. godine. Domaće cijene žitarica i uljarica prate trendove cijena na jedinstvenom tržištu uz stabilan razvoj nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Današnje globalno tržište koje je pod utjecajem stalnih i neočekivanih promjena diktira i stvara nove trendove u poslovanju izvozno orijentiranih poduzeća. Širenjem tržišta povećava se broj dionika ...tržišta pogotovo kod izvozno orijentiranih poduzeća koji uvelike utječu na njihovu poslovnu uspješnost. Globalizacijom i internacionalizacijom uvjetovan je ubrzani i konstantni razvoj suvremenih informacijsko – komunikacijskih tehnologija (ICT), osobito društvenih medija kao jednog od alata koji danas predstavljaju jedan od ključnih determinanti uspjeha i održivosti poslovanja na globalnom tržištu. Kako bi se istražio odnos dionika i izvoznih poduzeća Republike Hrvatske s aspekta korištenja novih tehnologija (društveni mediji) provedeno je istraživanje na području šest županija sjeverozapadne i središnje regije Republike Hrvatske, Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Koprivničko-Križevačka, Bjelovarsko-Bilogorska, Virovitičko-Podravska i Međimurska županija, s posebnim osvrtom na Koprivničko – Križevačku županiju.
Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz
multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz
sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu
međunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u
vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su:
demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski
aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije
(EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju
Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s
vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je
najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine.
Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode
sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja
zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju
određena kako „tvrdim“ ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim“ čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima.
Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani“
čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
Izvoz je posljedica međunarodne podjele rada i specijalizacije zemalja u proizvodnji dobara i usluga koja omogućuje poslovnim entitetima generiranje fi nancijskih sredstava i kompetentnog ljudskog ...kapitala. Kretanje izvoza uvelike se objašnjava načelom komparativnih prednosti. Naime, svako nacionalno gospodarstvo teži izvozu proizvoda u čijoj je proizvodnji učinkovitije od svog vanjskotrgovinskog partnera. Ovisno o tehničkom napretku, strukturi i brzini rasta pojedinih zemalja, mijenjaju se i njihove komparativne prednosti što ukazuje na nestabilnost međunarodne dinamike i trenutačne hijerarhijske raspodjele. Upravo zato, izvoz predstavlja vrlo važan čimbenik gospodarskog razvoja kojem se i sa znanstvenog aspekta pridaje visoka razina pozornosti. Autori u radu obrađuju tematiku izvoznih aktivnosti Republike Hrvatske u posljednjem desetljeću, tj. u razdoblju od 2007. do 2017. Studijskom analizom, uočen je značajan interes domaćih znanstvenika za proučavanjem izvoza s različitih aspekata kao i kontinuitet u objavljivanju radova kojima izvoz predstavlja okosnicu analitike.
Analizirajući uticaj indirektnih poreza, a naročito poreza na dodanu vrijednost, na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu konkurentnost na inostranom ...tržištu, od momenta njegovog inkorporiranja u fiskalni sistem Bosne i Hercegovine 2006. godine pa do danas, u ovom radu autori nastoje ukazati na činjenicu da ipak postoji relevantan uticaj PDV-a na vanjskotrgovinski sektor, a naročito na ekonomske performanse
preduzeća koja su u procesu vanjskotrgovinske razmjene strateški izvozno orjentirana. Mada se na prvi pogled čini da hipoteza kojom porez na dodanu vrijednost, bitno ne utiče na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu onkurentnost na inostranom tržištu, cilj ovog rada je dokazati njenu ekonomsku neodrživost. Previsoke stope poreza na dodanu rijednost implicitno negativno utiču i na osnovne makroekonomske
agregate kao što su; povećanje vanjskotrgovinskog deficita i stope nezaposlenosti,BDP-a, BDP- per capita, itd. Iako je izvoz stimuliran i oslobođen od plaćanja PDV, ipak preduzeća imaju dodirnih tačaka sa tom vrstom poreza prilikom nabavke potrebnih inputa za roizvodnju. Izvozna preduzeća imaju konstantnu pretplatu poreza na dodanu vrijednost koji izuzetno sporo vraćaju od Uprave za indirektno oporezivanje. Ako uz sve navedeno, uzmemo u obzir i razmatranje
uvođenja nove, veće stope poreza na dodanu vrijednost, u kontekstu „ vladinih mjera ekonomske politike za pokrivanje budžetskog deficita i pokretanja ekonomskih reformi“, a na insistiranje IMF-a i EU, zbog konvergentnosti i kompatibilnosti sa fiskalnom politikom Evropske Unije i imperativnih zahtjeva međunarodnih financijskih institucija, onda je problematiziranje ove teme izuzetno aktuelno zarad ekonomske održivosti države Bosne i Hercegovine.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) kao meðunarodna organizacija svojim instrumentima korekcije cijena naftnih derivata značajno utječe na gospodarske sustave i meðunarodnu trgovinu diljem ...svijeta. Rad analizira meðunarodnu trgovinu zemalja članica OPEC-a za razdoblje od 2013. do 2017. godine. U analizi korišteni su pokazatelji trgovinske ravnoteže, intraindustrijske razmjene, udjela izvoza u uvozu, trgovinske otvorenosti i udjela izvoza u BDP-u. Rezultati istraživanja pokazat će koliko su trgovinski otvorene te izvozno orijentirane zemlje članice OPEC-a. Na temelju rezultata istraživanja prezentiraju se preporuke i prijedlozi istraživanja.
PDF
