U radu se analizira uloga arhivske službe i arhivskoga zakonodavstva u funkcijizaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva nastaloga radom ili u posjedu muzejskih ustanova kao njegovih stvaratelja i ...imatelja. U prvom se poglavlju prikazuju zakonodavni okvir i osnovna obilježja nadzorne politike državnih arhiva u odnosu namuzejske ustanove. Daje se pregled kategoriziranih muzejskih ustanova prema području ovlasti svih državnih arhiva u Hrvatskoj te se analizira njihova struktura s obziromna vrstu, djelokrug i osnivača. U drugom poglavlju nastoji se definirati dokumentacijske cjeline koje nastaju radom muzejskih ustanova te se daje prijedlog njihove hijerarhijske organizacije prema poslovnim funkcijama. U istom poglavlju analiziraju se i cjeline arhivskoga gradiva u posjedu muzejskih ustanova koje su strane provenijencije, tj. nastale djelovanjem drugih stvaratelja. U tom se kontekstu ukazuje na potrebu utvrđivanja i normiranja kriterija za razgraničenje arhivskoga gradiva između arhiva, knjižnica i muzeja kao baštinskih ustanova. U trećem poglavlju daje se pregled arhivskih fondova i zbirki muzejskih ustanova do sad preuzetih u državne arhive. U četvrtom poglavlju prikazuju i analiziraju se obveze muzejskih ustanova u svezi sa zaštitom arhivskoga i registraturnoga gradiva u njihovu posjedu, utvrđene arhivskim propisima te propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Cilj je ovoga rada prikazati viđenje kategorizacije jednog segmenta društvenoga života školstva i kulture kao preduvjeta utvrđivanja prioriteta zaštite takvoga arhivskoga gradiva kao kulturnoga dobra ...u skladu s odredbama Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva (Narodne novine, 90/2002). Rad se ne bavi teorijskom problematikom vrednovanja različitih stručnih arhivističkih načela i kriterija vrednovanja, koji su u literaturi temeljito obrađeni, već kategorizacijom pismohrana iz područja školstva i kulture sagledanu na različitim razinama i u različitim odnosima s primjerima iz prakse.
U pravu i o pravu Herceg Pakšić, Barbara
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
01/2020, Letnik:
40, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Važnom promjenom evaluacijskih uvjeta
koju je donio Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz 2017.,
znanstvenici u polju pravo počeli su publiciranje svojih radova promatrati na
drukčiji ...način - kroz bodovanje, novu kategorizaciju i indeksiranost u časopisa
za objavu u bazama poput Scopusa ili WoSCC-a. Istodobno, to je zahtijevalo i
prilagodbu znanstvenih časopisa istim proklamiranim uvjetima. Time su obilježja
hrvatskoga pravnoznanstvenog realiteta kad je riječ o publicistici postala
uvjetovana nastojanjima da se podvrgnu standardizaciji i metrici, no istodobno,
bez uvažavanja osobitosti koje su inherentne pravu kao disciplini, od čega je
temeljna ona o primarnoj nacionalnoj orijentiranosti. Rad donosi normativnu analizu prethodnih i pozitivnih uvjeta vezanih za vrednovanje publiciranih radova u polju pravo kao
i rezultate istraživanja dobivenih ispitivanjem pravnih znanstvenika na četiri
pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj. Spoznaje dobivene istraživanjem donose
obilježja prethodnoga modaliteta publiciranja pravnih znanstvenika u Hrvatskoj
u svjetlu novih uvjeta te ukazuju kako će navedene promjene utjecati na buduće
publiciranje u polju pravu.
Il significativo cambiamento dei criteri valutativi introdotto dal Regolamento sui requisiti per l'attribuzione dei titoli scientifici del 2017 ha portato gli studiosi del diritto a considerare la pubblicazione dei propri scritti in maniera diversa – mediante punteggi, mediante una nuova categorizzazione ed indicizzazione nelle riviste inserite in banche dati come Scopus o WoSCC. Al contempo, ciò ha richiesto anche l'adattamento delle riviste scientifiche a tali nuovi requisiti. In tale
modo le caratteristiche della realtà scientifico giuridica croata, quando si tratta delle pubblicazioni, è condizionata dai tentativi di standardizzarle, ma al tempo stesso anche condizionate dall'assenza del riconoscimento delle particolarità che riguardano il diritto come disciplina tra le quali in primo luogo quella dell'orientamento nazionale. Il contributo offre un'analisi normativa dei requisiti precedenti e positivi collegati alla valutazione
dei lavori pubblicati nel settore del diritto, come pure i risultati delle ricerche ottenuti mediante l'intervista dei giuristi nelle quattro
facoltà di diritto nella Repubblica di Croazia. I dati raccolti mediante la ricerca condotta illustrano le caratteristiche delle previe modalità di pubblicazione degli studiosi del diritto in Croazia alla luce dei nuovi requisiti e mostrano come tali cambiamenti influiranno sulle future pubblicazioni nel settore del diritto.
Nachdem die Bewertungskriterien in den Regeln für die Bedingungen zur Verleihung wissenschaftlicher Titel aus dem Jahr 2017 wesentlich geändert wurden, begannen die Wissenschaftler im Gebiet des Rechts ihre Veröffentlichungen aus einer anderen Perspektive zu beobachten, nämlich
durch Punkte, neue Kategorisierung und Indexierung von Zeitschriften in
Scopus und WoSCC. Gleichzeitig mussten sich auch wissenschaftliche Zeitschriften an diese Bedingungen anpassen. Dadurch wurde die Rechtswissenschaft hinsichtlich der Veröffentlichungen von Standardisierung und Metrik abhängig geworden, ohne dass man die Eigenschaften des Rechts als Disziplin, insbesondere ihren nationalen Charakter, in Betracht gezogen hat. Dieser Beitrag analysiert die vorherigen Bedingungen für die Bewertung von veröffentlichten Beiträgen im Gebiet des Rechts sowie auch die Ergebnisse der durch die Befragung von Rechtswissenschaftlern an vier juristischen Fakultäten in der Republik Kroatien durchgeführten Forschung. Indem man in diesem Beitrag die Merkmale früherer Bewertungskriterien mit den Merkmalen der neuen Bewertungskriterien
vergleicht, weist man darauf hin, wie die dargestellten Änderungen die Zukunft der Veröffentlichungen im Gebiet des Rechts beeinflussen werden.
By significantly changing the evaluation
criteria set out in the Rules on Conditions for Election in Scientific Titles
in 2017, law field scientists began to observe the publication of their papers
in a way that has not yet been introduced - through scoring, new categorization
and indexing in Scopus and WoSCC bases. At the same time, this required the
adaptation of scientific journals to the same proclaimed conditions. This is why the characteristics of Croatian legal-scientific reality, in terms
of paper publication, have become conditioned by the efforts to undergo
standardization and metrics. At the same time this happens without respecting
the inherent fundamental characteristic of law as a discipline. One of the
basic ones is primarily national orientation. The paper provides a normative
analysis of the previous and positive conditions related to the evaluation of the published scientific papers in the
field of law, as well as the results of the research obtained by examining law
scientists at the four law faculties in the Republic of Croatia. Research
findings bring the features of the previous modality of publishing on behalf of
legal scientists in Croatia in the light of the new conditions and indicate
that the changes presented will affect future publication intention in the field of law.
Autorica obrađuje priloge posljednjeg desetljeća izlaženja časopisa »Socijalni rad«. U svom posljednjem desetljeću izlaženja sve više prerasta u suvremeni znanstveni časopis područja socijalnih ...djelatnosti. Analizira se dinamika izlaženja, kategorizacija članaka, teme priloga, autorstvo članaka, promjene uredništva. U tekstu se posebno analizira novi volumen 1986.-87. od kojeg i počinju nove kvalitativne promjene.
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju broj oboljelih na rehabilitaciji nakon CVI-a nalazi se na prvom mjestu u odnosu na druge bolesti i povećava se svake godine. Medicinske sestre ...dokumentiraju podatke od 2012. godine na temelju kojih se može procijeniti koji su problemi najviše prisutni u zdravstvenoj njezi i koliko je proces rehabilitacije utjecao na iste.
Razvrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom procjenjuje se kroz šesnaest čimbenika brojevima od 1-4 što označava i kategorije bolesnika: osobna higijena, oblačenje, hranjenje, eliminacija, fizička aktivnost, hodanje/stajanje, sjedenje, premještanje/okretanje, procjena rizika za pad (Morseovu skalu), stanje svijesti (Glasgow skala), procjena rizika za nastanak dekubitusa (Braden skalu), vitalni znakovi, komunikacija, specifični postupci u zdravstvenoj njezi , dijagnostički postupci, terapijski postupci i edukacija. Veći broj bodova označava veću kategoriju i veću ovisnost pacijenta u samozbrinjavanju. Broj bolesnika u drugoj kategoriji iznosi 39%, 27% u trećoj kategoriji dok je 34% bolesnika u prvoj kategoriji. Podaci ukazuju da je najveći problem rizik za pad, higijena, eliminacija i oblačenje, a prosječno su bolesnici su bili u umjerenom riziku za nastanak dekubitusa, niti jedan bolesnik nije dobio dekubitus. Kategorizacija se procjenjuje na početku rehabilitacije i na kraju; 16% bolesnika pokazalo je manju potrebu za zdravstvenom njegom na otpustu, 4% je povećalo potrebu za zdravstvenom njegom dok je 80% bolesnika ostalo u istoj kategoriji. Prosjek boravka na rehabilitaciji bio je 19 dana.
Specifična edukacija sestara u rehabilitaciji je neophodna obzirom da je medicinska sestra prisutna uz bolesnika kroz 24 sata i omogućava kontinuitet započetog procesa i povratne informacije koje mogu pomoći svim članovima interdisciplinarnog tima u rehabilitaciji. Kategorizacija bolesnika omogućava i izračunavanje potrebnog broja medicinskih sestara. Dovoljan broj medicinskih sestara utječe na kvalitetu zdravstvene njege i zdravlje oboljelih od CVI-a.
Uvođenje kategorizacije spomenika nešto je što se zadnjih nekoliko godina spominje kao potreba ili mjera radi lakše i učinkovitije brige o kulturnoj baštini. Kategorizacija spomenika neslužbeno je ...usvojena 1960-ih godina, potom se 80-ih godina njena primjena pokušala unaprijediti i prilagoditi, da bi svoj vrhunac dosljedne primjene dostigla u vrijeme procijene ratnih šteta (1992. – 1997.). Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara donesenim 1999. godine kategorizacija nije usustavljena kao dio prijedloga za upis kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH te se prestala primjenjivati u dokumentaciji. S obzirom na brojnost spomenika, način raspodjele financijskih sredstava, a radi ujednačavanja i unaprjeđenja stručnog postupanja konzervatora, ideja o uvođenju kategorizacije ponovno je aktualna.
Uvod: Procjena trijažiranja bolesnika u kategorije omogućava nam utvrditi broj sati potrebnih za zdravstvenu skrb bolesnika, proračun potrebnog sestrinskog osoblja, praćenje i evaluiranje ishoda i ...financiranje usluga. Za odgovarajuću procjenu stanja bolesnika i potreba za zdravstvenom skrbi koriste se standardizirani obrasci. Kategorizacija bolesnika sadrži sveobuhvatne podatke o stanju bolesnika sagledanom u 16 čimbenika rizika u zdravstvenoj njezi. Cilj rada: Utvrditi broj hospitaliziranih bolesnika kategoriziranih visokom ocjenom za progresivnu zdravstvenu skrb; prikazati evaluaciju zdravstvene skrbi i ishod liječenja visoko kategoriziranih bolesnika; ispitati omjer izvršitelja zdravstvene skrbi u odnosu na broj visoko kategoriziranih bolesnika. Metode: Istraživanje je provedeno među hospitaliziranim bolesnicima u Kliničkom centru Sveučilišta u Sarajevu od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine. Za istraživanje je korištena standardizirana sestrinska dokumentacija, obrasci kategorizacije bolesnika, mjesečna izvješća i druga relevantna dokumentacija. Istraživanje je provedeno u 25 organizacijskih jedinica ustanove. Analizirani su visoko kategorizirani bolesnici za potrebe progresivne zdravstvene skrbi u 15 organizacijskih jedinica Kliničkoga centra Sveučilišta u Sarajevu. Za vrijeme provođenja istraživanja identitet i drugi osobni podatci o bolesnicima bili su zaštićeni. Istraživanje je retrospektivno. Rezultati i rasprava: Bolesnici su svrstani u jednu od četiri kategorije sukladno metodi opisanoj u radu. Od 28.097 bolesnika najviše ih je bilo 1. kategorije za koje je samoskrb dovoljna (40,7%), dok je bolesnika 4. kategorije bilo 22,4%, od čega najviše u Neurološkoj klinici (1300). Na osnovi broja bolesnika različitih kategorija i vremena koje je potrebno za njihovo liječenje procijenjen je broj medicinskih sestara neophodan za kvalitetnu skrb. Njihov broj je za 50% manji od stvarnog broja zaposlenih. Postotak izliječenih bolesnika u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu je 75%. Zaključci: Razvrstavanje bolesnika u kategorije trebalo bi imati svoju svrhu i konačan cilj usmjeren na strateško planiranje ljudskih resursa u području sestrinstva, praćenje tijeka i ishoda procesa zdravstvene skrbi te analizu učinkovitosti i sposobnosti sestrinske kliničke prakse. Rezultati istraživanja pokazali su stvarne potrebe za izvršiteljima zdravstvene skrbi na odjelima klinika gdje su bolesnici kategorizirani ocjenom za progresivnu skrb. Analizom rezultata je potvrđeno da je postotak izliječenosti veći na klinikama koje imaju broj sestara veći u odnosu na procijenjeni.
Jedan od ciljeva kliničke procjene je diferencijalno-dijagnostička kategorizacija bolesti i poremećaja te je
važno znati koliko psihologijski mjerni instrumenti mogu pomoći u razlikovanju različitih ...dijagnostičkih
skupina. Cilj i svrha ovog istraživanja je utvrditi diferencijalno dijagnostičku vrijednost baterije psihologijskih
mjernih instrumenata, odnosno ispitati mogućnost razlikovanja kategorija psihičkih poremećaja i poremećaja
ponašanja na testu kognitivnih sposobnosti (WB II), upitniku ličnosti (MMPI-201) i projektivnoj tehnici
(WTZ). Podatci su prikupljeni na pacijentima Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači u
razdoblju od kolovoza 2009. godine do 2014. godine. Pacijenti su bili upućeni na psihologijsku procjenu
tijekom bolničkog ili ambulantnog liječenja. Analizirani su odgovori 794 pacijenata s različitim psihičkim
poremećajima i poremećajima ponašanja. Rezultati pokazuju kako se različite kategorije psihičkih poremećaja
i poremećaja ponašanja razlikuju u testovnim postignućima i izraženosti simptoma. Radom se potvrdila
potreba za uključivanjem sveobuhvatne baterije psihologijskih mjernih instrumenata u kliničku procjenu, jer
se jedino kombinacijom rezultata dobivenih na različitim tehnikama mogu dobiti rezultati koji će povećati
valjanost diferencijalno-dijagnostičkog procesa.
This doctoral dissertation explores the Dictionary of Serbo-Croatian Literary and Vernacular Language of the Serbian Academy of Sciences and Arts, as the most significant venture in contemporary ...Serbian lexicography, and its impact on the process of standardization of the Serbian language in the 19th and the 20th century. Set within this framework, the dissertation is aimed to provide the basis for the examination of the relationship between the methods for compiling thesaurus-type dictionaries and the corresponding levels of descriptive norm. The dissertation is based on the view regarding the Dictionary of the Serbian Academy as an authoritative reference work with an extensive treatment of the Serbian lexical stock and a specific set of linguistic distinctions related to their form, meaning and function. Following that view, we approached the analysis of the Dictionary from two aspects: 1) historical, regarding it not only as a vast project of building a representative corpus of Serbian literary and vernacular language of the 19th and the 20th century, but also as an evolution of empirical findings concerning the lexical system based on the corpus, and 2) lexicographic, viewing it as a presentation of a systematic lexicographic treatment of lexis according to levels of linguistic realization. In presenting the historical development of the Dictionary of the Serbian Academy, our purpose was to bring to light the philological and linguistic tenets which have proved to be crucial for its role in the standardization of the Serbian language, as well as to point to particular systematic procedures applied in the existing eighteen volumes, which have shown themselves to be relevant to the standardization of the theoretical description of the Serbian language. Due to the complexity of our subject of research, as well as to a considerable historical time span involved, the dissertation has been divided into two Parts. Such conception also conditioned the selection of methodological procedures to be applied in the analysis. Part One, under the title Historical aspects of the standardization of the Serbian language in the Dictionary of the Serbian Academy, presents a historical account of the development of Serbian lexicography in the second half of the 19th and the first half of the 20th century. The preparatory work on the Dictionary of the Serbian Academy underwent six stages, during the period starting from 1847, marking the original conception of the Dictionary, to 1959, which saw the publication of Volume One. Within each stage, we have identified the ideas governing the development of contemporary lexicographic methods, and we have also outlined the portraits of the shapers of the Dictionary ‒ distinguished linguists who had established those methods and integrated them into the process of compiling the Dictionary. The description of the above-mentioned milestones in the making of the Dictionary has been placed within a larger historical context of events that have eventually proved critical for the lexicographic work in particular and for the functioning of the Department of Social Sciences and the Humanities of the Serbian Academy of Sciences and Arts in general. This part of the dissertation is based on a variety of source materials: unpublished archive material pertinent to the Dictionary of the Serbian Academy (reports, correspondence, etc.), hand-written materials (word collections and word lists), as well as printed documents concerning the compilation of the Dictionary (the so-called “preliminary notes”, annual reports, etc.). Moreover, some of the sources have been mentioned or cited for the very first time in this dissertation. Viewing all these types of sources as a unified whole enabled us to present the preparatory work on the Dictionary of the Serbian Academy in the form of a detailed history of ideas regarding both the composition of the lexical system and the structure of the descriptive dictionary. The first part of the dissertation also includes a chapter entitled Lexical source material for the Dictionary of the Serbian Academy: historical overview, cumulation, composition, which presents the analysis of lexical source material for the Dictionary from the corpus-oriented perspective. Namely, a general structural model of dictionary sources was established at the turn of the 20th century by S. Novaković and A. Belić. Following the tenet whereby the Serbian language comprises two main idioms, literary and vernacular, they divided the source materials for the Dictionary into two distinct types: printed sources and word collections. Within each type, a specific system of classification and evaluation had been developed according to principles of lexical differentiation. The outlined model underlies an in-depth analysis of the dictionary sources carried out in this part of the dissertation. On the grounds of Belić’s system of annotation of printed material according to genre, we have examined 3,665 printed sources (literary and scientific works), which represent the material for the compilation of the Dictionary to this day. Our findings have been presented in the form of a diagram demonstrating the full complexity of thematic, functional-stylistic and other types of differentiation within the corpus of printed materials for the compilation of the Dictionary. Moreover, we have given an overview of word collections in the dictionary corpus in the form of dialectological maps charting the distribution of various Štokavian dialects represented by the dictionary sources of Serbian vernacular language. The aim of the investigation undertaken in Part One of the dissertation has concerned presenting the six stages of preparatory work on the Dictionary of the Serbian Academy as a key historical factor with regard to the collection and examination of the lexical stock of the contemporary Serbian language. Furthermore, we have endeavoured to present the source materials for the compilation of the Dictionary as a corpus of texts that had been modelled so as to be representative for the Serbian language as a whole. Finally, our research findings enabled us to display a general picture of functional-stylistic, distributional and historical diversity of its source material. Part Two, under the title Lexicographic aspects of the standardization of the Serbian language in the Dictionary of the Serbian Academy, contains the analysis of lexicographic procedures which are directly related to the standardization of grammatical description of the Serbian language. The motivation to explore the grammatical level of language was due to its historical foundations in the Dictionary of the Serbian Academy, which suggested the existence of a deeper relationship between the methodology of semantic description of lexical items and their grammatical categorization in the contemporary Serbian lexicography. The nature of that relationship has been investigated in the following manner. From the corpus of 18 published volumes of the Dictionary of the Serbian Academy in digital form, we have excerpted segments of dictionary entries (definitions with illustrative examples) which describe grammatical categories relevant to semantic use. The items we have selected for examination required the following criteria: 1) that grammatical categories should be relevant to the polysemic structure of the word in question (i.e., further into the dictionary entry, on the formal plane), 2) that grammatical categories, by nature of their realization, trigger a change of meaning of the word, and 3) that the cases under examination be corroborated by at least one example taken from the standard language. The excerpted material has been classified according to the basic grammatical categories: word classes and grammatical categories in the strict sense. Within each word class, the transition from the primary meaning of a lexeme to its secondary (grammatically motivated) meaning has been interpreted in the light of the notion of conceptual change, which includes the relationship between the semantic content of the word and the general meaning of the word class to which it belongs. Thus, for example, the use of nouns functioning as adverbs has received interpretation from the perspective of the relationship between their referential and determinative values, whereas the use of adjectives in (in)definite aspect has been viewed from the point of the relationship between their qualifying and identifying functions. Also, due attention has been payed to the fact that the conceptual change in the sense defined above is involved in the mechanisms of polysemy, such as metaphor, metonymy, etc. With all this in view, it may be said that in Part Two of the dissertation we have applied a combined method: at the basic level, the examined material has been presented by way of the description of different types of semantic and conceptual relationships between the meanings of a lexeme and its grammatical categories, while, at the more abstract level, the investigated items have been identified with regard to the mechanism of polysemy within which the said relationships are realized. The findings of this research are both theoretical and applied. On the theoretical plane, they suggest the need for refining the tools for grammatical analysis in order to include the notions of intercategoriality, general meaning of grammatical categories, their typical use, etc. The applied type of findings are, however, allied to the systematization of lexicographic description of words according to the models of lexical categorization, as well as to the potential for improvement of dictionaries by including, for example, pragmatically-oriented definitions. The final goal of the investigation undertaken in the latter part of the dissertation lies in outlining a model of integral description of language based on a representative corpus of the Serbian language, which is to unite in method
PDF
