The study provides significant ethnobotanical information on plant resources traditionally used in the Javor Mountain region (eastern Bosnia and Herzegovina), aiming at identifying medicinal plants ...and collecting information concerning the specific methods of their therapeutic application.
A qualitative anthropological method using a semi-structured questionnaire was used to interview 70 people. The relative importance of wild plant species, as reported by the informants, was assessed by the quantitative methods: use-value (UV), cultural importance value (CIV) and Shannon-Wiener index. Also, the level of homogeneity among information provided by different informants was calculated by the Informants’ Consensus Factor (FIC).
73 plant species with medicinal properties were collected, identified and their methods of preparation and uses were recorded. Asteraceae, Lamiaceae and Rosaceae have the greatest species diversity. The most commonly used are Hypericum perforatum, Mentha x piperita, Sambucus nigra and Аchillea millefolium, with UV over 0.9. The most frequently used plant parts are the aerial part (29%) and the leaf (26%), while infusion being the most common way of preparing herbal remedies (57%). The plant most appreciated by the people interviewed was Hypericum perforatum used to treat skin complaints, haemorrhoids, moderate depression, gastrointestinal ailments and respiratory infections. Also, phytotherapeutic use of Veronica officinalis rhizome in jaundice treatment, as well as utilization of Prunus domestica bark for cavity protection were noted.
The results of the current study may be significant in rural development programs in the Javor Mountain region, in aiming to foster community-based strategies of management of natural resources.
The paper offers an overview of the Shakespeare productions of the Bulgarian theatre director Javor Gardev. Starting with his first foray, an adaptation of King John (Bastard, 2001), through The ...Tempest (2004), King Lear (2006) and Hamlet (2012), the review examines the development of what might be called his post-Brechtian aesthetics, and the imaginative engagement of his productions with the emotional, moral and social pressures at the places of their origin.
U radu je istraživan utjecaj grijanja (20–22 °C) i hlađenja (9–11 °C) na djelovanje kambija i stvaranje drva i floema u dijelu debla 150 i 30 godina starog hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora) i 30 ...godina staroga gorskog javora (Acer pseudoplatanus). U svakom tretmanu odabrali smo dva stabla svake od tih vrsta i skupili uzorke u 21- dnevnim intervalima tijekom vegetacije, koje smo analizirali svjetlosnom mikroskopijom. Stalno povišena temperatura potaknula je nešto raniji početak stvaranja stanica drva u starim stablima Q. sessiliflora u prvome mjesecu kambijske aktivnosti u 2007. Međutim, učinak povišene ili smanjene temperature na vrijeme ili dinamiku stvaranja drva i lika nismo potvrdili. Stoga, tretmani nisu utjecali na strukturu i širinu goda drva i lika u 2007. Nasuprot tome, grijanje mladih stabala A. pseudoplatanus potaknulo je razvoj adventivnih izdanaka dva mjeseca nakon pokusa i na kraju prouzročila njihovu smrt. Kambij se u tim uzorcima u 2008. nije reaktivirao, stoga se nije formirao ni god drva i lika. Niske temperature usporile su proizvodnju stanica u kambiju na samom početku vegetacije, ali nisu utjecale na dinamiku stvaranja ili strukturu drva i lika. Grijanje mladih stabala Q. sessiliflora rezultiralo je nastankom adventivnih izdanaka i umiranjem stabala četiri mjeseca nakon eksperimenta. Proces umiranja bio je sličan umiranju stabala A. pseudoplatanus, samo uz dva mjeseca zakašnjenja. Promatranja pokazuju da starost stabala (debljina mrtve kore) i trajanje primijenjenih tretmana također mogu utjecati na djelovanje kambija. Početak stvaranja mrtve kore specifičan je za pojedine vrste drveća i ranije se pojavljuje u vrste Q. sessiliflora nego u A. pseudoplatanus. Debela mrtva kora djeluje kao vrlo dobar izolacijski sloj za unutarnja, živa i osjetljiva tkiva (floem i kambij) i stoga ih štiti od vanjskih abiotičkih i biotičkih čimbenika.
This dissertation presents forest soils of Javor Mountain in the Republic of
Srpska, based on field and laboratory research of basic physical and hemical
characteristics. Javor mountain is located in ...east part of the Republic of
Srpske, between municipalities Vlasenica, Han Pijesak and Kladanj (Federation
of Bosnia and Herzegovina). Geographical direction of massif is northwest -
southeast, and the highest peak is 1537 meters above sea namely Veliki Žep.
Geologicaly is heterogeneous, the central part is covered by limestones,
southern and southwestern slopes covers sandstones, cherts and claystones,
north and northeast slopes are covered with limestones and cherts. Localy we
found marl, lake sediments and peridotite. The area has mountain climate with
continental influences. Average value of annual temperature at the lowest
level of mountain is 6.2°C, and the highest point has 3.8°C. In vegetation
period average precipitation is 583 mm or 57.7%. According to the size of the
annual climate index, very humid climate dominated and with higher altutide
becomes perhumid. The biggest surface of Javor Mountain is covered by beech
fir and spruce forests (Piceo - Abieti - Fagetum, Stef., et al. 1983). The
following types of soil are separated: ranker, black soil, eutric brown soil,
dystric brown soil, brown soil, podzol, brown podzolized soil and illimerized
soil. The most prevalent soil type on limestones are black soil and brown
soil. Black soils are well developed, with variable depth, well structured,
humic, with a high adsorptive complex. On the ridges, steep slopes black
soils are highly endangered by erosion. Brown soil on limestone is moderately
deep, mostly with moderate humus level, and productivity is determined by
their depth and degree of rockiness and stouniness. Acid brown soil is the
dominant soil type on silicates of Javor Mountain. These are mainly
moderately to very deep soils. Humus is moder type. Loam texture with a
stable spheroidal structure provides advantageous water - air regime. Eutric
brown soil is developed on small parts of mountain. Texture depends of
character of substrate. Podzols are connected with specific acidophilic
conditions in small parts of Partizan field. Brown podzolic soils are
developed in condition of lower substrate acidity and they are not as poor as
podzols are. Illimerized soil is developed on limestone and silicate parent
rock. It is very deep, textural diferentiated with high percent of humus.
Despite textural diferentiation, due to the depth of ilimerized soil in terms
of mountain climate, this is very productive soil covered by high qualitive
forests of beech, fir and spruce; fir and spruce and beech forests.
U disertaciji su prikazana šumska zemljišta Javor planine u Republici
Srpskoj, a na bazi terenskih i laboratorijskih istraživanja osnovnih fizičkih
i hemijskih osobina. Planina Javor se nalazi u istočnom dijelu Republike
Srpske između opština Vlasenica, Han Pijesak i Kladanj (Federacija BiH).
Pravac pružanja masiva Javor jeste sjeverozapad – jugoistok, a najveći vrh je
Veliki Žep 1537 mn.v. Geološki je heterogeno, centralnim dijelom dominiraju
krečnjaci, južne i jugozapadne padine pokrivaju pješčari, rožnjaci i glinci,
sjeverne i sjeveroistočne krečnjaci – rožnjaci. Lokalno ima laporaca,
jezerskih sedimenata i peridotita. Područje ima obilježja planinske klime sa
kontinentalnim uticajem. Vrijednost srednje godišnje temperature na donjoj
granici rasprostranjenja iznosi 6,2°C, a na gornjoj granici visinskog pojasa
3,8°C. U vegetacionom periodu padne prosječno 583 mm odnosno 57,7%. Prema
veličini godišnjeg klimatskog indeksa dominira jako humidna klima, sa
povećanjem visine postaje perhumidna. Najveći dio masiva Javor pokrivaju šume
bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum, Stef., et al. 1983).
Izdvojeni su sledeći tipovi zemljišta: crnica, ranker, eutrično smeđe
zemljište, kiselo smeđe zemljište, smeđe zemljište na krečnjaku, podzol,
brunipodzol i ilimerizovano zemljište. Najrasprostranjeniji tipovi zemljišta
na krečnjacima crnica i smeđe zemljište. Crnice su dobro razvijene,
varijabilne dubine, struktuirane i humozne. Na grebenima, strmim padinama
veoma su ugrožene od erozije. Smeđe krečnjačko zemljište je srednje duboko,
najčešće dobro obezbijeđeno humusom, a produktivnost mu je određena dubinom,
stepenom stjenovitosti i kamenitosti. Kiselo smeđe zemljište je dominantan
tip zemljišta na silikatima Javora. Ovo je uglavnom srednje duboko do duboko
zemljište. Humus je tipa moder. Ilovasta tekstura uz stabilnu sferoidnu
strukturu obezbijeđuju povoljan vodno – vazdušni režim. Eutrični kambisol je
lokalno rasprostranjen, srednje dubok, humozan. Tekstura mu varira u
zavisnosti od supstrata. Podzoli se javljaju lokalno u Partizan polju. Ovo je
duboko, pjeskovito i veoma siromašno zemljište. Brunipodzoli se razvijaju u
uslovima manje kiselosti supstrata i manje su siromašni od podzola.
Ilimerizovano zemljište je razvijeno na krečnjačkoj i silikatnoj podlozi.
Luvisol je veoma dubok, teksturno diferenciran, obezbijenen humusom. I pored
izražene teksturne diferencijacije, zahvaljujući dubini luvisola u uslovima
planinske klime, ovo su veoma produktivna zemljišta na kojima su
rasprostranjenje visoke šume bukve, jele i smrče, jele i smrče, te šume bukve
dobrog kvaliteta.
Javor negundovac (Acer negundo L.) je listopadno drvo iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatsku je uvezen početkom 20. stoljeća. Cijenjen je u pčelarstvu, šumarstvu, krajobraznom uređenju te je vrlo ...invazivna vrsta. Najrasprostranjeniji je u kontinentalnom i submediteranskom dijelu Hrvatske. Javor negundovac (Acer negundo L.) slabo je zastupljena dendrološka vrsta na javnim gradskim krajobraznim površinama Knina, kao soliter, u drvoredu ili u skupinama. Metodom promatranja je uočeno da je u pogledu održavanja i njege stabala negundovca (A. negundo) na krajobraznim površinama nužno posvetiti više pažnje. Nisu uočena njegova stabla izvan gradskih krajobraznih površina. Temeljem anketnog istraživanja ispitanici su dodijelili vrlo dobre ocjene ukrasnim karakteristikama i ugodnosti javora negundovca (A. negundo) na krajobraznim površinama Knina. Ponešto su lošije ocijenili njegovu ulogu u pčelarstvu, šumskim melioracijama i urbanom šumarstvu. Veći broj ispitanika ne zna da je javor negundovac (A. negundo) vrlo invazivna vrsta.
Fizička svojstva drva imaju važnu ulogu u predviđanju njegove kvalitete. Cilj ovog rada bio je istražiti radijalne varijacije fizičkih svojstava drva gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), utvrditi ...granicu između juvenilnoga i zrelog drva te ih usporediti s odgovarajućim varijacijama u drvu bukve. Utvrđene su radijalne varijacije gustoće u apsolutno suhom stanju, gustoća pri maksimalnom sadržaju vode, nominalna gustoća, longitudinalno, radijalno, tangentno i volumno utezanje, maksimalni sadržaj vode i širina godova u drvu pet stabala gorskog javora s Medvednice u Hrvatskoj. Iz dobivenih krivulja i usporedbe prosječnih vrijednosti fizičkih svojstava drva utvrđene su različite zone na poprečnom presjeku debla. U prvoj zoni, od srčike do približno 30. goda, vidljive su znatnije promjene fizičkih svojstava drva. Slijedi prijelazna zona, koja se otprilike proteže od 30. do 40. goda. Nakon 40. goda promjene fizičkih svojstava drva manje su vidljive. Oštru granicu između zona juvenilnoga i zrelog drva nije moguće odrediti. Na temelju dobivenih rezultata pretpostavljeno je da je prva zona juvenilno drvo, a nakon 30. goda počinje zrelo drvo.
Šestdeseta in sedemdeseta leta so bila za jugoslovansko gospodarstvo zelo burna in stresna. Država je uveljavljala delavsko samoupravljanje, delovne organizacije so se reorganizirale v temeljne ...ekonomske enote, ki so kasneje postale TOZDI in SOZDI z obilnim in nesmiselnim vodstvenim aparatom. Le-ta je le še obremenjeval delovno uspešnost tudi solidno organiziranih delovnih organizacij. V tem času sta se lesni industriji Javor Pivka in Topol Ilirska Bistrica združili in se kasneje spet razdružili. Iz enega podjetja je pogosto nastalo tudi več tozdov …V začetku šestdesetih je enotno podjetje vodil Drago Grlj iz Ilirske Bistrice, po letu 1953 pa Andrej Janežič, oba imenovana sta na častnem mestu v sredini prve vrste na fotografiji.Prijatelj, Knežan Aleksander Ziccardi, mi je pomagal prepoznati vsaj nekatere osebe s slike. V prvi vrsti z leve: Mihael Vasle, sekretar podjetja, Jožef (Površnar) Borštnar, vodja kotlovnice, Zofka računovodkinja, Janez Malneršič predsednik delavskega sveta, Andrej Janežič, direktor, Drago Grlj dotedanji direktor, Ivan Damej obratovodja v Pivki, nepoznan, Franc Žužek žagovodja na Baču, Cerkvenik vodja izmene vezanke na Pivki, Posega delavec, Polde Barbiš, skladiščnik žaganega lesa na Baču, Polde Sedmak predsednik sindikata, Milan Krnel izmenovodja na Prestranku, Milan Dužnik isto, kasneje izmenovodja obrata na Baču, Jože Černetič vodja stolarne na Baču, Matevž Rutar obratovodja na Baču, Matevž Rutar obratovodja na Baču, Matevž Krnel vodja vezanke na Baču, Jože Pino Rutar obratovodja v Prestranku (edini še živeči od naštetih) in Anton Berlak, skladiščnik vezanke.Bistričani gotovo prepoznamo v drugi vrsti še: Rudija Korena, Kocjančiča in Dušana Primca (Čačeta).Slika je bila neustrezno shranjena z ostalim arhivom na Topolu in mi je nekoč ob obisku starega dela Bistrice skoraj priletela v glavo. Očitno so z arhivom te naše domače firme gospodarili otroci in tekmovali katera arhivska slika bo iz zadnjega nadstropja tovarne poletela čim dlje. Ker se je isto dogajalo z arhivom v Lesonitu, kljub, pa občinskemu arhivu in arhivom raznih društev in ustanov lahko zaključimo, da v občini Ilirska Bistrica kljub predpisom niso prijazni do lastnega arhivskega gradiva. (394/vč)
Valovitost vlakanaca drva obično povećava komercijalnu vrijednost drva. Cilj provedenih istraživanja bio je analizirati valovitost vlakanaca i druga obilježja gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) ...te njihov doprinos cijeni drva. Proučavani su trupci gorskog javora ponuđeni na godišnjoj dražbi najkvalitetnijih drvnih sortimenata u Slovenj Gradecu u Sloveniji. Mjerenja na trupcima i analiza valovitosti vlakanaca provedeni su 2013. godine. Osim toga, u radu se navode i analiziraju i podaci o trupcima koji su bili na aukciji između 2007. i 2012. godine. Korištenjem podataka prikupljenih na aukciji 2013. godine i primjenom binarnoga logističkog regresijskog modela izvorni je uzorak znatno proširen. Na aukciji 2013. godine postotak javorovih trupaca s valovitim vlakancima iznosio je 7,4 %. Veći obujam trupaca javora po pravilu je povezan s višim cijenama trupaca. Međutim, valovitost vlakanaca ne jamči iznadprosječnu cijenu trupca. Na aukciji 2013. godine više od polovice trupaca s valovitim vlakancima imalo je cijenu nižu od prosječne. Nasuprot tome, veliki trupci s valovitošću vlakanaca postigli su najviše cijene. Stabla gorskog javora s valovitim vlakancima ravnomjerno su raspoređena u cijeloj populaciji gorskog javora u Sloveniji. Zemljopisno podrijetlo gorskog javora nije utjecalo na pojavu valovitosti vlakanaca. Prikazani rezultati mogu se smatrati reprezentativnima za pojavu valovitosti vlakanaca u stabala gorskog javora u cijelom njegovu arealu.
Ulaz jame na Javoru otkrili smo početkom 2015. godine. Čuvar prirode u PP Velebit Josip Frketić odveo nas je do ulaza u jamu koju je pronašao na području zapadno od Cerovačkih špilja onosno sjeverno ...od Munižabe i Kite Gaćešine (kasnije istražena i nazvana jama Jagodica). U povratku smo pronašli još 2 objekta – Mlohavi borer i Jamu na Javoru. Nakon raspitivanja kod udruga koje su istraživale to područje saznali smo da nema podataka o detaljnom rekognosciranju tog terena te da postoje 3 poznata objekta koje je istraživao SO Željezničar (Ostojića pećina, špilja Svetinja i Bijeli potok). Ulaz u Javor, mada prostranih dimenzija, odavao je dojam da se radi o još jednom bunaru stoga je prvo spuštanje pričekalo nekoliko mjeseci. Osim toga, druga dva spomenuta objekta činila su se perspektivnijima od Javora.
Nakon 40m ulazne vertikale iznenadio nas je prostrani fosilni kanal smjera pružanja sjever – jug širine 10 - 20m, visine i do 25m. Sjeverni krak se uspinje i nakon 60 m završava zarušenjem te je nekada vjerojatno bio špiljski ulaz. Južni krak se blago spušta te nakon cca 150 m račva u dva kraka, svaki dužine cca 150 m, te oba završavaju vertikalama. Ukupno je kroz nekoliko akcija do 2018 nactano 737m s najdubljom točkom na -103 m u jugoistočnom kraku. Ovakvo stanje trajalo je nekoliko godina, vraćali smo se barem jednom godišnje proširiti neko suženje ili ispenjati neki penj, fotkati i napraviti topografski snimak odrađenog. Kopkala nas je činjenica da takvi prostrani kanali ovako „glupo“ završavaju. Osim toga, na ulasku u sjeverozapadni krak (Kunin kanal) osjećalo se jako strujanje zraka koje kasnije nestaje u velikoj dvorani nazvanoj Kralj lavova. Na suprotnoj strani vertikale kojom završava ta dvorana naziralo se nešto tamno. Predaleko da bi se razaznalo o čemu se radi, poprilično je ličilo na zemljani sipar u vrhu dvorane, kao i desetine drugih ne perspektivnih kosina koje se u pravilu spoje sa stropom.
U lipnju 2021 iscrpili smo (skoro) sve upitnike te nevoljko odlučili ispriječiti iznad spomenute vertikale da prekrižimo i ovaj. Priječenjem smo uistinu došli do zemljanog sipara koji formira policu a koja se na suprotnu suprotnu stranu od vertikale spušta prema suženju iz kojeg se osjetilo značajno strujanje zraka. Bez opreme za razbijanje ta akcija je završila ali ljetni kamp za tu godinu preseljen je u Kijane kod naših dragih veselih domaćina Natali i Ante.
U srpnju te godine prošireno je suženje (i još nekoliko nakon njega) te se ušlo u nove prostore koje karakteriziraju široki kanali i prostrane dvorane iz kojih se u nastavak objekta obično ulazi kroz suženje pri vrhu, ako ne i pod samim stropom dvorane te se do njih trebalo tehnički penjati. U svakom suženju osjeti se strujanje zraka. Glavni kanal zavija lijevo i desno ali generalni smjer pružanja je prema zapadu odnosno sjeverozapadu. Nakon par stotina metara ponovo se račva u dva kraka od kojih se jedan uspinje u smjeru sjeverozapada (Slijepi kanal) te završava velikom dvoranom zatrpanom kamenim materijalom na + 44 m od ulaza, a drugi u smjeru juga (Kanal tanjura) završava na jezeru na -53m. Preko jezera je vidljiv nastavak kanala, a površina vode namreškana je od zraka koji puše iz tog prolaza. U sljedećoj akciji u rujnu 2021 doneseni su čamci te je jedna ekipa prešla jezero a druga nacrtala oko 450 m kanala do jezera.
Istraživanja su s velikim očekivanjima nastavljena u lipnju ove godine no zaustavljeni smo na jezeru čiji se nivo podigao 80-ak cm te nije bilo moguće proći čamcima kroz prolaz s druge strane. Tada je topografski snimljeno još nešto bočnih kanala i jedna od vertikala u velikoj dvorani KPK. U rujnu ove godine jezero se spustilo te su dvije ekipe prešle preko, jedna je crtala otprije istraženo a druga je tražila prolaz za dalje. Ovaj dio objekta je drugačije morfologije nego ranije, prostori su manjih dimenzija, kanali se spiralno spuštaju ili uspinju, na dosta mjesta je bilo potrebno proširivanje kanala ali zrak je još uvijek tu. Akcija je zbog nedostatka opreme završila na otvorenoj širokoj vertikali od cca 50 m dubine te sa nacrtanih novih 220 m kanala. Na navedenoj vertikali se osjeti strujanje zraka a pruža se u pravom smjeru – smjer Kita Gaćešina.
Trenutna stvarna duljina jame je 2.060 m Najdublji dio jame od -103m je i dalje u „starom dijelu“ na kraju jugoistočnog kraka, ali povećala se visinska razlika između najvišeg i najdubljeg dijela jame na 147 m.
Nakon izrade nacrta vidljivo je da se kanal iza jezera jednim dijelom podvlači pod kanal iza KPK dvorane pa će se težište istraživanja (dok se jezero krajem ljeta ne spusti) staviti na pokušaj pronalaska bypassa kojim bi se zaobišlo jezero te skratio put do novih dijelova za cca sat vremena.
U jesen 2023 nastavljamo prema Kiti.
PDF
