Turska televizijska industrija naglo se razvila u posljednjem desetljeću i povećala izvoz televizijskih drama (dizis) u više od stotinu država. Turska je 2016. godine postala drugi najveći izvoznik ...televizijskih drama u svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država. Transnacionalizacija industrije televizijskih drama, dizi, rezultat je rada i karakteristika kreativne industrije. Međutim, ta industrija ima i neke ozbiljne probleme. Ovaj rad nastoji objasniti izazove s kojima se sreće turska televizijska industrija kroz intervjue s glumcima, producentima, redateljima, scenaristima i distributerima, te dati preporuke za uspjeh izvoza turskih televizijskih proizvoda.
Ovaj rad prikazuje model prebacivanja strukturiranih podataka iz rječnika u igre. Model je osmišljen i oprimjeren na primjeru Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika, u čijoj su izradi sudjelovali ...autori rada. Mrežnik ima razrađenu strukturu obrade natuknica unutar koje su određeni podatci koji se unose u određena polja. Ta polja sadržavaju podatke iz kojih se mogu napraviti igre poput definicija riječi, rastavljanja na slogove, naglašavanja riječi, sinonima, antonima, frazema, mocijskih parnjaka, vidskih parnjaka, tvorenica itd. Također riječi koje sadržavaju glasove ili skupove koji su povezani s pravopisnim problemima i za izvorne govornike hrvatskoga jezika (ije/je, č/ć, đ/dž) mogu se vježbati s pomoću pravopisnih igara. Podatci se iz tih polja u određenim natuknicama mogu izvesti iz rječničke baze te se ti podatci mogu iskoristiti za poluautomatsko stvaranje i ispravljanje zadataka. Primjerice, izvozom sinonima iz rječnika dobivaju se parovi riječi, pa se može računalno obraditi tekst kako bi se oblikovali zadatci i odredili točni odgovori. Na temelju izvezenih rječničkih podataka izrađeni su idući tipovi igara: igre popunjavanja praznina, kvizovi, igre dovlačenja, daktilografske igra i križaljka. Neke su igre trenutačno dostupne na portalu za igre https://rjecnik.hr/igre/. Prvotno izrađen model izrade obrazovnih igara na temelju strukturiranih rječničkih podataka objasnit će se iscrpno u koracima koji uključuju razumijevanje strukture rječnika, osmišljavanje igara, odabir podataka, izvoz podataka, računalnu obradu podataka te igrifikaciju podataka. Nakon što je svaki korak objašnjen, koraci modela malo su izmijenjeni na temelju novih zaključaka istraživanja te se analizira kako bi se novoosmišljeni model mogao upotrijebiti u drugim e-leksikografskim izdanjima.
Osnovni je cilj ovoga rada provedba analize utjecaja međunarodnog okruženja na izvoznu
konkurentnost Republike Hrvatske, posebno u razdoblju nakon izbijanja globalne ekonomske
krize 2007. Promjene ...koje se događaju u međunarodnom okruženju i koje imaju implikacije
na izvoznu konkurentnost Hrvatske u velikoj su mjeri bile determinirane učinkom
djelovanja globalne krize, krize Eurozone, ali i promjenama vanjskotrgovinskih tokova i
uvjeta razmjene nakon ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU sredinom
2013. S obzirom na to da je hrvatski izvoz po izbijanju globalne ekonomske krize i krize
Eurozone stagnirao (zbog oslabljene potražnje od strane naših glavnih vanjskotrgovinskih
partnera), Hrvatska je dobila novu šansu za izvoznu ekspanziju po pristupanju u EU, kada
su hrvatski izvoznici dobili dodatni poticaj u obliku otvaranja velikog zajedničkog tržišta
i tu priliku ne smiju propustiti.
Contemporary economic conditions stressed the importance of business beyond its own boundaries. The range of international market specifics contributes to the theory that exchange rate becomes one of ...the most important prices in economy. Beyond the fact that numerous economic theoreticians deal with the point in question, the theory which will be accepted by all international market participants has not still been invented, that is there are still a lot of disagreement between economists considering the way of exchange rate formation and intensity of exchange rate changes which results in a great number of different exchange rate regimes. Exchange rate role and economic impacts will be different depending on a chosen exchange rate regime. Inclusion of a country in international market depends to a great extent on reached level of international competitiveness of its own economy. International competitiveness as a very complex and multidimensional phenomenon depends on numerous factors. Considering the topic in question, a special attention will be paid to export competitiveness and exchange rate policy as one of (price) factors which can influence international competitiveness. Considering all indices and economic growth in the first decade of 21st century, Serbian economy competitiveness is still very low (because of huge foreign trade deficit). On no account Serbia with its own economic strength and its trifle percentage participation in overall world export can have an influence on world price formation which results in emphasizing the importance of pursuing the dinar exchange rate policy. Hyperinflation as a part of Serbian economic history and also mistrust of its own currency have influenced the fact that chosen exchange rate regime at the beginning of the observed period played the important role in achieving macroeconomic stability. However, that was the reason why dinar real appreciated which had a negative impact on export and also led to the loss of competitiveness. On the other hand, export prompting caused only by exchange rate policy (real dinar depreciation) without any structural reforms of real economic sector will have negative consequences in the long run. Huge import dependence, huge foreign debt, high degree of euroisation, repeated revival of inflation expectations and aggravation of many citizens’ social status are only some of the factors that prove the fact that change of dinar exchange rate cannot be the only solution in the process of attempting to increase Serbian export competitiveness.
Savremeni ekonomski uslovi podigli su značaj poslovanja van sopstvenih granica. Niz specifičnosti koje sa sobom nosi međunarodno tržište doprinosi konstataciji da devizni kurs postaje jedna od najvažnijih cena u ekonomiji. Pored činjenice da se veliki broj ekonomskih teoretičara bavi ovom problematikom, još uvek nije pronađena teorija koja će biti prihvaćena od strane svih učesnika na međunarodnom tržištu, tj. još uvek postoje nesuglasice ekonomista oko načina formiranja i intenziteta promena deviznog kursa, o čemu svedoči veliki broj različitih režima deviznih kurseva. Uloga i ekonomska dejstva deviznog kursa će biti različita u zavisnosti od izabranog režima deviznog kursa. Uključenost neke zemlje na međunarodno tržište u velikoj meri zavisi od dostignutog nivoa međunarodne konkurentnosti njene privrede. Međunarodna konkurentnost, kao izuzetno složen i višedimenzionalni fenomen zavisi od velikog broja faktora. S obzirom na izabranu temu, težište će biti stavljeno na konkurentnost izvoza i politiku deviznog kursa kao jedan od (cenovnih) faktora koji mogu uticati na međunarodnu konkurentnost. Pored povećanja izvoza u prvoj deceniji 21. veka, po svim pokazateljima, konkurentnost srpske privrede je još uvek izuzetno niska (prisutan je i dalje veliki spoljnotrgovinski deficit). Svojom ekonomskom snagom, sa skoro zanemarljivim procentualnim učešćem u ukupnom svetskom izvozu, Srbija ne može uticati na formiranje svetskih cena čime vođenje politike deviznog kursa dinara dobija na značaju. Hiperinflatorna prošlost i nepoverenje u sopstvenu valutu uticali su da izabrani režim deviznog kursa na početku posmatranog perioda odigra značajnu ulogu u postizanju makroekonomske stabilnosti. Međutim, to je u određenoj meri doprinosilo i realnoj apresijaciji dinara, što se negativno odražavalo na izvoz i vodilo gubitku konkurentnosti. Sa druge strane, podsticanje izvoza samo politikom deviznog kursa (realnom depresijacijom dinara), bez ikakvih strukturnih reformi realnog sektora ekonomije, dugoročno gledano će svakako imati negativne posledice. Velika uvozna zavisnost, visoka spoljna zaduženost, visok stepen evroizacije, ponovno oživljavanje inflatornih očekivanja i otežavanje socijalnog položaja velikog broja građana samo su neki od faktora koji idu u prilog činjenici da promena deviznog kursa dinara ne može biti jedino rešenje u pokušaju povećavanja konkurentnosti srpskog izvoza.
U ovome radu po prvi puta se analizira promjena relativnog položaja izvoza uslužnoga sektora visoke dodane vrijednosti Republike Hrvatske na tržište Europske unije, u razdoblju od 2008. do 2012. ...godine, primjenom metode konstantnih tržišnih udjela, koja omogućuje utvrđivanje učinaka promjena tržišnog udjela neke zemlje. Promjena tržišnog udjela raščlanjuje se na strukturni učinak, koji pokazuje koliko na promjenu tržišnog udjela utječe sama struktura izvoza prema pojedinim uslugama (uslužna orijentacija), odnosno izvoznim tržištima (geografska orijentacija) te učinak konkurentnosti koji obuhvaća sve ostale čimbenike koji mogu utjecati na konkurentnost nekih usluga na određenom tržištu i posljedično na njihov tržišni udio. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je porast udjela hrvatskog izvoza usluga visoke dodane vrijednosti na tržište Europske unije u razdoblju od 2008. do 2012. godine poglavito posljedica učinka konkurentnosti.
U članku je prikazan metodološki okvir za analizu sektorskog rizika i procjenu financijskog stanja na razini sektora. Osim toga, potvrđena je hipoteza da financijska ograničenja poduzeća utječu na ...odluke potencijalnih izvoznika i prodaje na stranim tržištima. Empirijska analiza temeljena je na pojedinim podacima iz različitih izvora (od 2005. do 2016.godine) uključujući platna bilancu i račun dobiti i gubitka (Statistički ured), financijske podatke i podatke o ponašanju. Procjena se sastoji od dva dijela. Prvi dio prikazuje financijsku snagu koja ovisi o neto vrijednosti poduzeća. Financijska snaga definira financijsku sposobnost poduzeća. Drugi dio prikazuje model vjerojatnosti (PD). Statistički model temelji se na logističkom regresijskom modelu i daje procjenu godišnjeg PD-a procijenjene tvrtke. Na temelju rezultata procjene rizika povezanih s financijskim stanjem poduzeća, utvrđeno je da su mala i srednja poduzeća suočena s višim rizikom. Najniži rizik od stečaja bio je u farmaceutskoj industriji a najveći rizik u rudarskom sektoru. Karakteristika izvoznih poduzeća jest bolja financijska opremljenost.
Cilj ovog istraživanja je istražiti održivost međunarodnih trgovinskih tokova Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta. Uzorak se sastoji od kvartalnih podataka od prvog kvartala 2008. do posljednjeg ...kvartala 2016. Testovi kointegracije potvrdili su dugoročnu ravnotežu te postojanje zajedničkog stohastičkog trenda između izvoza i uvoza Bosne i Hercegovine. Procijenjeni model korekcije pogrešaka (VECM) ukazuje na postojanje obostranih međusobnih utjecaja između uvoza i izvoza. Rezultati istraživanja pokazali su slabu održivost međunarodnih trgovinskih tokova te posljedično potrebu unaprijeđenja vanjske konkurentnosti bosansko-hercegovačkog gospodarstva.
Peradarska industrija jedan je od rijetkih segmenata prehrambenog sektora u kojemu je Hrvatska ostvarila samodostatnost. S godišnjom proizvodnjom od oko 100.000 tona mesa peradi, hrvatska peradarska ...industrija zadovoljava domaće potrebe, ali i u izvozu pronalazi važan oslonac poslovanja. Bijelo meso s koeficijentom dohodovne elastičnosti većim od 1, pripada skupini proizvoda kojih potrošnja raste s porastom dohotka, zbog čega se može pretpostaviti da će potrošnja mesa u Hrvatskoj i svijetu nadalje rasti. Najveći hrvatski proizvođači KOKA d.d. i PIPO Čakovec d.o.o. ostvaruju uspješne poslovne rezultate čak i u kriznim uvjetima kakvi su, zbog pojave ptičje gripe bili krajem 2005. godine. Puris Pazin u isto vrijeme i na istom tržištu ostvaruje gubitke, što upućuje na nesposobnost menadžmenta u zauzimanju važnijih tržišnih pozicija. Analiza poslovanja KOKE d.d. pokazuje da je ta tvrtka u 2006. godini ostvarila bolje rezultate od slovenske Perutnine Ptuj, a u relativnim pokazateljima i od najvećega europskog proizvođača mesa peradi DOUX-a. Unatoč nešto nižoj profitabilnosti kapitala, koja je i inače svojstvena industriji bijelog mesa, financijski pokazatelji KOKE d.d. upućuju na dobru perspektivu ove tvrtke u utakmici s najvećim europskim konkurentima.
Extended description:
Slovenija je med drugim tudi dežela vinogradov, saj letno pridelamo 400.000 do 900.000 hektolitrov vina. Promet z vinom pa je samo lani na primer znašal 374.000 hektolitrov, ...60.000 hektolitrov pa smo izvozili. Toda pred meseci je nastal v prodaji vina precej kritičen položaj. Zaradi povečanih dajatev, ki so se marca zvišale od 7% na 25% (uveden je bil tudi 5% zvezni davek), obrestne mere na zaloge pa povečale od 1% na 7%, so cene vina močno narastle, promet pa padel kar za 40%. In tako trenutno leži v kleteh 323.000 hektolitrov neprodanega vina. Ker pa je do trgatve samo še 4 do 5 mesecev, pa nastaja tudi vprašanje, kam shraniti novi pridelek, saj so vse kleti že zdaj polne.
Vino ne gre v denar. Pa saj nič čudnega. Cene v nadrobni prodaji so kar za 120% do 150% večje od nabavnih, liter kvalitetnega vina pa stane tudi 600 dinarjev.
Navkljub taki kritični situaciji pa so nekatera podjetja do nedavnega vina celo uvažala in ga prodajala po sorazmerno nizkih cenah.
In posledica takih cen? V trgovinah so cele gore steklenic vina, ki si ga potrošnik ob sedanjih cenah pač ne more privoščiti. Grosisti pa ne vedo, kam z velikimi zalogami vina.
Potrošniki spet segajo po žganih pijačah, saj je vino predrago. In to je spet škodljiv pojav, saj povečane družbene dajatve niso prizadele cen žganih pijač.
Toda nekateri potrošniki so se že znašli v tej novi situaciji. Malokdo ve, da je v Ljubljani tudi nekaj točilnic, kjer grosisti točijo pristna vina po zelo zmernih cenah.Vsi ti pojavi niso razveseljivi. Zato bi bilo dobro predpise in cene čim prej popraviti in prilagoditi, ne na škodo potrošnikov, temveč samo v prid dobremu gospodarjenju.
Extended description:
Slovenija je med drugim tudi dežela vinogradov, saj letno pridelamo 400.000 do 900.000 hektolitrov vina. Promet z vinom pa je samo lani na primer znašal 374.000 hektolitrov, 60.000 hektolitrov pa smo izvozili. Toda pred meseci je nastal v prodaji vina precej kritičen položaj. Zaradi povečanih dajatev, ki so se marca zvišale od 7% na 25% (uveden je bil tudi 5% zvezni davek), obrestne mere na zaloge pa povečale od 1% na 7%, so cene vina močno narastle, promet pa padel kar za 40%. In tako trenutno leži v kleteh 323.000 hektolitrov neprodanega vina. Ker pa je do trgatve samo še 4 do 5 mesecev, pa nastaja tudi vprašanje, kam shraniti novi pridelek, saj so vse kleti že zdaj polne.
Vino ne gre v denar. Pa saj nič čudnega. Cene v nadrobni prodaji so kar za 120% do 150% večje od nabavnih, liter kvalitetnega vina pa stane tudi 600 dinarjev.
Navkljub taki kritični situaciji pa so nekatera podjetja do nedavnega vina celo uvažala in ga prodajala po sorazmerno nizkih cenah.
In posledica takih cen? V trgovinah so cele gore steklenic vina, ki si ga potrošnik ob sedanjih cenah pač ne more privoščiti. Grosisti pa ne vedo, kam z velikimi zalogami vina.
Potrošniki spet segajo po žganih pijačah, saj je vino predrago. In to je spet škodljiv pojav, saj povečane družbene dajatve niso prizadele cen žganih pijač.
Toda nekateri potrošniki so se že znašli v tej novi situaciji. Malokdo ve, da je v Ljubljani tudi nekaj točilnic, kjer grosisti točijo pristna vina po zelo zmernih cenah.Vsi ti pojavi niso razveseljivi. Zato bi bilo dobro predpise in cene čim prej popraviti in prilagoditi, ne na škodo potrošnikov, temveč samo v prid dobremu gospodarjenju.
Wine growers facing problems due to increased taxes and a decrease in wine sales.
Original language summary:
Težave vinarjev zaradi povečanih davkov in zmanjšane prodaje vina.
Korištenje ICT-a temeljito mijenja međunarodno poslovanje. Istraživanje nastoji proširiti naše razumijevanje odrednica izvoznih rezultata ispitivanjem odnosa između različitih primjena ICT-a i ...izvoznih aktivnosti tvrtki za niz europskih zemalja i to za uzorak većih proizvodača kao i poduzeća za pružanje usluga. Probit-regresija koristi se za ispitivanje da li je vjerojatnije da poduzeća koja imaju web stranicu i podržavaju mrežne transakcije ili imaju veći postotak zaposlenika s pristupom širokopojasnom internetu više izvoze od sličnih poduzeća koje nemaju te karakteristike, kontrolirajući široki raspon karakteristika poduzeća. Ova studija temelji se na usklađenim podacima na razini poduzeća koje pružaju statistički uredi 11 zemalja EU-a na koje se primjenjuje isti empirijski model, pružajući rezultate koji su potpuno usporedivi u svim zemljama. Rezultati ukazuju na heterogenost među zemljama i specifična obilježja uslužnih poduzeća. Dok se u nekim zemljama e-prodaja pozitivno povezuje s vjerojatnosti izvoza tvrtki iz oba sektora, web stranica je relevantna samo za proizvodne tvrtke, a osposobljenost zaposlenika za korištenje širokopojasnog interneta samo za poduzeća za pružanje usluga. Uporaba ICT-a u velikom broju zemalja nije od osobite važnosti za izvoz poduzeća, te se otvara pitanje koja su to obilježja zemlje koja mogu pomosi objasniti razlike u ulozi korištenja ICT-a u postizanju rezultata izvoza.
PDF
