S. Cartwright-Huttom i A. Wells 1997. godine objavili su Meta-Cognition Questionnaire, koji sadrži 65 čestica sa skalama za odgovaranje Likertova tipa. Prema rezultatima autora, upitnik mjeri pet ...empirijski odvojenih kategorija vjerovanja i procesa usmjerenih na vlastite misli, tj. metakogniciju. Tih pet kategorija su: pozitivna
vjerovanja o zabrinutosti, negativna vjerovanja o nekontroliranosti misli i s tim vezane opasnosti, kognitivna sigurnost, negativna vjerovanja o mislima općenito, uključujući praznovjerje, kaznu i odgovornost, kognitivna osviještenost. Preveden na hrvatski
primijenjen je na studentima (N = 163) svih pet godišta studija psihologije u Osijeku. Po prosječnom rezultatu u ovom upitniku 1. i 2. godina studija se ne razlikuju, ali se 1. godina razlikuje i od 3. i od 4. i od 5. godine (prosječni rezultati rastu s godištima studija). Na našim rezultatima dobili smo šest faktora koji su po sadržaju vrlo slični
originalnim kategorijama. Rezultati studenata elektrotehničkog studija u Osijeku uklapaju su u opću sliku dobivenu na studentima psihologije. Razlikovanje rezultata u Upitniku metakognicije u prvim godinama studija od kasnijih može imati važnih praktičnih reperkusija u pomaganju studentima pri svladavanju teškoća u studiju.
U najširem smislu, rad se bavi problematikom utjecaja drugoga jezika na prvi koji
se manifestiraju u obliku konceptualnoga prijenosa tj. prijenosa koji je semantički
i pragmatički uvjetovan. Razmatra ...se teza da dvojezični govornici rabe svoj prvi
jezik drukčije od jednojezičnih govornika. U tome svjetlu, daje se pregled relevantnih
pojmova iz područja psiholingvistike te se iznose rezultati relevantnih istraživanja.
Središnji dio rada zauzima opis konstrukta konceptualna tečnost te se
izlaže način njezina mjerenja na primjeru tekstne analize. Manje prostora zauzima
i operacionalizacija produktivnosti i leksičke raznolikosti kojima se također može
dokazati nastanak konceptualnog prijenosa. Ukazuje se i na problematiku odabira
ispitanika te se iznose smjernice za buduća istraživanja u tome smjeru.
Istraživanja su pokazala da i rad u smjenama i deprivacija spavanja nepovoljno utječu na različite aspekte kognitivnog funkcioniranja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati promjene u kognitivnom ...funkcioniranju i subjektivnoj pospanosti specijalizanata anesteziologije nakon 24-satnog dežurstva. Dvadeset i šestoro specijalizanata anesteziologije ispunilo je bateriju psihologijskih instrumenata na početku i na kraju dežurstva te upitnik s pitanjima o proteklom dežurstvu, Stanfordsku ljestvicu pospanosti i Upitnik cirkadijarnih tipova. Nakon dežurstva došlo je do značajnog pada kognitivnog uratka izmjerenog Auditivno-verbalnim testom učenja, koji je bio izraženiji kod starijih sudionika te onih s visokim rezultatom na ljestvici rigidnosti spavanja i niskim rezultatom na ljestvici prevladavanja pospanosti. Nisu utvrđene razlike u pamćenju brojeva unaprijed (koncentracija pažnje), dok je u pamćenju brojeva unatrag (radno pamćenje) čak došlo do poboljšanja uratka nakon dežurstva. Iako su na kraju dežurstva sudionici procjenjivali da su značajno pospaniji nego na početku dežurstva, ova subjektivna procjena pospanosti nije bila u korelaciji ni s jednom objektivnom mjerom kognitivnog uratka. Zaključno, uradak u kratkim zadacima koji zahtijevaju koncentraciju pažnje i radno pamćenje nije se pogoršao nakon dežurstva, dok je uradak u zadacima koji su dugotrajniji i monotoni bio značajno niži nakon deprivacije spavanja, pričem je to pogoršanje ovisilo o specifičnim individualnim značajkama spavanja te o dobi. Iznenađujuće je da je dob bila značajan čimbenik u smanjenju kognitivnog uratka nakon dežurstva čak i u relativno dobno homogenom uzorku mladih specijalizanata anesteziologije.
U članku je prikazan rani komunikacijski razvoj s obzirom na njegovu ulogu u ontogenezi i parametre procjene. Prikaz je rezultat dugogodišnjeg znanstveno-istraţivačkog i kliničkog rada u području ...rane komunikacije u Kabinetu za ranu komunikaciju. Taj je rad pokazao da je vaţnost rane komunikacije u njezinoj ulozi u kognitivnom i socio-emocionalnom razvoju djeteta, ali i činjenici da obiljeţja rane komunikacije daju informacije o ukupnom razvojnom profilu, osobito vaţne za rano otkrivanje poremećaja iz autističnog spektra ili značajno usporenog kognitivnog razvoja. Rani komunikacijski razvoj poklapa se s periodom ranog djetinjstva (0-6), te ima predjezično (0-2) i jezično razdoblje (2-6). Jezično je razdoblje uvelike istraţivano, a predjezično je bilo dugo zanemareno i ovaj je pregled usmjeren na njega. Tijekom toga razdoblja događaju se vaţni razvojni prijelazi – od predintencijske prema intencijskoj komunikaciji, te od predsimboličke prema simboličkoj i jezičnoj komunikaciji. Njihova procjena je vrlo sloţena i traţi interdisciplinarni pristup, temeljito poznavanje razvojnih promjena u više domena, izoštreno opaţanje i sintezu informacija iz više izvora (testovi i skale
procjene, opaţanje ponašanja, podaci koje daju roditelji).
Kako kognitivne sposobnosti u velikoj mjeri utječu na rehabilitacijski program bolesnika s moždanim udarom (MU), veliko je značenje brze i praktične psihometrijske prosudbe kao indikatora ...individualnog rehabilitacijskog programa. Cilj istraživanja je bio analizirati i usporediti motorički i kognitivni deficit u bolesnika s MU u akutnoj, subakutnoj i kroničnoj fazi bolesti, uvažavajući pritom dob, spol, obrazovanje, čimbenike rizika za MU, lateralizaciju i vrstu MU. Istraživanje je obuhvatilo 50 bolesnika s MU, 33 muškarca i 17 žena. Nađeno je 78% bolesnika s ishemijskim MU i 22% s hemoragijskim MU. Hipertenzija se pokazala vodećim čimbenikom rizika za MU (82%). Kognitivni deficit u akutnoj, subakutnoj i kroničnoj fazi zabilježen je u 12% bolesnika s ishemijskim MU u lijevoj moždanoj hemisferi, s prosječnim zbirom na ljestvici mMMSE 31 i na ljestvici SKT 19, IQ ispod 90. Nakon boljeg motoričkog oporavka u akutnoj i subakutnoj fazi MU uslijedilo je poboljšanje kognitivnog statusa. Svi bolesnici s kognitivnim oštećenjem bili su niske naobrazbe sa završenim i nezavršenim osnovnim obrazovanjem, znatno mlađi od rizične dobi za mogući razvoj demencije (75 godina). Isključenje iz istraživanja najtežih bolesnika s MU svakako je utjecalo na precijenjenost rezultata. U konačnici nameće se neophodnost koherentnog algoritma somatske i kognitivne procjene statusa bolesnika s MU, koja bi plastično oblikovala kvalitetnu rehabilitaciju.
Poremećaji komunikacije koji nadilaze probleme s
"progovaranjem" ozbiljan su i čest problem s kojim se suočavaju
roditelji i šira okolina u kojoj dijete odrasta. Društva u kojima
postoje sustavi rane ...intervencije uz pravodobno prepoznavanje
poremećaja iz autističnoga spektra uključuju dijete u rane
interventne programe. Kako se u Republici Hrvatskoj još uvijek
nedovoljno pozornosti posvećuje ranome razvoju i odstupanjima,
nerazumijevanje razvojnih fenomena utječe na gubitak intuicije i
nesnalaženje u odgojnim postupcima kod roditelja i odgojitelja.
Psihološko-logopedska procjena djece prosječne kronološke dobi
3,6 (N=30) koja dolaze na obradbu u Centar za rehabilitaciju
Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta zato što ne govore
otkriva ozbiljne probleme u socijalnoj komunikaciji (ograničeno
razumijevanje jezika, nesustavno odgovaranje na komunikaciju,
komuniciranje za malen broj svrha). Kako ne postoje podaci o
tome kako se ista djeca prilagođuju na svakodnevicu, roditelji su
ispitani telefonom te je proveden kratki upitnik. Dobiveni rezultati
pokazuju da se djeca s komunikacijskim poremećajima teško
prilagođuju redovitim predškolskim programima, a nerijetko
ostaju bez ikakva oblika predškolskoga obrazovanja i terapije. U
interpretaciji rezultata otvaraju se razna društvena pitanja: o
razini svijesti o poremećajima iz autističnoga spektra,
centraliziranosti dijagnostičkih usluga u glavnim gradovima i
ulozi roditelja u prilagodbi djece na svakodnevni život.
