Glavni cilj ovog istraživanja je analizirati trgovinske tijekove roba i usluga Slovenije s ostatkom svijeta od pridruživanja Europskoj uniji (EU) u svibnju 2004. godine. Empirijsko istraživanje ...provedeno je primjenom Grangerovog testa uzročnosti i Vektorskog modela korekcije pogrešaka (VECM) koristeći tromjesečne podatke od 2005. do 2017. godine. Primijenjeni Hansen i Seo (2002) test potvrdio je pretpostavku linearnosti između promatranih varijabli i prikladnost empirijskog pristupa u radu. Rezultati istraživanja ukazuju na dominaciju uvoza nad izvozom u trgovinskom obrascu slovenskog gospodarstva i pozitivnu trgovinsku bilancu s ostatkom svijeta od vremena njenog pristupanja Europskoj uniji.
U ovom se radu razmatra optimalni nastup na tržištima zemalja Jugoistočne Azije. Hrvatski je izvoz tradicionalno orijentiran na nekoliko zemalja u bliskom susjedstvu. Zemlje Jugoistočne Azije s druge ...strane predstavljaju (osim Kine, Koreje i Japana) tržište od gotovo 600 milijuna stanovnika koje ima relativno visoke stope rasta i predstavlja interesantno područje rasta čiji trendovi puno manje ovise o trendovima u Europi. Kako su zemlje Jugoistočne Azije poprilično daleke i „egzotične“, treba dobro razmisliti o optimalnom načinu nastupa na tim tržištima jer su logistički troškovi visoki. Ovdje se nudi teoretska rasprava o odabiru optimalnog načina poslovanja, kao i neke uspješne primjere nastupa na tržištima Jugoistočne Azije.
Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o perspektivama razvoja hrvatske industrije hrane i pića u međunarodnom okruženju. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i ...standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Usporedba bruto dodane vrijednosti, produktivnosti i faktorskog dohotka sa zemljama Europske unije ukazuje na zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje članice EU-15. Istovremeno u usporedbi s novim članicama EU (tranzicijske zemlje), hrvatska prehrambena industrija uspijeva zadržati konkurentnu proizvodnju. Od analiziranih tržišta hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Istovremeno, relativno su slabo razvijene komparativne prednosti i konkurentska pozicija na brzo rastućim tržištima. Rast potrošnje hrane na globalnoj razini otvara prostor sve većoj diversifikaciji izvozne strukture i jačanju konkurentnosti na dosad manje zastupljenim tržištima. Perspektive razvoja industrije hrane i pića u Hrvatskoj prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta.
U radu se identificiraju sektori hrvatske prerađivačke industrije i njihov potencijal rasta povećanjem apsolutnoga i relativnoga udjela na svjetskome tržištu. U tom se kontekstu analiziraju podaci o ...izvoznoj konkurentnosti 14 sektora hrvatske prerađivačke industrije, koje na godišnjoj razini objavljuje Međunarodni trgovinski centar. Na osnovi analize indeksa trgovinske učinkovitosti hrvatske prerađivačke industrije u razdoblju od godine 2005. do 2010. može se zaključiti da je iskorak iskazao sektor proizvoda od drva koji je u razdoblju od godine 2007. do 2010. zabilježio najveće povećanje udjela na svjetskome tržištu (prema apsolutnoj promjeni) i tako potvrdio osobitosti hrvatskih proizvodnih kapaciteta. Osim toga se, na osnovi tekućega indeksa trgovinske učinkovitosti može zaključiti da je najbolje plasirani hrvatski izvozni sektor u godini 2010. bio sektor elektroničkih komponenti. Sa druge je strane, prema indeksu promjene koji je izračunat za razdoblje od 2006. do 2010. najbolje rezultate pokazao sektor tekstila. No, zabrinjavajući su podaci o ukupnom udjelu svih sektora hrvatske prerađivačke industrije na svjetskome tržištu, prema kojima u hrvatskoj ponudi dominiraju tradicionalni, radno i sirovinski intenzivni sektori s niskom razinom tehnološkoga intenziteta, a koji je sa 1,67 u 2007. pao na svega 1,50% u godini 2010.
Cilj je ovog rada istražiti poslovne mogućnosti udruženja CEFTA 2006 i njegov utjecaj na izvozne trendove namještaja Republike Makedonije. U prvom dijelu rada analizirane su izvozne vrijednosti šest ...kategorija namještaja, i to uredskog namještaja, kuhinjskog namještaja, namještaja za spavaće sobe, namještaja za blagovaonice i dnevne sobe, namještaja za trgovine te ostalog namještaja za koji je utvrđen pozitivan trend uvoza. Jednako tako, utvrđen je pozitivan trend vrijednosti ukupnog izvoza namještaja. U drugom dijelu rada, primjenom statističkih i matematičkih metoda, prikazane su analize izvoza namještaja Republike Makedonije i analizirana uporaba CEFTA 2006 sporazuma. Nadalje, rezultati su pokazali zadovoljavajući pozitivan trend makedonskog izvoza namještaja prema zemljama članicama CEFTA-e. Cilj ovog istraživanja bio je dati pregled primjene CEFTA 2006 sporazuma na području izvoza namještaja od drva Republike Makedonije, s naglaskom na primjenu CEFTA 2006 sporazuma. Sporazum CEFTA 2006 donosi zemljama članicama prednosti u obliku postizanja veće konkurentnosti i pripremljenosti za svjetska i europska tržišta.
Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija ne može svoj gospodarski oporavak temeljiti na domaćoj potražnji već na inozemnoj potražnji, odnosno izvozu. Imajući na umu da je dominantna uloga domaće ...potražnje u ekonomskoj aktivnosti pridonijela pogoršanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog robnog izvoza u pretkriznom razdoblju, nameće se pitanje je li smanjenje domaće potražnje u razdoblju recesije pridonijelo porastu robnog izvoza. S obzirom da se realna deprecijacija događa istovremeno s padom domaće potražnje, glavna istraživačka hipoteza u ovom radu je da smanjenje domaće potražnje i realna deprecijacija u uvjetima recesije utječu na robni izvoz Republike Hrvatske (ovisno o tehnološkoj razini domaće industrije). Dobiveni rezultati su pokazali da su realna deprecijacija i pad domaće potražnje pridonijeli porastu robnog izvoza niskotehnološke razine. Premda postoje naznake da je pad domaće potražnje pridonio i porastu robnog izvoza srednjetehnološke razine, one se ne mogu s dovoljnom sigurnošću i dokazati. U slučaju robnog izvoza visokotehnološke industrije to se nije potvrdilo. Na temelju navedenog se može zaključiti da smanjenje domaće potražnje i realna deprecijacija u uvjetima recesije utječu na robni izvoz Republike Hrvatske ovisno o tehnološkoj razini domaće industrije.
Hrvatsko sjemenarstvo ima dugu tradiciju u stvaranju, održavanju i proizvodnji sjemena poželjnih agronomskih svojstava. Sjemenarstvo je dugi niz godina imalo značajnu ulogu u hrvatskoj poljoprivredi, ...a vrlo rano je uočeno da je osnova sigurne merkantilne proizvodnje upravo sorta koja u pravilu najbolje rezultate daje na onom području gdje je stvarana. Organizirano ispitivanje sorti kod nas počelo je krajem 19. stoljeća te je sjemenarstvo prošlo put od manufakturnog oblika do moderne industrije sjemena. Zbog povoljnih ekoloških uvjeta, znanja, sjemena visoke rodnosti, dobro uspostavljene infrastrukture te dostupnosti istočnih i zapadnih tržišta domaće sjeme vrlo brzo je našlo krajnje korisnike. Hrvatski oplemenjivači i sjemenari u ovoj godini obilježavaju 130 godina nacionalnog sjemenskog programa, a ukupno je stvoreno 7.274 domaćih sorti i hibrida. U radu će se dati prikaz stanja u proizvodnji i certificiranim količinama sjemena, uvozu i izvozu sjemena te stanju proizvodnje sjemena u odnosu na druge države članice Europske unije
Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o stanju i položaju izvoza hrvatske prehrambene industrije i njegovim učincima na hrvatsko gospodarstvo. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output ...modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Iako je prehrambena industrija pokazala veliku otpornost prema recesiji iz 2008. godine, najnoviji trendovi u 2013. potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Nedovoljna diversifikacija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na neiskorištene potencijale razvoja i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda. Među analiziranim segmentiranim tržištima, hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Tu je najveći broj proizvoda s komparativnim prednostima, najveći stupanj diversifikacije izvoza te relativni i apsolutni vanjsko-trgovinski suficit. Rezultati input-output analize pokazuju da izvoz prehrambene industrije ima najveće multiplikativne učinke na poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, te nešto manje na kopneni prijevoz, opskrbu električnom energijom, te poslovne usluge. Dobivene vrijednosti multiplikatora prehrambene industrije potvrđuju strateški značaj ovoga sektora za domaću industriju i gospodarstvo u cjelini.
Robna razmjena s europskim zemljama zapadnog Mediterana, uspoređujući godine 1990. i 1996., pokazuje znatan porast deficita koji je 1996. iznosio 802 mi/. USD. Dok je pokrivenost uvoza izvozom u ...1990. iznosila 88, 11%, u 1996. iznosi/aje 67,53%. Pad u robnoj razmjeni zabilježen je samo s Grčkom. Neiskorištene mogućnosti postoje u robnoj razmjeni sa Španjolskom, Portugalom i Albanijom. Slovenija postaje jedan od najvećih partnera u robnoj razmjeni
Hrvatske. Francuska ostaje i dalje značajan partner, međutim ne ulazi u najuži krug vodećih u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, za razliku od Italije koja je na prvome mjestu u ukupnom izvozu i na drugom u ukupnom uvozu Hrvatske.
Predmet rada jest kvantitativna analiza hrvatske i svjetske peradarske proizvodnje za razdoblje 2005.-2009. godine. Na osnovi dostupnih statističkih podataka razlažu se osnovna obilježja peradarskog ...tržišta: brojnost peradi, proizvodnja mesa peradi i kokošjih jaja, te vrijednosti izvoza i uvoza peradarskih proizvoda na domaćem i svjetskom tržištu. U radu se koriste podaci državne statistike i FAOstat-a. Rezultati istraživanja pokazuju da je Hrvatska u analiziranom radoblju imala prosječno godišnje 10,3 milijuna peradi, proizvedena je 131 tisuća tona prirasta peradi i 813 milijuna kokošjih jaja. Ukupna vrijednost izvoza peradarskih proizvoda iznosila je oko 144 milijuna US $ s najvećim udjelom (64,8%) prerađevina od mesa peradi. Ukupna vrijednost uvoza iznosila je 178 milijuna US $ s najvećim udjelom (55,1%) mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda. U svijetu se u istom razdoblju povećao broj peradi za 8,9% te je 2009. godine zabilježeno 20,5 milijardi kljunova. Svjetska proizvodnja mesa peradi porasla je sa 79,8 na 91,3 milijuna tona, a proizvodnja kokošjih jaja s 56,6 na 62,4 milijuna tona. U razdoblju 2005.-2008. godine povećala se ukupna vrijednost svjetskog izvoza mesa peradi za 64,7%, a kokošjih jaja za 85%. Istodobno se povećala i vrijednost ukupnog svjetskog uvoza ovih proizvoda, mesa peradi za 68,1% i kokošjih jaja za 79,5%.
PDF
