Povijest kolere, bolesti uzrokovane bakterijom Vibrio Cholerae, seže do antičkih vremena.
Šesta pandemija kolere (1899-1923) započelaje u Indiji te je dosegla Istočnu Europu preko Rusije. Rasapu ...epidemije na balkanskom području pogodovala su dva balkanska rata i Prvi svjetski rat.
Rumunjska, kao jedan od sudionika ratova, bila je zahvaćena kolerom, koja je pogodila prvenstveno redove rumunjske vojske u vrijeme balkanskog rata. Iako je pitanje izvora bolesti još dan danas kontroverzno, pri čemu se Rumunji i Bugari međusobno optužuju da su uzrokom izbijanja epidemije južno od Dunava, jasno je da su rasapu bolesti doprinijeli sanitarni uvjeti pripreme hrane i izvori pitke vode kojima su se koristili kako rumunjski vojnici tako i
civilno stanovništvo.
U tim je uvjetima, uz brojne mjere zaštite protiv kolere pokrenute od strane Ministarstva rata, prof. I. Cantacuzino po prvi puta u svijetu uspješno testirao cijepljenje cjepivom kojeg je pripremio zajedno sa svojim suradnicima. Cjepivo je sadržavalo 25 vrsta vibriona i pokazao se uspješnim kako u brzini pripreme tako i u širokoj primjeni, čiju je uspješnost potpomogla brza zdravstvena kampanja. Cjepivo je pokazalo iznimnu učinkovitost, namečući rumunjsku metodu kao efikasni način borbe protiv bolesti u punom jeku epidemije.
Uz brojne nedaće koje su svakodnevno sustizale katolike u Hercegovini, s vremena na vrijeme dolazile su i zarazne bolesti protiv kojih u ono vrijeme nije bilo nikakva lijeka te su uzimale brojne ...ljudske živote, a neke su, osobito kuga, prerastale i u prave epidemije, dok bi se ona iz 1814.-1818. godine mogla označiti i kao pandemija. Autor na temelju ljetopisa i drugih izvora, a u prvome redu sačuvanih matičnih knjiga katoličkih župa iz turskoga razdoblja, nastoji rekonstruirati učestalost, snagu i dužinu trajanja pojedinih zaraznih bolesti u zapadnoj Hercegovini, prije svega kuge, a potom i kolere i velikih boginja, kao i nekih drugih zaraznih bolesti. Veliki je nedostatak za zaokruženje slike o navedenoj temi gubitak brojnih matičnih knjiga, tako da za neka hercegovačka područja postoje tek manjkave naznake o raširenosti i dužini trajanja pojedinih zaraza, a za druga čak niti to.
Kolera Cemetery. According to the 1950 inventory, it is known as the height of about 25 mst for the Kolera Backs and that it has been used as a reburial ground. No visible remains.
OBS. Free-external ...is not quality assured. Information may be missing or incorrect.
Weak height in flack moraine ground. Forest land.
Kolerakyrkogård. Enligt 1950 års inventering kallas den ca 25 mst höjden för Kolerabackarna och att den har använts sombegravningsplats. Inga synliga lämningar.
OBS. Fritexterna är inte kvalitetssäkrade. Information kan saknas eller vara felaktig.
Svag höjd i flack moränmark. Skogsmark.
Ukupno je 168 uzoraka (koštane srži, tkiva plućiju, jetre i krvnih ugrušaka) bilo prikupljeno od 42 emua uginula pod sumnjom na koleru peradi. Uzorci su bili nacijepljeni na krvni agar. Ukupno su ...bila izdvojena 22 izolata Pasteurella spp. te su biokemijski i lančanom reakcijom polimerazom identificirani kao vrsta P. multocida. Izolati su zatim bili pretraženi na kapsulni tip višestrukom lančanom reakcijom polimerazom te je ustanovljeno da su svi pripadali kapsulnom tipu A. Ovo je prvo izvješće o izdvajanju, identifikaciji i molekularnoj karakterizaciji vrste P. multocida izdvojenoj iz emua u državi Gujarat u Indiji. Istraživanje je pokazalo da je i emu prijemljiv na infekciju vrstom P. multocida, uzročnikom kolere peradi te može biti njezin kliconoša.
Nagodba između Austrije i Ugarske iz 1867. donijela je velike promjene mađarskoj državnoj upravi, otvorivši put prema njezinoj modernizaciji. Premda je Mađarska imala zakonski okvir i sustav javnog ...zdravstva uspostavljen još krajem XVIII. stoljeća, desetljećima se nisu uspjela riješiti pitanja poput ravnomjerne geografske raspodjele liječnika, dostupnosti zdravstvene skrbi za sve stanovništvo, uključujući siromašnije krajeve, te djelotvorne zaštite od pojedinih zaraznih bolesti. Tijekom reformi državne uprave 1870-ih, nekoliko se puta pokušao urediti zakonski okvir i rad javnoga zdravstva. Premda je javno zdravstvo tradicionalno ovisilo o općinama i županijama, zbog iznimne važnosti za cijelu zemlju vlada je centralizacijom pokušala poboljšati njegovu djelotvornost. Zarazne su bolesti bile stalna prijetnja stanovništvu i jasno upućivale na slabosti postojećega sustava javnog zdravstva, davši time maha vladinim reformama s ciljem da ustroji djelotvornu prevenciju putem pravnog okvira i prakse.
Godine 1873. kolera je u Drenovce stigla u lipnju. Lokalni prirodno-geografski uvjeti, društveno-gospodarske prilike i socijalna struktura stanovništva pogodovali su njezinu širenju, a neadekvatna ...zdravstvena zaštita i nedostatak osobne i stambene higijene doprinijeli su visokom udjelu smrtnosti. Kolera je tada odnijela 71 ljudski život i opću stopu mortaliteta učinila natprosječno visokom ( 64,09‰), puno višom od stope nataliteta i time znatno ugrozila prirodno obnavljenje stanovništva. Specifična stopa smrtnosti od kolere dosegnula je 26‰ (jednako toliko iznosila je opća stopa nataliteta) i najvećim dijelom zahvatila radno sposobno stanovništvo. Prouzročena šteta utjecala je na daljnji tijek demografskih procesa, prvenstveno na proces demografske tranzicije, koji je tada u većini dijelova Hrvatske već bio započeo ili bio na samom pragu početka, dok je u Drenovcima taj proces, zbog visokog mortaliteta izazvanog učestalim epidemijama, bio usporen. Kako bi posljedice po daljnji društveni i gospodarski razvoj bile što manje stanovništvo je odmah reagiralo. Obrambene mjere poput rane ženidbe, žurnih ponovnih brakova, većeg broja poroda i bržeg tempa rađanja, predstavljale su osnovna sredstva kojima su se obitelji štitile od negativnih demografskih trendova prouzročenih ekscesnim situacijama, poput epidemija. Tako je stanovništvo Drenovaca na povećanje mortaliteta tijekom razdoblja epidemije, odgovaralo povećanjem nupcijaliteta i nataliteta u razdoblju nakon epidemije, kako bi se čim prije obnovila narušena obiteljska struktura i nadoknadilo stanovništvo izgubljeno ovom epidemijom.
PDF
