The objective of the paper is to present an empirical Bayesian method combined with Akaike's Bayesian Information Criterion (ABIC) to estimate the contaminant release history of a source in ...groundwater starting from few concentration measurements in space and/or in time. From the Bayesian point of view, the ABIC considers prior information on the unknown function, such as the prior distribution (assumed Gaussian) and the covariance function. The unknown statistical quantities, such as the noise variance and the covariance function parameters, are computed through the process; moreover the method quantifies also the estimation error through the confidence intervals. The methodology was successfully tested on three test cases: the classic Skaggs and Kabala release function, three sharp releases (both cases regard the transport in a one-dimensional homogenous medium) and data collected from laboratory equipment that consists of a two-dimensional homogeneous unconfined aquifer. The performances of the method were tested with two different covariance functions (Gaussian and exponential) and also with large measurement error. The obtained results were discussed and compared to the geostatistical approach of Kitanidis (1995).
•A new approach to estimate the contaminant release history is presented.•The procedure is very robust and efficient.•The method has been tested on complex cases.
Context and background Following the ever-increasing plethora of student numbers in the four Universities of Bamako (USJPB, USSGB, ULSHB, USTB), student violence perpetrated for this purpose at the ...level of all the Faculties of these structures on the one hand. And on the other hand the glaring insufficiency of educational, academic and scientific infrastructures (lecture theaters, classrooms, libraries, research laboratories, dormitories etc.) to accommodate new students each year, the Government of the Republic of Mali in partnership with the Chinese Government initiated and launched the construction and development work of the Kabala University Campus located at the western end of the city of Bamako. In doing so, these very large-scale spatial works have generated numerous land problems. We assume as a hypothesis: the construction of the Kabala university campus following evictions and demolitions led to land disputes over obtaining property titles, but also to the economic development of the villages. Goal and Objectives: Identify the various land problems generated following the construction of the Kabala University Campus. Methodology: To carry out this study we used quantitative and qualitative surveys, photography, cartography, Google Earth and observation. Results: The following results were obtained: The villages of Kabala and N'golobougou were subject to social and spatial change through the development of trade, the creation of informal jobs, and the construction of new permanent houses. Land problems such as the non-issuance of official property titles, the transformation of many agricultural fields into residential houses. All the victims of the demolitions and evictions have not been reimbursed.
Povijest anagramiranja proteže se od antike do danas. Ona povezuje vrlo različita područja, iskustva i diskurze – od magijskih obreda, religijskih tekstova, kriptografije i prirodnih znanosti do ...pjesništva, jezične i književne teorije, društvenih igara i enigmatike. Anagram potkopava stabilnost diskurza te potiče na nova propitivanja prirode komunikacije. Kada govore o podrijetlu anagrama, proučavatelji odreda spominju grčkog pjesnika Likofrona iz Halkide i kabalu. Brojne su podvrste i pojavni likovi anagrama. Ipak, najučestaliji su i najpopularniji anagram osobnog imena i anagram kakva uvriježena izraza ili rečenice.
Anagramiranje imena može imati kriptičnu funkciju, a može se realizirati i kao pohvala ili pokuda. Anagramiranje uvriježena izraza pruža različite mogućnosti stilskog i značenjskog repliciranja. Noviju povijest anagrama i njegov recentni status u retorici, semiotici, jezičnoj i književnoj teoriji nedvojbeno je obilježio Ferdinand de Saussure. Ženevski je mislilac tri godine (1906–1909) opsesivno čitao saturnijsku, homersku i vedsku poeziju vjerujući da se u njoj na razini teksta zakonito ponavljaju anagramirana imena glavnih junaka, božanstava, autora i sl. Saussure je pretpostavljao da u tim tekstovima postoji dodatni znakovni sustav, neovisan o autorovoj volji, koji poetski diskurz pretvara u mjesto zagonetnog širenja vlastitog imena po slogovima i stihovima pjesme. Saussureovo je istraživanje anagrama potaknulo rasprave o prirodi znaka, linearnosti označitelja i logocentrizmu; k tome, interpretirano je kao pandan Bahtinovu govoru o dijalogičnosti te kao važna karika koncepta intertekstualnosti i suvremenih teorija čitanja. Ovaj vrlo kratak uvod u anagram nudi osnovne informacije o povijesti i praksi anagramiranja, izdvaja karakteristične primjere te upozorava na mjesto tog postupka u recentnim diskurzima.
Zircons extracted from a migmatitic orthogneiss of granodioritic composition from Kabala, Kaduna area of northern Nigeria, yielded a SHRIMP207Pb/206Pb zircon age of
\documentclass{aastex} ...\usepackage{amsbsy} \usepackage{amsfonts} \usepackage{amssymb} \usepackage{bm} \usepackage{mathrsfs} \usepackage{pifont} \usepackage{stmaryrd} \usepackage{textcomp} \usepackage{portland,xspace} \usepackage{amsmath,amsxtra} \usepackageOT2,OT1{fontenc} \newcommand\cyr{ \renewcommand\rmdefault{wncyr} \renewcommand\sfdefault{wncyss} \renewcommand\encodingdefault{OT2} \normalfont \selectfont} \DeclareTextFontCommand{\textcyr}{\cyr} \pagestyle{empty} \DeclareMathSizes{10}{9}{7}{6} \begin{document} \landscape $3571\pm 3$ \end{document}
Ma, indicating that Early Archean crust is exposed in the Nigerian basement complex. The Kabala gneisses are the oldest rocks known so far from the West African shield, and indications for rocks of similar age have recently been reported from the Reguibat and Kenema‐Man shields in West Africa, suggesting a possible link between these terrains in Early Archean time.
A skilful and accessible demonstration of how Maimonides used philosophy to purify a corrupted and paganized religion and translate metaphysical distinctions into moral challenges.
Osnivačem onoga što će biti poznato pod nazivom kršćanska kabala smatra se renesansni filozof Giovanni Pico della Mirandola (1463.–1494.). On je, naime, napisao 72 kabalističke konkluzije koje se ...nalaze unutar njegovih 900 konkluzija, koje je 1486. godine objavio u Rimu. Kršćansku kabalu u svom djelu Encyclopaediae seu orbis disciplinarum, tam sacrarum, quam prophanarum Epistemon tematizira i hrvatski filozof Pavao Skalić (1534.–1575.) nazivajući je simboličkom filozofijom. U radu ću iznijeti Picovo i Skalićevo razumijevanje kršćanske kabale te pokazati koje sličnosti, a koje razlike postoje u njihovom shvaćanju iste. Na temelju Skalićeva Epistemona vidljivo je kako se Skalić bio upoznat s Picovim razumijevanjem kabale, no Skalić je više bio pod utjecajem njemačkog humanista Johannesa Reuchlina (1455.–1522.) i njegova djela De arte cabalistica, kojeg za razliku od Pica i spominje u svom djelu.
Kabala se javlja u srednjem vijeku, točnije tijekom 12. stoljeća u Provansi. Temelji se na učenju o sefirotima koji su emanacija božanskog počela, a čija su imena: Kether Elyon (vrhovna Božja kruna), ...Hokhmah (mudrost Božja), Binah (inteligencija Božja), Hesed (ljubav ili milost Božja), Gevurah ili Din (snaga Božja), Rahamim (suosjećanje Božje), Netsah (trajna izdržljivost Božja), Hod (veličanstvenost Božja), Yesod (temelj svih aktivnih sila u Bogu) i Malkhuth (kraljevstvo Božje). Kabala uključuje korištenje slovima hebrejskog alefbeta s ciljem mistične kontemplacije te učenje o stvaranju svijeta. Zajedno s hermetičkom tradicijom, kabala zauzima značajno mjesto u renesansnoj novoplatonističkoj filozofiji, u kojoj se, prije svega, javlja kao kršćanska kabala. Jedan od prvih promicatelja kršćanske kabale koji kabalu uvodi u renesansnu filozofiju bio je Giovanni Pico della Mirandola. Ovaj renesansni filozof smatrao je da su u kabali sadržani gotovo svi kršćanski misteriji. I djelo jednog renesansnog filozofa koje prorađujem u okviru povijesti hrvatske filozofije povezano je s kabalom. Riječ je o djelu L’Idea del Theatro (1568.) Giulija Camilla Delminija. Na primjeru Camillova djela L’Idea del Theatro u članku će biti prikazano značenje i mjesto kabale u renesansnoj filozofskoj misli, ali i specifičnost Camillova određenja kabale. Camillova koncepcija svijeta zasnovana je upravo na pretpostavkama kabale i hermetičke filozofije. U konstrukciji teatra svijeta on se koristio kabalističkom simbolikom brojeva, kao i elementima kabalističkog razumijevanja stvaranja svijeta koji su modificirani u skladu s kršćanskim vjerovanjima u obliku kršćanske kabale.
U razmatranju odnosa filozofije i religije Martin Buber je pod znatnim utjecajem kabale i hasidizma. Stavljajući u centar svojeg razmišljanja pojam šekina – prisutnost Božja, kroz fenomenološki ...pristup tom problemu želi potvrditi jednu od svojih osnovnih teza o potpunoj imanentnosti Božjoj u kozmosu i čovjeku. Poistovjećujući religiju s Prisutnošću i udaljavajući svaki Ti iz područja objekta, Buber uspostavlja odnos prisutnosti u kojemu religioznost koju razlikuje od religije, a koja se izražava u čovjekovu djelovanju, prelazi put od »iznimke«, kao iskustva drugosti koje ne pronalazi svoje mjesto u redovitoj dimenziji čovjekova bivstvovanja do prisutnosti koja postaje temelj i nositelj čovjekova postojanja jer svi naši odnosi pronalaze svoje ispunjenje i smisao u vječnome Ti. Dijalog, susret i odnos nisu dekorativne kategorije naše religioznosti, nego put koji nas vodi do toga da poodnosimo cjelokupnu stvarnost. Buberova je nakana potvrditi spoznaju da je bit religioznosti čovjekovo djelovanje koje održava na životu iskonski dijalog između Boga i čovjeka. Na taj način Buber kroz tradicionalnu misao svojeg naroda i vlastitu filozofiju dijaloga otvora put dijaloškoj religioznosti.
Mistika je sastavnica ne samo kršćanske crkve i crkvene zajednice već i drugih religija. Ovdje želim dati kratki prikaz mistike u monoteističkim religijama, židovstvu i islamu. Želim oslikati ...osobitost mistike u svakoj od njih, ali naglasiti prije svega ono što je u njoj zajedničko ili slično u svim monoteističkim religijama. U svima njima naime mistika teži k osobnom iskustvu Boga. U svima njima Boga se doživljava osobno, što nerijetko nadilazi i Bibliju i Kuran, ali ponekad se i osobno pretvara u magijsko.
Mnoge dodirne točke koje nalazimo i u jednoj i u drugoj mistici za kršćanstvo su važne zbog krčenja putova dijaloga među religijama Knjige. Očito, na području mistike ima puno više dodirnih točaka nego u teološkim učenjima monoteističkih religija.
PDF
