Ovaj rad imao je za cilj provesti detaljnu karakterizaciju strukturnih, fizikalno-kemijskih i termičkih svojstava voštanog kukuruznog škroba modificiranog octenil sukcinil anhidridom (OSA), poznatog ...pod tržišnim imenom Gel ‘N’ Melt™. Analize infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom i protonskom nuklearnom magnetskom rezonancijom otkrile su prisutnost novih apsorpcijskih vrpci s obzirom na izvorni škrob. Rezultati dobiveni protonskom nuklearnom magnetskom rezonancijom bili su u skladu s rezultatima dobivenim titracijom. Uočena je viša molekulska masa nego kod modificiranog škroba dobivenog iz drugih izvora. Utvrđeno je da postoji inverzna korelacija između stupnja supstitucije i molekulske mase: smanjenjem stupnja supstitucije dolazi do povećanja mase. Osim toga, rendgenska difrakcijska analiza i skenirajuća elektronska mikroskopija otkrili su gubitak uređene kristalne strukture tipa A, što je karakteristično za polimere s niskim DS vrijednostima. Također, uočena je koegzistencija pojedinačnih i združenih čestica. Rezultati su potvrđeni toplinskom analizom koja je pokazala potpuni gubitak kristalnosti zagrijanih zrna.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Cilj ovog istraživanja bio je analizirati uzorke reakcijskog drva nekih industrijskih vrsta drva koje prirodno rastu u pokrajini Kastamonu, u Turskoj, i usporediti ih s relevantnim standardima. Na ...uzorcima reakcijskog drva (RW) analizirana su njihova anatomska i kemijska svojstva, morfološka svojstva vlakana te optička svojstva i promjena boje prije i nakon sušenja. Sadržaj holoceluloze u kompresijskom drvu (CW) jelovine i borovine bio je manji nego u opozitnom drvu (OW) (~3 – 4 %), dok je sadržaj lignina u kompresijskom drvu bio veći nego u opozitnome (~34 % u borovini i 12 % u jelovini). Naprotiv, utvrđeno je da je u uzorcima tenzijskog drva (TW) količina holoceluloze veća (~1 – 4 %), a lignina manja (~6 – 15 %). Uočeno je također da su prosječne duljine vlakanaca u tenzijskom drvu veće (~50 – 54 %), a u kompresijskom drvu manje (~13 – 17 %) nego u opozitnome. Nadalje, uočene su značajne razlike u anatomskoj strukturi između proučavanih crnogoričnih i bjelogoričnih vrsta drva. Iako su u crnogoričnih vrsta drva razlike u boji između mokrih i suhih uzoraka bile najveće u kompresijskom drvu (~15 – 17 %), u bjelogoričnih su vrsta drva razlike u boji bile veće u tenzijskom drvu, i to za oko 0,7 – 3 %. U proučavanih vrsta drva uočene su neke razlike u anatomskim, optičkim, morfološkim i kemijskim svojstvima reakcijskog drva. Zbog većeg sadržaja lignina i boljih fizičkih svojstava kompresijsko se drvo može upotrebljavati za proizvodnju malih kućanskih i ručnih alata, ukrasa, igračaka itd., a prikladno je i za glodanje odnosno tokarenje. Preporučuje se da se tenzijsko drvo zbog nižeg sadržaja lignina i većeg omjera polisaharida primarno rabi u industriji celuloze i papira, gdje je potrebna velika mehanička otpornost. Stvaranje reakcijskog drva posljedično uzrokuje neke fizičke, kemijske, mehaničke, anatomske i optičke razlike u usporedbi s opozitnim drvom bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta.
U radu je opisana sinteza monomera N-metakril-N,N'-dicikloheksiluree (MA-DCU) i N-metakril-N,N'-diizopropiluree (MA-DiPrU) te polimerizacija s etilen-glikol dimetakrilatom (EDMA). Polimerizacija je ...provedena u butanonu s benzoil-peroksidom (Bz2O2) do visoke konverzije. Dobiveni su umreženi kopolimeri netopljivi u organskim otapalima. Neovisno o sastavu, kopolimeri se razgrađuju dvostupnjevitim mehanizmom pri temperaturama od 180 °C do 450 °C uz izdvajanje cikloheksilizocijanata (C6H11NCO), odnosno izopropilizocijanata (C3H7NCO) pri temperaturi od 180 °C do 250 °C. Ostatak nakon izdvajanja izocijanata je termički stabilan nanoporozni umreženi kopolimer metakril-cikloheksilamida (MA-CHA), odnosno metakril-izopropilamida (MA-iPrA) s EDMA. Ti se kopolimeri razgrađuju u jednom stupnju pri temperaturama od 280 °C do 450 °C.
Sintetizirani su i neporozni kopolimeri MA-CHA, odnosno MA-iPrA s EDMA (modelni kopolimeri) radi usporedbe svojstava s odgovarajućim nanoporoznim kopolimerima.