Mnogo se istraživanja bavilo pitanjem organizacije konceptualnog znanja u mozgu, uglavnom
primjenjujući bihevioralna istraživanja kod urednih ispitanika i kod osoba s afazijom. Kategorije
živog i ...neživog najčešće su proučavane kategorije, a postoje tri glavne teorije ili modela koji
objašnjavaju semantičku obradu koncepata živog i neživog: senzoričko/funkcionalna teorija, model
domenski specifične reprezentacije semantičkog znanja i konekcionistički model konceptualne
strukture. Iako je metoda mjerenja evociranih potencijala upotrebljavana u istraživanjima osoba
s afazijom, a različite su se varijante zadatka semantičke kategorizacije primjenjivale kod
uredne populacije, prema našim spoznajama ne postoje istraživanja koja su pokušala odgovoriti
na pitanje o semantičkoj kategorizaciji kod osoba s afazijom primjenom metode kognitivnih
evociranih potencijala. Cilj je ovog istraživanja metodom mjerenja evociranih potencijala utvrditi
postoje li razlike u obradi kategorija živog i neživog izme|u osoba s afazijom kod kojih je
narušeno jezično razumijevanje i kontrolne skupine izjednačene po dobi, spolu i obrazovanju.
Evocirani potencijali omogućuju dobivanje višedimenzionalne slike kognitivnih procesa koji su
u pozadini jezičnog razumijevanja kao i uvid u vremensku dimenziju tih procesa, tj. u različite
faze tih procesa. Na taj način, disocirajući dvije faze u procesu kategorizacije pojmova pomoću
analize razlika u pojedinim fazama između osoba s afazijama i kontrolne skupine, možemo
preciznije govoriti o naravi poremećene funkcije u afazija. Rezultati ovog istraživanja pokazuju
da osobe s afazijom s narušenim jezičnim razumijevanjem imaju manju amplitudu i produženu
latenciju N400 i komponente LPC te manji broj točnih odgovora i duže vrijeme reakcije na
bihevioralnom zadatku kategorizacije nego li kontrolna skupina. Može se zaključiti da osobe
s afazijom imaju poteškoća na objema razinama leksičko–semantičke obrade, razini leksičkog
prizivanja ili prepoznavanja i razini kategorizacije, što su funkcije koje se povezuju s dobivenim
komponentama evociranih potencijala. Odsustvo razlika između obrade kategorije živog i neživog
u N400 vremenskom prozoru i slična topografska distribucija za kategorije živog i neživog kod
obiju skupina ispitanika u skladu je s konekcionističkim modelom jedinstvenog semantičkog
sustava koji tvrdi da je isti semantički sustav aktivan neovisno o kategoriji koja se obrađuje.
Međutim, dobivene razlike između uvjeta živog i neživog u LPC vremenskom prozoru, i to
samo za kontrolnu skupinu ispitanika, tj. odsustvo efekta LPC u osoba s afazijom, implicira
da je pripadnike kategorije neživog teže kategorizirati zbog manjeg broja zajedničkih obilježja
potrebnih za procese kategorizacije. Naime, veća amplituda u uvjetu neživog tumači se većim
»troškovima obrade«. Odsustvo razlike u osoba s afazijom može biti posljedica deficita specifičnog
za kategoriju, ali i neodgovarajuće obrade u prvoj fazi, tj. nedostatnih ulaznih podataka
Odnos arhiva i stvaratelja jedno je od temeljnih pitanja suvremene arhivske struke koje se na području Državnog arhiva u Gospiću, kao najmlađega hrvatskog arhiva, nameće svim svojim značajem. Ovim ...radom nastojalo se prikazati broj, struktura i poteškoće s kojima se susreću stvaratelji na području Like, kao i odnos Arhiva i stvaratelja s posebnim osvrtom na mogućnosti i rezultate suradnje u okviru postojećega stanja te teorijskog i normativnog okruženja.
U članku se tematiziraju udruge u Republici Hrvatskoj, njihova društvena uloga, tipologija i broj te osobito odnos arhiva prema njima. Propituju se mogući kriteriji vrjednovanja udruga, akvizicijska ...politika i razdioba nadležnosti arhiva te se naglašuje potreba promjene pristupa udrugama, od naredbodavnoga i paternalističkoga prema partnerskomu.
Prilikom razmatranja ideje o povezivanju sporta i turizma neke od najsloženijih i najpolemičnijih tema su terminologija, definicija i kategorizacija. Važno je diskutirati o ovim pitanjima i ...definirati pojmove kako bi se uspostavila linija razmišljanja koja znanstvenicima i stručnjacima u području sportskog turizma pruža mogućnosti pokretanja zajedničkih projekata i rada prema istom obrascu. Analiza se zasniva na odabranoj literaturi uz primjenu metode analize sadržaja kako bi se ispitali glavni radovi koji se bave ovim trima temama. Razmatra se preferiranje termina sport tourism u odnosu na sports tourism ili nekog drugog termina u skladu s gledištima nekih znanstvenika kako bi se zahvatilo što veće područje sporta kao društvene pojave. Na osnovi analiziranih slučajeva, definiranje i kategoriziranja sportskog turizma prikazuje se sa strane ponude te korespondira s potražnjom. Time se ovim pojmom preciziraju granice sportskog turizma i donose alati za mjerenje njegovog ekonomskog utjecaja unutar granica održivog razvoja uz istodobno uvođenje novog gledišta – stranu ponude.
Gärdenforsov model konceptualnih prostora veoma je razrađen semantički model orijentiran opisu strukture koncepata i kvalitativnih domena koje ih sačinjavaju. U ovomu se radu daje
pregled tog i izbor ...drugih sličnih modela konceptualnih prostora te se naglašava nedostatnost njihove kognitivne plauzibilnosti uslijed zanemarivanja ili kognitivno nedosljednoga opisa
korelacija svojstava.
Postojanje i važnost korelacijskih učinaka u kategorizaciji i induktivnomu učenju potvrđeni su rezultatima mnogobrojnih empirijskih istraživanja temeljenih na kategorizacijskim i generalizacijskim procjenama ispitanika. Dakle, svaki kognitivno vjerodostojan model semantičkih reprezentacija mora uključivati fenomen kognitivnoga sustava koji se odnosi na automatiziranu detekciju strukturiranih korelacija svojstava. Ti se korelacijski učinci opisuju »teorijom teorijā« (engl. theory–theory), koja tvrdi da kognitivni sustav sadrži mikroteorije o konceptima, a te mu mikroteorije omogućavaju sposobnost automatiziranoga induktivnoga učenja kategorizacije prirodnih vrsta (engl. natural kinds) putem uočenih korelacija među njihovim svojstvima.
U ovomu se radu tvrdi da su svojstva dobro strukturiranih, koherentnih koncepata uzročno povezana, a ta se povezanost modelira dubinskim, uzročno ishodišnim kvalitativnim dimenzijama. Kao budući rad spominje se istraživanje mogućnosti automatiziranog ili poluautomatiziranog crpljenja parametara predloženoga modela uporabom digitalnih jezičnih resursa kao što su ontologije, Wordnet, liste svojstava koncepata koje su generirali ispitanici temeljem osjetilnih iskustava, odnosno korpusi. Time bi se ostvarilo kombiniranje iskustvenih podataka s podatcima temeljenim na jezičnoj uporabi, što bi tako dobiveni model činilo vrijednim resursom, i za kognitivnu znanost i lingvistiku, kao i za računalnu obradu prirodnoga jezika s naglaskom na semantiku.
U radu se, osim kratkoga pregleda cjelovitih prijevoda Biblije na hrvatskome u prošlomu i ovomu stoljeću, govori o važnosti biblijskih tekstova i za jezikoslovna istraživanja. Radom se želi pokazati ...kako u brojčanim istraživanjima pojedinih biblijskih tekstova, iako se to odnosi i na drugačije tekstove, nije uvijek jednostavno donijeti odluku što brojiti. Izbor nije uvijek jednoznačan zbog mogućih drugačijih teorijskih pristupa ili zato da bi se rezultati mogli usporediti s dotadašnjim istraživanjima. Na primjerima se, većinom iz Lukina evanđelja, pokazuje kako u odabiru građe za brojčanu raščlambu različite odluke mogu ili ne moraju bitno promijeniti rezultate istraživanja. Najviše se razlika pokazuje na primjeru vlastitih imenica u odnosu na rod, padeže i završni slog budući da vlastite imenice imaju osebujna obilježja. Pokazuje se koliko je postotni udio padeža ili drugih kategorija različit bez vlastitih imenica ili s njima te u čemu se drugačija i vrlo malena građa može usporediti sa znatno većom.
U radu se analizira brzina govora izvornog govornika te njenih implikacija na kvalitetu ciljnog teksta ko-jeg simultano prevode studenti početnici na englesko-hrvatskom jezičnom paru. Razne studije ...(Gerver 1969; Pio 2003; Vik-Touvinen 2002) su pokazale da tempo govora utječe na kvalitetu simultanog pri-jevoda. Iako ovaj rad nije potvrdio prethodnu hipotezu, što se može povezati sa zaključcima koje je ob-javila Shlesinger (2003) i koji potvrđuju da brži tempo govora smanjuje opterećenje radne memorije tu-mača, rad ipak ukazuje da je uspjeh pri simultanom prevođenju individualan te da studenti početnici, pogotovo na početku obuke, smatraju da je brzina govora dodatni stres s kojim se moraju nositi. Rad također iznosi problematiku izračuna brzine govora te daje konkretne prijedloge vezane uz kategori-zaciju brzine govora pri normalnom govoru te pri govoru u simultanom prevođenju.
U članku se definiraju pojmovi standarda kvalitete, općenito i onih u turizmu, u Hrvatskoj i svijetu, demistificiraju zvjezdice kao oznake kategorizacije i njihova (ne)moguća primjena u praksi ...upravljanja kvalitetom hrvatskih turističkih destinacija. Kao rezultat istraživanja provedena za potrebe doktorske disertacije koautorice u odabranim hrvatskim i EU turističkim destinacijama, a na temelju aktualnoga Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata, predlaže se model kategorizacije Pule/Istre kao turističkih destinacija (ovisno o definiciji i obuhvatu destinacije kao cjeline). Time se želi potaknuti na razmišljanje, istraživanje, analiziranje i moguću uspostavu sustava kvalitete/kategorizacije hrvatskih turističkih destinacija.
Članak iznosi povijest postupaka kategorizacije u hrvatskoj arhivistici, odnosno promjene kriterija pri njezinu provođenju. Analizirane su tri kategorizacije: ona iz 1970. koja uvodi kategorizaciju ...arhivskoga gradiva, nadalje, kategorizacija imatelja arhivskoga i registraturnoga gradiva propisana Uputstvom o vrednovanju registraturne građe iz 1987., te kategorizacija stvaratelja koja proizlazi iz Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva iz 2002. U tekstu su pomnije razrađeni razlozi koji su doveli do novoga pristupa, a temeljem tih razloga sugeriran je i metodološki pristup koji će olakšati sam postupak kategorizacije. U konačnici, taj postupak temeljen na vrednovanju dovodi do definiranja akvizicijske politike pojedinoga arhiva. Tekst ukazuje i na probleme koji će se vrlo vjerojatno pojaviti prilikom provedbe postupka te pokušava iznaći moguća rješenja
U opusu Ante Marinović-Uzelca, jednog od utemeljitelja prostornog planiranja u Hrvatskoj, ističu se prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode. Na temelju njegovih izvornih radova, ...prostornih planova i objavljenih tekstova analizirana su njegova teoretska polazišta i dostignuća te se ukazuje na njegov doprinos metodologiji izrade prostornih planova zaštićenih područja prirode (nacionalnih parkova i parkova prirode).