Kritik in der Krise Flügel-Martinsen, Oliver; Mohammed, Samia; Vasilache, Andreas ...
2020
eBook
Odprti dostop
Kritisches Denken auch in Krisensituationen nicht aufzugeben – dies hat sich der vorliegende Band zur kritischen politischen Theorie in der Corona-Pandemie zur Aufgabe gemacht. Entstanden sind 13 ...Beiträge, die vielfältige Perspektiven auf die Verschränkung von Kritik und Krise bieten. Dabei stellt sich zum einen die Frage, welche Konsequenzen sich für kritisches politisches Denken aus der gegenwärtigen Krise ergeben. Zum anderen ist zu diskutieren, welchen Beitrag kritische Theorie zum Verständnis der aktuellen Herausforderungen leisten kann. Mit Beiträgen von Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache und Nele Weiher. In times of crises, critical thinking needs to be maintained and fostered. This volume on critical political theory in the coronavirus pandemic brings together 13 contributions that offer a variety of perspectives on the interrelationship between critique and crisis. What are the consequences of the current crisis for critical political thinking—and what contribution can critical theory offer to our understanding of current challenges? With contributions by Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache and Nele Weiher.
Lehren aus Corona Hollstein, Bettina; Neuhäuser, Christian; Brink, Alexander ...
2020
eBook
Odprti dostop
Zusammenfassung Krisen wie die COVID-19-Pandemie sind für die Politik stets Anlass gewesen, festgefahrene Strukturen aufzubrechen und weitreichende Reformen umzusetzen. Pfadabhängigkeiten können in ...Krisenzeiten unterbrochen werden. Der vorliegende Band beleuchtet die gesellschaftlichen Auswirkungen der Pandemie sowie die langfristigen Herausforderungen und Potenziale, die mit ihr einhergehen, aus wirtschafts- und unternehmensethischer Perspektive. Wie verändert die COVID-19-Krise das Kräfteverhältnis zwischen Staat, Markt und Unternehmen? Welche Pflichten kommen auf Unternehmen während einer Pandemie zu? Inwieweit sind die Bekämpfung der Corona- und der Klima-Krise vereinbar? Welche Rolle kann und soll Wirtschaftsethik in Zeiten der Krise spielen? Mit Beiträgen von Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich. Abstract Historically, crises such as the COVID-19 pandemic have prompted politicians to break up dead-locked structures and implement far-reaching reforms. Path dependencies can be interrupted in times of crisis. This volume examines the social impact of the current pandemic as well as both the long-term challenges it poses and the potential it offers from the perspective of economic and business ethics. How has the COVID-19 crisis changed the balance of power between the state, markets and business? What are the obligations of companies during a pandemic? To what extent are the fight against the coronavirus crisis and that against the climate crisis compatible? What role can and should business ethics play in times of crisis? With contributions by Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich
Cholera epidemics have a recorded history in the eastern Africa region dating to 1836. Cholera is now endemic in the Lake Victoria basin, a region with one of the poorest and fastest growing ...populations in the world. Analyses of precipitation, temperatures, and hydrological characteristics of selected stations in the Lake Victoria basin show that cholera epidemics are closely associated with El Niño years. Similarly, sustained temperatures high above normal (Tmax) in two consecutive seasons, followed by a slight cooling in the second season, trigger an outbreak of a cholera epidemic. The health and socioeconomic systems that the lake basin communities rely upon are not robust enough to cope with cholera outbreaks, thus rendering them vulnerable to the impact of climate variability and change. Collectively, this report argues that communities living around the Lake Victoria basin are vulnerable to climate-induced cholera that is aggravated by the low socioeconomic status and lack of an adequate health care system. In assessing the communities' adaptive capacity, the report concludes that persistent levels of poverty have made these communities vulnerable to cholera epidemics.
Dugogodišnji bašćanski sakristan Marko Šorić ostavio je dva opisa kolere u Baški koja je harala 1855. godine. Bolest je izbila najprije u Baški, a poslije se proširila otokom Krkom. Najviše je žrtava ...kolere na cijelom otoku bilo upravo u Baški. Šorić je u svojoj rukopisnoj kronici, koju je prepisivač Antun Hrabrić nazvao „Bašćanskom kronikom“, opisao haranje bolesti sa stajališta svog rođaka popa Frana Šorića koji je u to vrijeme bio kapelan u Baški te je pohađao bolesnike, zarazio se i umro od kolere. U tome djelu opisuje kako se narod za prestanak bolesti molio Majci Božjoj Goričkoj. O istoj je bolesti pisao i u posebnom, kraćem spisu. U njemu je pak opisao kako se grobaru ukazao sv. Ivan Krstitelj koji je tražio da se obnovi njemu posvećena srušena crkva na groblju. Nakon što se župnik zavjetovao to učiniti, bolest je prestala.
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonomskom dijelu i cijele Austro - Ugarske Monarhije. Od 31. ožujka 1912. je u Hrvatskoj ukinuto ustavno ...stanje i proglašen komesarijat s kraljevskim povjerenikom
Slavkom Cuvajem na čelu. Njegovi zakoni o tisku i o slobodi sakupljanja u mnogome određuju mogućnost praćenja situacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom Balkanskih ratova. Zbog reakcionarnog zakona prestale su izlaziti brojne novine među kojima i lokalne novine sjeverozapada Hrvatske Podravska hrvatska straža iz Koprivnice i Hrvat iz Virovitice. Istraživanje ove teme svodi se na dokumente Hrvatskog državnog arhiva te tekstove iz nacionalnih novina koje su nastavile izlaziti. Raspuštanje Hrvatskog sabora iz veljače 1912. doveo je do brojnih demonstracija među kojima su najvažnije zauzimanje sveučilišta od strane studenata, opći đački štrajk i skupštinski pokret po cijeloj Hrvatskoj. U đačkom štrajku
sudjelovali su i gimnazijalci te učenice strukovne škole iz Koprivnice. Najznačajniji miting sjeverozapadne Hrvatske održao se u Varaždinu u organizaciji pravaša i socijaldemokrata. Izbijanjem Balkanskih ratova te proglašenjem moratorija na plaćanje balkanskih zemalja
u cijeloj Monarhiji dolazi do inflacije, rasta kamatnjaka i niza stečajeva kojih Hrvatska nije bila pošteđena, ali ih je imala u manjem broju od ostatka Monarhije. Stanovništvo je mobilizirano za slučaj rata bilo sa Srbijom, bilo s Rusijom, a među mobiliziranima brojni su
i oni s područja sjeverozapadne Hrvatske. Mobilizacija još više usložnjava ekonomsku situaciju. U cijeloj Hrvatskoj brojni su izrazi solidarnosti prema balkanskim saveznicima, ali je sjeverozapadna Hrvatska nešto rezerviranija u tome od Dalmacije ili Slavonije i Srijema. Prikupljana su sredstva za Crveni križ balkanskih država, dobrovoljci i liječnici su odlazili na ratište, veliki je broj veleizdajničkih procesa. Sve se to događalo i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali u puno manjem obimu. Nakon rata u kolovozu 1913. u Slavoniji i Srijemu
izbija epidemija kolere čiji zapadni kraci dolaze do Bjelovara i izazivaju paniku bez velikog broja oboljelih. Sjeverozapadna Hrvatska je tijekom ratova bila puno umjerenija od ostatka zemlje zbog manjeg utjecaja Koalicije i omladine na stanovništvo koje je uz tradicionalno pravaško opredjeljenje počelo pristajati uz ideje braće Radić.
U ovom smo radu analizirali Poneretvlje kao prostor koji je tijekom povijesti oblikovan u mit o patološkom toposu. Polazeći od činjenice da je temporalnost ključna za razumijevanje elemenata koji ...sudjeluju u konceptualiziranju mitova, ovo smo područje analizirali u vrijeme njegove izloženosti epidemiji kolere 1886. godine. Pokazalo se da je upravo to vrijeme donijelo pomak u poimanju etiologije bolesti, što je posljedično utjecalo i na promjenu u stoljećima stvaranim predodžbama o dolini Neretve kao nezdravom području. U ovom radu Neretvanska se dolina spoznavala i prikazala kao nedovršen prostor svekolikih transformacija, habitat izložen višestrukim društvenim izvedbama, živo dokumentiranim u tiskovinama. Argumenti o elementarnoj nepogodi u njihovu su sadržaju moralno i politički nabijeni, što je velikim dijelom podudarno i s leksikom današnjih tiskovina u sličnim okolnostima. Prostor Neretvanske doline nametnuo se time kao slojevit antropološki koncept, kao višeznačna ekološki i društveno konstruirana stvarnost, unutar koje povijest funkcionira kao dragocjen izvor znanja podložan prilagodbi današnjice.
Akutni infekciozni gastroenterokolitis česta je bolest diljem svijeta. U većini slučajeva antimikrobno liječenje nije potrebno. Bolest je samoizlječiva i blažeg tijeka. U manjeg dijela teže bolesnih ...ili imunokompromitiranih bolesnika bit će potrebno antimikrobno liječenje. Cilj antimikrobnog liječenja je ublažiti tegobe, skratiti trajanje bolesti i skratiti izlučivanje uzročnika. U ovom ću radu razmotriti značenje i ulogu azitromicina u liječenju akutnoga infekcioznoga gastroenterokolitisa.
