Zbog fizioloških i psiholoških razloga crvenu boju poimamo kao jednu od najistaknutijih i semantički najproduktivnijih primarnih boja. Zbog svojeg stabilnog karaktera uživa i prominentan status među ...govornicima različitih jezičnih zajednica. Ovaj rad prikazuje paralelnu semasiološku analizu jezičnih izraza s komponentom crvene boje u engleskom i hrvatskom jeziku. Kontrastivnom analizom jezičnih korpusa nastojimo dati uvid u kontekstualne primjere i brojna značenjska proširenja. Primjenjujući teoriju prototipa E. Rosch (1973, 1975) i Lakoffov model radijalnih mreža (1987), proširenja polisemne kategorije CRVEN bit će prikazana kao mreža međusobno povezanih značenja koja proizlaze iz prototipnog središta. Dostupni empirijski podaci iz domene boja jasno ukazuju na njihovu univerzalnost, ali i jezičnu/kulturološku specifičnost. Stoga je cilj ovoga rada dvojak. Prvo, propitivat ćemo motivacijsku ulogu sveprisutnih prirodnih prototipova, poput krvi i vatre, u konceptualizaciji perifernih značenjskih proširenja u oba jezika (Wierzbicka 1990; Verosub 1994). Drugo, analiza će pokušati potvrditi ključnu ulogu dvaju kognitivnih mehanizama – metafore i metonimije – u takvu leksičkom nastanku. Posebnu pozornost posvetit ćemo identifikaciji metonimijskih tipova u izgradnji ljudskog mišljenja, gdje očekujemo i određene međujezične sličnosti (Langacker 1999). S druge strane, spoznajna usađenost može ukazivati na jezično-kulturološke različitosti. Stoga ćemo pokazati da se ponuđenim kognitivnim mehanizmima može objasniti tek dio široke palete prenesenih značenja u različitim jezicima. Za potpun opis svih konvencionalnih jedinica s prenesenim značenjem predlažemo dinamični proces izgradnje značenja koji bi uzeo u obzir ne samo znanje o jeziku već i relevantne kulturološke čimbenike.
Članak tematizira postupke, principe i iskustva oko izrade tzv. «nove» kategorizacije – u ovom slučaju za tijela državne uprave. Članak obuhvaća i širi diskurs: uspoređuje tzv. «staru» kategorizaciju ...iz 1989. godine s «novom» kategorizacijom, referira se na kanadsko iskustvo u sličnim poslovima, naglašava da je nositelj nove kategorizacije stvaratelj i, kao okosnicu, posebno naglašava i analizira novi princip za izradu kategorizacije. Riječ je o funkcionalnom pristupu, odnosno principu.
Proizvodnja i kakvoća kozjeg mesa Troskot, Ana; Pavičić, Željko
MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu,
02/2007, Letnik:
IX, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Uzgoj koza i konzumacija kozjeg mesa uvjetovani su religijom, tradicijom i običajima, te tržištem i navikama potrošača. Kozje meso je karakterističnog okusa i povoljnog kemijskog sastava, te se ...preporuča prvenstveno kod zdrave prehrane. U proizvodnji mesa koriste se različite mesnate pasmine poput burske koze te križanci domaće s plemenitim pasminama koza. Pri odgovarajućoj hranidbi postižu dnevni prirast iznad 200 grama, a indeks jarenja je visok i vrlo često po jarenju daju dvoje jaradi. Prema postojećim propisima kozje meso se stavlja u promet kao jaretina i kozetina I. II. i III. kategorije u trupovima, polovicama i četvrtima. Randman se kreće između 35 i 53 posto, a kakvoća mesa određuje na osnovi senzorskih pokazatelja.
Crni dim je uz sumporov dioksid, kao produkt izgaranja goriva, prisutan u zraku svakog naselja, pa se ubraja u opća onečišćenja zraka naseljenih mjesta. Uobičajeno se crnim dimom nazivaju fine krute ...i/ili tekuće čestice, reda veličine od nekoliko mikrona, nastale nepotpunim izgaranjem, a koje se sakupljaju iz malih volumena zraka. Količina uzorka je tako mala da se ne može odrediti gravimetrijski nego optički i zato je neobično važno da se ne poistovjećuje masena koncentracija dima s masenom koncentracijom lebdećih čestica.
U radu su prikazani značajnost i nedostaci mjerenja dima na nekom području. Također je prikazan povijesni pregled mjerenja crnog dima u Zagrebu, trendovi izmjerenih koncentracija tijekom godina mjerenja, te kategorizacija dijelova grada u kojima se mjerenja provode prema stupnju onečišćenosti zraka na osnovi Zakona o zaštiti zraka i Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.
Prva ciljana mjerenja kakvoće zraka u zoni utjecaja odlagališta otpada Jakuševec započela su u naseljima Jakuševec i Mičevec u ljetu 1995. godine prije početka sanacijskih radova i nastavljena su do ...kraja 2004. godine. Rezultati mjerenja tijekom godina pokazali su znatne sezonske varijacije mjerenih onečišćenja te su koncentracije hlapljivih spojeva, osobito vodikova sulfida, merkaptana, amonijaka, žive i plinovitih fluorida bile znatno više ljeti negoli zimi. Tijekom sanacijskih radova povremeno su koncentracije onečišćenja bile jako visoke. Izmjereni rezultati komentirani su na osnovi naših zakonskih propisa. Tijekom godina mjerenja u kojima je provođena sanacija, koncentracije H2S, merkaptana i plinovitih fluorida bile su na razini onečišćenog zraka III. kategorije kakvoće. Razine žive kretale su se na razini umjerene onečišćenosti, odnosno II. kategorije kakvoće. Kod ostalih mjerenih polutanata razine koncentracija bile su nešto niže.
Cilj ovog rada bio je usmjeriti pažnju na važnost upravljanja rizikom. Naglasak je na definiciji same riječi rizik i shvaćanju njezinog značenja kao i na odlučivanju kod rizičnih situacija te ...balansiranju negativnog aspekta i pozitivnog aspekta rizične situacije. Date su određene smjernice koje se tiču indenlifikacije i kategorizacije rizika, a samim logičnim slijedom navedeni su i tipovi rizika koji se u praksi obično nalaze isprepleteni što otežava njihovo prepoznavanje. Naravno, da bi ocijenili razinu rizičnosti potrebno je vršiti mjerenja rizika pa smo iz tog razloga rad zaključili načinima mjerenja rizika i upotrebom proizašlih rezultata.
