Cilj je ovog istraživanja prijevod i adaptacija revidirane verzije Testa čitanja misli iz očiju (Reading the mind in the eyes test, Baron-Cohen i sur., 2001) na hrvatski jezik kako bi se ispitala ...njegova pouzdanost, faktorska struktura te konvergentna valjanost u populaciji hrvatskih studenata urednog razvoja. Nakon prijevoda i adaptacije hrvatska je verzija Testa čitanja misli iz očiju primijenjena na uzorku od 146 studenata preddiplomskih i diplomskih studija (84 djevojke i 62 mladića). Osim Testa čitanja misli iz očiju primijenjena je i Skala emocionalne empatije (Raboteg-Šarić, 1993). Rezultati pokazuju nisku pouzdanost tipa unutarnje konzistencije te prihvatljivu pouzdanost mjerenu Hkoeficijentom maksimalne pouzdanosti. Konfirmatorna faktorska analiza granično potvrđuje jednodimenzionalni model. Konvergentna valjanost granično je potvrđena kroz statistički značajnu pozitivnu povezanost Testa čitanja misli iz očiju i empatije. Naposljetku, kreirana je i kratka verzija Testa čitanja misli iz očiju koja se sastoji od svega sedam čestica zadovoljavajućih saturacija. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije te kompozitna pouzdanost ovoga kratkog testa su zadovoljavajuće. U budućim je istraživanjima potrebno dodatno ispitati psihometrijske značajke hrvatske verzije Testa čitanja misli u očima u općoj reprezentativnoj populaciji. Nadalje, potrebno je ispitati test-retest pouzdanost te diskriminativnu valjanost ovog testa.
U radu su prikazani teorijski argumenti i empirijske potvrde za ideju i protiv ideje da kognitivni procesi (mišljenje, rezoniranje, očekivanje i
vjerovanje) ili emocije i motivacija mogu izravno ...utjecati na i mijenjati sadržaj vida. Prema hipotezi o modularnosti uma i Marrovoj računalnoj teoriji vid je informacijski zatvoren modul s fiksnom, urođenom arhitekturom. Ona se temelji na specifičnim načelima koja su bitno drugačija od općega kognitivnog funkcioniranja. Vid mora biti kognitivno inpenetrabilan zato jer mora stvoriti točnu mentalnu reprezentaciju vanjskog svijeta i time omogućiti jedinki uspješno snalaženje u njemu. Suprotno tome, prema modelu prediktivnog kodiranja, kao suvremenog oblika zagovaranja penetrabilnosti vida, mozak stalno generira predikcije koje olakšavaju i usmjeravaju procesiranje osjetnih informacija i posljedično mijenjaju ono što vidimo. U novije vrijeme mnoga bihevioralna i neuroznanstvena istraživanja pokazuju da se vid doista mijenja pod utjecajem naučenih asocijacija i konteksta kao i socijalne kognicije, motivacije i emocija, što upućuje na zaključak da je vid kognitivno penetrabilan. Međutim, u navedenim su istraživanjima identificirane brojne metodološke i interpretacijske poteškoće iz kojih proizlazi suprotan zaključak. Na kraju, opisani su mogući smjerovi za daljnja teorijska i empirijska istraživanja koja bi nas trebala približiti razrješenju ovoga složenog pitanja.
En este trabajo se han mostrado argumentos teóricos y pruebas empíricas para los pros y los contras de la idea de que procesos cognitivos (pensamiento, razonamiento, expectativas y creencias) o emociones y motivación pueden influir directamente en la vista y cambiar
su contenido. Según la hipótesis sobre la modularidad de la mente y la teoría computacional de Marr, la vista es un módulo cerrado de informaciones con la arquitectura fija, innata. Se basa en los principios específicos que son significativamente diferentes del funcionamiento cognitivo general. La vista tiene que ser cognitivamente impenetrable porque tiene que crear una representación mental exacta del
mundo exterior y así posibilitar a un individuo buen funcionamiento en el mismo. Por lo contrario, según el modelo de codificación predictiva, como un modelo contemporáneo de abogar por la penetrabilidad de vista, el cerebro genera continuamente las predicciones que facilitan y dirigen
el procesamiento de informaciones sensoriales y en consecuencia cambian
lo que vemos. Últimamente, muchas investigaciones conductuales y neurocientíficas muestran que la vista de verdad cambia bajo la influencia de asociaciones aprendidas y el contexto, tanto como bajo la influencia de cognición social, motivación y emociones, lo que lleva a conclusión de que la vista es cognitivamente penetrable. Sin embargo, en
dichas investigaciones se han identificado numerosas dificultades metodológicas e interpretativas de las que surge una conclusión contraria. Al final, se han descrito posibles direcciones para futuras investigaciones teóricas y empíricas que deberían acercarnos a la solución de esta cuestión compleja.
The paper reviews theoretical arguments and empirical findings in
support and against the idea that cognitive processes (thinking, reasoning, expectations, and beliefs) or emotions and motivation can directly influence and change the content of vision. According to the modularity of mind hypothesis and Marr's computational theory, vision is
an informationally encapsulated module with fixed, innate architecture.
This innate architecture is based on a specific set of principles which
are much different from general cognitive functioning. Vision must be cognitively impenetrable because its task is to create an exact mental representation of the external environment that will enable individual to navigate through it successfully. In contrast, according to predictive coding model as an example of the modern advocate of penetrability of vision, brain constantly generates predictions which facilitate and redirect visual information processing and, consequently,
alters what we see. Recently, many behavioural and brain studies revealed that vision is indeed altered under the influence of learned associations and context as well as social cognition, motivation and emotions, thus lending support to the claim that vision is cognitively penetrable. However, numerous methodological and interpretational pitfalls have been identified in aforementioned research, resulting in the opposite conclusion. At the end, we described potential avenues for further theoretical and empirical research which will bring us closer to
the answer to this perplexing question.
U suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi sve je više navoda o kognitivnim poremećajima u oboljelih od zloćudnih bolesti koji mogu biti uzrokovani samim zloćudnim procesom (smještaj unutar ...središnjeg živčanog sustava ili oštećenje tkiva u sklopu paraneoplastičkog sindroma), njegovim liječenjem (radioterapijom, kemoterapijom ili kirurškim tehnikama), genetskim čimbenicima, infekcijom, anemijom, promjenama u imunološkom sustavu, metaboličkim poremećajem i/ili nutritivnim deficitima. Mogu se pojaviti u ranoj fazi zloćudne bolesti, neposredno prije njezinog otkrivanja ili započinjanja liječenja, u tijeku liječenja, a mogu trajati dugo nakon uspješnog izlječenja. Poremećaji pamćenja, učenja, koncentracije, računanja ili razmišljanja bilježe se u rasponu od blagih do vrlo teških poremećaja, koji sliče presenilnoj demenciji. Kognitivni poremećaji za oboljele od zloćudne bolesti predstavljaju značajne smetnje zbog svog utjecaja na kvalitetu života, radnu sposobnost i društvene aktivnosti, stoga se danas u svjetu podupiru istraživanja patofizioloških mehanizama nastanka kognitivnih poremećaja u takvih pacijenata. Cilj je otkriti pacijente sa zloćudnom bolešću koji imaju povećanu sklonost razvoja kognitivnih poremećaja u času postavljanja dijagnoze ili na samom početku liječenja na osnovi svoje genske predispozicije, kako bi se terapija zloćudne bolesti mogla tome prilagoditi i po mogućnosti spriječiti posljedice kognitivnih oštećenja. U ovom radu prikazujemo pregled literature i dosadašnje spoznaje o patofiziološkim i imunopatofiziološkim mehanizmima povezanosti zloćudne bolesti i kognitivnih funkcija.
The human face is unique among social stimuli in conveying such a variety of different characteristics. A person's identity, sex, race, age, emotional state, focus of attention, facial speech ...patterns, and attractiveness are all detected and interpreted with relative ease from the face. Humans also display a surprising degree of consistency in the extent to which personality traits, such as trustworthiness and likeability, are attributed to faces. In the past thirty years, face perception has become an area of major interest within psychology, with a rapidly expanding research base. Yet until now, there has been no comprehensive reference work bringing together this ever growing body of research. The Oxford Handbook of Face Perception looks at the functional and neural mechanisms underlying the perception, representation, and interpretation of facial characteristics, such as identity, expression, eye gaze, attractiveness, personality, and race. It examines the development of these processes, their neural correlates in both human and non-human primates, congenital and acquired disorders resulting from their breakdown, and the theoretical and computational frameworks for their underlying mechanisms.
Kognitivne teorije učenja so se v sredini prejšnjega stoletja uveljavile kot kritika behaviorizma, kasneje pa so jih izpodrinile konstrukcionistične in konektivistične teorije učenja. V zadnjih dveh ...desetletjih so zaradi novih metodoloških možnosti psihološke raziskave kognicije doživele preporod. V prispevku so predstavljene izbrane raziskave s področij, ki se na različne načine dotikajo izobraževanja odraslih: postformalna faza kognitivnega razvoja, kognitivno staranje, pomen kristalizirane inteligentnosti v odraslem obdobju in raziskovanje učnih stilov. Prispevek zaključujejo raziskave s področja pismenosti ranljivih družbenih skupin in sklepno poglavje, v katerem so poudarjena uporabna dognanja za raziskovalce in izobraževalce v praksi. Prispevek se vsebinsko napaja iz dveh ločenih virov. Prvi vir so Strokovne podlage za konceptualizacijo multimedijskih vsebin, ki so bile pripravljene na Andragoškem centru Slovenije v okviru projekta Razvoj pismenosti ter ugotavljanje in priznavanje neformalnega učenja od 2009 do 2011. Teoretični del strokovnih podlag je zajemal tudi kognitivne vidike učenja odraslih, ki so ogrodje pričujočega prispevka. Drugi vir je avtorjevo osebno udejstvovanje na področju kognitivne psihologije, bolje rečeno kognitivnih znanosti, kjer se še danes učenju in izobraževanju odraslih iz ranljivih skupin pripisuje marginalna raziskovalna vloga.
U članku se opisuju noviji eksperimentalni nalazi vezani uz heuristiku sidrenja kao i modeli koji ih objašnjavaju. Heuristika sidrenja označava jedan od načina na koji ljudi donose odluke u ...nedostatku informacija i/ili vremena, a podrazumijeva korištenje standarda usporedbe kako bi se došlo do željene procjene. S obzirom na pretpostavljenu široku upotrebu ove heuristike, u članku se istražuju teoretska objašnjenja, razjašnjavaju razlozi zbog kojih je utjecaj te heuristike nedostupan svijesti te kako umanjiti njome izazvanu pristranost u razmišljanju. Osim standardnog nacrta kojim se ispituje ovaj fenomen opisani su i dokazi prema kojima sidro može vršiti svoj utjecaj i kad se ne dovodi u direktnu vezu s procjenom, čak i kada je percipirano nesvjesnim putem. Najnoviji skup istraživanja pak pokazuje da se heuristika sidrenja, prvotno zamišljena kao jedinstveni mehanizam, zapravo može podijeliti na dva bitno različita procesa. Zaključno se razmatraju kakve bi implikacije ovaj razvoj u istraživanjima mogao imati za područje socijalne kognicije općenito.
Među starijom populacijom nalazimo povećan broj osoba s oštećenim sluhom i smanjenim kognitivnim sposobnostima.
Zbog povezanosti slušnog sustava sa središnjim živčanim sustavom, dolazi do patoloških ...promjena na obje razine. Razvoj
tehnologije u području slušnih pomagala poboljšao je kvalitetu života takvih bolesnika.
Cilj istraživanja je utvrditi postoji li utjecaj nošenja slušnog pomagala na kognitivne sposobnosti i šum u uhu. Trenutna
istraživanja ne pokazuju striktno povezanost ta dva entiteta.
U provedenoj studiji sudjelovalo je 44 ispitanika sa zamjedbenim oštećenjem sluha. Podijeljeni su u dvije skupine po
22 osobe, ovisno o tome koriste li slušno pomagalo. Procjena kognitivnih sposobnosti vršila se putem Montrealske ljestvice
kognitivne procjene (MoCA), a procjena utjecaja šuma u uhu na svakodnevne aktivnosti putem upitnika Tinnitus Handicap
Inventory (THI) i Iowa Tinnitus Handicap Questionnaire (ITHQ). Analizirana je povezanost nošenja slušnog pomagala s
rezultatima navedenih upitnika.
U našem istraživanju pokazana je povezanost duljeg nošenja slušnog pomagala i lošije sposobnosti imenovanja (p=0,030,
OR 4,734), slabijeg odgođenog prisjećanja (p=0,033, OR 4,537) i prostorne orijentacije (p=0,016, OR 5,773). Tinitus nije
pokazao povezanost s kognitivnim oštećenjem.
Rezultati govore o specifičnim vezama između slušnog sustava i funkcije središnjeg živčanog sustava. Ovi nas podaci
usmjeravaju na poboljšanje strategije rehabilitacije sluha i kognitivnih sposobnosti u bolesnika. Takvim se pristupom omogućava
veća kvaliteta života i prevencija daljeg kognitivnog oštećenja.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj elemenata tai chi chuana u nastavi Tjelesne i zdravstvene
kulture na kogniciju i područje pozitivnih i negativnih emocija u učenika razredne nastave.
...Uzorak ispitanika činila su dva 4. razreda osnovne škole, s eksperimentalnim razredom koji je
činilo 26 učenika i kontrolnim koji su činila 23 učenika. Eksperimentalna grupa je tri puta tjedno
u razdoblju od 45 dana vježbala tai chi chuan. Ispitanici su obiju grupa na početku i na kraju istraživanja
ispunili skalu SPANE (Scale of positive and negative experiences, hr. Skala pozitivnih i
negativnih iskustava). Na temelju dvanaest čestica SPANE-a i triju izvedenih veličina dobiveno
je petnaest istoimenih varijabli. Pri statističkoj je analizi korištena aritmetička sredina zbroja pojedinačnih
rezultata i Studentov t-test. Rezultati su pokazali da se vježbanjem tai chi chuana značajno
povećavaju pozitivne emocije eksperimentalne grupe unutar nje same i u odnosu na kontrolnu
te se smanjuju određene negativne emocije. Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je
da vježbanje tai chi chuana može značajno povećati učestalost pozitivnih emocija, reducirati one
negativne te homogenizirati razred u okviru odgojno-obrazovnog procesa.
Socijalna kognicija uključuje procese obrade socijalnih signala i spoznaju o ljudima kao o društvenim bićima (spoznaja o njihovim osjećajima, namjerama i motivaciji, znanjima i vjerovanjima). ...Općenito, ona se odnosi na sve kognitivne procese koji su aktivni u opažanju ponašanja i zaključivanju o mentalnim stanjima drugih ljudi. Odstupanja u razvoju socijalne kognicije mogu se prepoznati već u dojenačkoj dobi. U ovom radu prikazana su obilježja socijalne kognicije u tri različita tipa teškoća. Skupine djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA-om), posebnim jezičnim teškoćama (PJT-om) i intelektualnim teškoćama pokazuju odstupanja u socijalnoj kogniciji, no njihova se obilježja socijalne kognicije razlikuju. U ranom razdoblju dok djeca još nemaju dijagnozu, moguće su teškoće u razlikovanju ovih poremećaja zbog sličnih obilježja. Poznavanjem razlika koje djeca pokazuju u razvoju socijalne kognicije, olakšana je i rana dijagnostika te diferencijalna dijagnostika između navedenih skupina. Budući da su obilježja socijalne kognicije povezana s usvajanjem jezika i komunikacije, poznavanjem obilježja socijalne kognicije u ove tri dijagnostičke skupine logopedi će moći osmisliti i provoditi primjerene oblike podrške.
Social cognition includes processing of social signals and understanding people as social beings (their feelings, intentions and motivation, knowledge and beliefs). In general, social cognition can be said to include all cognitive processes that involve other people. Deviations in the development of social cognition can already be recognized in infants. This paper describes the features of social cognition in three different types of childhood difficulty. Although groups with Autism Spectrum Disorder (ASD), specific language impairment (SLI) and intellectual disabilities all demonstrate deviations in social cognition, the features of social cognition are different in each group. At an early age, when most children still do not have a firm diagnosis, it can be hard to differentiate between these disorders because of their similar features. With an awareness of the differences children in these groups demonstrate in the development of social cognition, the early diagnostic procedure is easier and diagnostic procedures between groups can be differentiated. Because the features of social cognition are associated with language acquisition and communication, knowledge of the characteristics of social cognition in these three diagnostic groups will also help speech and language pathologists to implement appropriate support.
U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
PDF
