U istraživanjima kolokacija objavljenima na engleskome jeziku susreće se, iako rijetko, uporaba pojma „metaforičke kolokacije“. Zanimljivo je primijetiti da se rijetko ako uopće metaforičke ...kolokacije u tim radovima definiraju, što upućuje na to da znanstvenici pojam smatraju značenjski transparentnim odnosno samoobjašnjivim. No, s obzirom na to da su metaforičke kolokacije zanimljivo polje istraživanja koje tek treba privući pažnju šire akademske zajednice, cilj je ovoga rada analizirati trenutno poimanje metaforičke kolokacije pregledom teorijskih radova i istraživanja na engleskome jeziku kao jeziku znanosti. Stoga su pregledane publikacije na engleskome, ali i njemačkome, jeziku kako bi se pronašle definicije metaforičke kolokacije te su
pregledana istraživanja na engleskome jeziku koja se bave takvim kolokacijama ili koja ih spominju. U pogledu teorijskih razmatranja, pronađeno je da metaforička kolokacija doista jest definirana, no kad su u pitanju istraživanja, u njima se autori rijetko referiraju na definiciju. Predlaže se da se radi transparentnosti u istraživanju metaforičkih kolokacija na engleskome jeziku znanstvenici referiraju na definiciju metaforičke kolokacije kako bi se povećalo razumijevanje toga jezičnog fenomena u akademskoj zajednici i šire. To je posebice važno jer se metaforičke kolokacije nalaze na razmeđu dviju složenih jezičnih pojava: metafora i kolokacija.
Rad je posvećen kvalitativnoj kontrastivnoj analizi stručnojezičnih kolokacija s imenicama kuća i house u diskursu arhitekture. Dvočlane kolokacije izlučene su iz specijaliziranih reprezentativnih ...usporedivih korpusa hrvatskih i engleskih stručnih arhitektonskih tekstova. Cilj je utvrditi sličnosti i razlike u kolokacijskom segmentu arhitektonskoga nazivlja u dvama jezicima s osobitim obzirom na ulogu makrokonteksta kao kognitivne mrežne konfiguracije stručnih znanja. Rezultati analize potvrđuju idiosinkratičku prirodu kolokacijskih odnosa čak i u jeziku struke, odnosno brojne nekongruentne varijabilnosti u pogledu konceptualizacije i leksičke realizacije. Stručnojezične kolokacije u ovome segmentu arhitektonskoga nazivlja najčešće nastaju sintagmatskim kombinacijama općejezičnih leksema. Ključnu ulogu u njihovu semantičkom profiliranju i transparentnosti ima makrokontekst koji djeluje kao kognitivni mehanizam koji upravlja procesima sintagmatizacije, leksikalizacije i terminologizacije. Analiza je teorijski utemeljena u suvremenom pristupu stručnim jezicima.
This paper is dedicated to a qualitative contrastive analysis of specialized collocationswith the nouns kuća and house in architectural discourse. Binary collocations wereextracted from specialized representative comparable corpora of Croatian and Englisharchitectural texts. The goal is to analyse similarities and differences in collocationalpatterning in architecture in these two languages with special emphasis on the role ofthe macrocontext as a cognitive configuration of professional knowledge networks.The analysis confirms the idiosyncratic nature of collocational patterning even in theprofessional language context, i.e., incongruent ways of conceptualization and lexicalrealization. Specialized collocations in this segment of architectural terminology aremainly created by syntagmatic co-occurrences of general language lexemes. Their semantic profiling and transparency primarily result from the macrocontext. It acts as acognitive mechanism that governs the processes of syntagmatisation, lexicalisationand terminologisation. The analysis is theoretically grounded in the contemporaryapproach to specialist languages.
U članku se govori o višerječnim strukturama s potpunom ili djelomičnom desemantizacijom uvrštenim u Senjskom rječniku Milana Moguša. Te su sveze funkcionalno pretežito frazemi ili u manjem broju ...kolokacije. Sveze se analiziraju strukturno i semantički, a promatraju se i u vremenskoj i prostornoj perspektivi.
Ako bi se izuzela istraživanja leksičkih isječaka (Goźdź–Roszkowski 2006, 2011; Kopaczyk 2013;
Breeze 2013; Tománkóva 2016; Biel 2017), moglo bi se tvrditi da su proširene jedinice značenja
(Sinclair ...2004) slabo istražene u pravnoj frazeologiji. Stoga je cilj ovog rada ukazati na korisnost
Sinclairove perspektive šireg konteksta u istraživanju frazeoloških jedinica u pravnom žanru s
obzirom na to da širi kontekst nudi njihov kolokacijski okvir te njihove gramatičke i frazeološke
obrasce. Rad se temelji na analizi proširenih ‘terminoloških kolokacija’ (engl. term–embedding
collocations) (Biel 2014b) izvučenih iz usporedivog korpusa engleskih i hrvatskih ugovora s
pomoću alata WordsmithTools 6.0 (Scott 2012). U radu se ističu primjeri koji najbolje podupiru
gore navedenu hipotezu, a tumači ih se uz pomoć analize izvanjezičnog konteksta frazeoloških
jedinica u ugovorima. Budući da su privatnopravni dokumenti rijetko predmet istraživanja pravne
frazeologije, ovo istraživanje predstavlja pokušaj njezina dopunjavanja. S obzirom na to da se dio
istraživanja temelji na frazeološkim jedinicama u hrvatskom pravnom jeziku, ovaj rad nastoji
nadopuniti korpusno utemeljena istraživanja koja su uglavnom usredotočena na engleski pravni
diskurs. Naposljetku, ovo istraživanje, osim što pruža uvid u stabilnost frazeoloških jedinica u
području prava, također može predstavljati koristan izvor u obuci pravnih prevoditelja i sudskih
tumača jer raspravlja o širem kontekstu nazivlja u jeziku ugovora.
U ovom se radu problematizira širi kontekst dvočlanih izraza u jeziku prava i nastoji ih se istražiti iz perspektive Sinclairovih proširenih jedinica značenja (Sinclair 2004). Stoga se u radu ...metodama korpusne analize istražuju koligacije, kolokacije, semantičke preferencije i semantička prozodija dvočlanih izraza u paralelnom korpusu engleskih i hrvatskih zakonodavnih tekstova iz područja europskog prava tržišnog natjecanja. Nastoji se ukazati na potrebu proširenja pojma kolokacijskih sveza i odmaka od poimanja baze kao jezične jedinice koja se sastoji od jedne riječi. Raspravlja se i o neslaganju kolokatora s jednom od sastavnica baze i prenošenju takvih netipičnih sveza u drugi jezik, kao i potrebi proširivanja dvočlanih izraza radi utvrđivanja njihove semantičke prozodije.
Analizuojami pseudoatstumu ir nešlio faziu matavimu rezultatu apdorojimo metodai, kai duomenys gauti naudojant dvieju nešlio dažniu GPS imtuvus. Taikoma kolokacijos metodas, pseudoatstumu ir nešlio ...faziu salygines lygtys su papildomais parametrais. Lygtys sudaromos kiekvienai epochai pagal kiekvieno palydovo signalu matavimo rezultatus. Siūlomu metodu galima patikimiau eliminuoti atsitiktines ir sistemingasias matavimu klaidas, kuriu pagrindinis šaltinis - jonosferos ir troposferos itaka.
Rad je posvećen pitanjima metodologije pretraživanja i procjene stabilnosti ustaljenih kolokacija u zbirci glagoljskih tekstova povijesnog korpusa Manuskript: slavjanskoe pis’mennoe nasledie ( ...Rukopis: slavensko pismeno nasljeđe – manuscripts.ru). Prikazane su mogućnosti
modula n-gram za ekstrakciju kolokacija – koje se sastoje od riječi i njihovih oblika ili lema – s različitim brojem komponenata i različitom učestalošću. Analiziraju se bigrami i trigrami izdvojeni pomoću statističke mjere uzajamne obavijesti (Mutual Information – MI), koji se pojavljuju istodobno u nekoliko rukopisa ove zbirke.
Posebna se pozornost posvećuje n-gramima s visokom statističkom vrijednošću mjere MI. U skladu s obilježjima mjere, najveću vrijednost u zbirci imaju rijetke kombinacije. Analiza takvih rijetkih bigrama na temelju oblika riječi omogućila je identificiranje koherentnih gramatičkih
konstrukcija – koligacija. Pokazano je da su trigrami koji se sastoje od tekstualnih oblika,ne samo gramatičke, već i semantičke cjeline – kolokacije. Bigrami s komponentama-lemamasu raznoliki – prijedložno-padežne kolokacije s imenicama i povratno-posvojnim zamjenicama
te ostale atributivne konstrukcije, glagolsko-imeničke odnosne konstrukcije itd. Pomoću analize ovih skupina pronađene su kako koligacije, tako i kolokacije. Najproduktivniji rezultat bilo
je izdvajanje trigrama na temelju lema: većina prvih nekoliko desetaka kombinacija koje imaju maksimalnu vrijednost u skladu sa statističkom mjerom Mutual Information – gramatičke su i semantičke cjeline ili njihovi dijelovi.
Donosi se zaključak o učinkovitosti primjene statističkih metoda za ekstrakciju kolokacija i koligacija iz korpusa srednjovjekovnih slavenskih rukopisa. Navedeno je da se za složeno rješenje postavljenog zadatka trebaju koristiti različite vrste n-grama – dvokomponentne i trokomponentne, utemeljene na tekstualnim oblicima i lemama, sa slobodnim i fiksnim redoslijedom komponenata. Prisutnost gramatički i semantički cjelovitih kolokacija koje se ponavljaju u različitim rukopisima omogućuje nam zaključak o nadtekstnoj prirodi takvih kolokacija.
U članku se govori o višerječnim strukturama s potpunom ili djelomičnom
desemantizacijom uvrštenim u Senjskom rječniku Milana Moguša. Te su
sveze funkcionalno pretežito frazemi ili u manjem broju ...kolokacije. Sveze
se analiziraju strukturno i semantički, a promatraju se i u vremenskoj i prostornoj
perspektivi.
Ovim se radom žele sintetizirati dosadašnje važnije spoznaje o kolokacijama, u teoriji i praksi, s ciljem prikazivanja cjelokupne problematike koja se veže uz kolokacije u hrvatskome jeziku. Želi se ...upozoriti na to da je za obradu kolokacija s primijenjenoga aspekta nužan preduvjet jednoznačno definirati kolokacije, srediti nazivlje, razgraničiti ih od slobodnih i drugih vezanih sintagma te ih klasificirati prema ujednačenome kriteriju (Tafra 2005:165). O tome će biti govora u prvome dijelu rada, u kojem će se prikazati važnija teorijska razmatranja u kroatističkoj literaturi i pri čemu će se dati osvrt i na obradu dotičnoga fenomena u stranoj literaturi kako bi se uspostavila poveznica. Drugi se dio rada zasniva na kontrastivnome pristupu kolokacijama u hrvatskome i njemačkome jeziku te se istražuje utjecaj tih razlika na njihovo usvajanje, prevođenje i leksikografsku obradu. Upozorit će se na povezanost načina uvrštavanja kolokacija u leksikografske natuknice s njihovim usvajanjem i prevođenjem jer prevoditelj pored dobro razvijene svijesti o kolokacijama mora imati na raspolaganju i odgovarajući priručnik. Za izradu takva priručnika, osobito dvojezičnoga kolokacijskog rječnika, potrebno je utvrditi razlike među kolokacijama dvaju jezika, što je jedino moguće sustavnom kontrastivnom analizom. U kroatističkoj literaturi postoje radovi takve vrste, ali se oni uglavnom tiču kontrastivnoga odnosa između hrvatskoga i engleskoga jezika. U ovom će se radu svi navedeni aspekti razmatrati na primjerima iz hrvatskoga i njemačkoga jezika.
U radu se na primjerima kolokacijskih sveza hrvatskoga jezika analiziraju leksičke funkcije koje je unutar svojega teorijskoga modela značenje – tekst razradio Igor Meljčuk. Na uzorku od desetak ...leksičkih funkcija koje predstavljaju opće značenjske modele primjenjive u svim jezicima opisuju se značenjski odnosi na osnovi kojih nastaju kolokacijske sveze, dakle, jezične jedinice koje po svojoj strukturi nadilaze razinu jedne riječi, tj. leksema.
PDF
