Cilj je rada analizirati i usporediti znanja, stavove i prakse
stručnjaka u socijalnoj skrbi Republike Srbije i Republike
Hrvatske na području kulturalne kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovao ...po 101 sudionik iz obje države, a podaci
su prikupljeni online, upotrebom upitnika konstruiranog za potrebe ovog istraživanja.
Rezultati upućuju na nedostatak
primjene principa kulturalne kompetentnosti kada su u
pitanju stručni radnici u obje države, kao i ograničen
angažman ustanova/organizacija u bavljenju ovom
tematikom. Autori na kraju daju preporuke u smjeru
poticanja proaktivnijih i kulturalno kompetentnijih stručnjaka
u sustavima socijalne skrbi ovih država.
Cilj ovoga istraživanja je bio ispitati smanjuju li zadovoljene psihološke potrebe percepciju prijetnje koja proizlazi iz nesigurnosti zaposlenja, koje je određeno samoprocjenom dostupnosti radne ...uloge u budućnosti. U istraživanju je sudjelovalo 310 zaposlenika u 24 tvrtke, koji su popunjavali Ljestvicu percepcije nesigurnosti posla i Ljestvicu zadovoljenosti potreba. Hipoteze su provjeravane višestrukim regresijskim analizama. Rezultati su pokazali značaj dviju osnovnih potreba – autonomije i kompetentnosti – kao čimbenika koji smanjuju razinu opažene nesigurnosti posla. Proširujući razumijevanje resursa ličnosti kao čimbenika koji moderiraju percepciju nesigurnosti posla, ovo istraživanje predstavlja primjenu teorije samodeterminacije u organizacijskom kontekstu. Zadovoljenje potreba za autonomijom i kompetencijom može poslužiti kao osnova za intervencije čiji je cilj jačanje otpornosti na stres u zaposlenih osoba.
Doživljaj roditeljstva promatra se kroz roditeljske stavove i uvjerenja o djeci
i roditeljstvu. Cilj je istraživanja ispitati povezanost doživljaja roditeljske
kompetentnosti (roditeljska ...samoefikasnost, roditeljski internalni i eksternalni lokus
kontrole) sa socijalnom podrškom bliskih osoba (prijatelji, obitelj i značajni drugi)
s obzirom na spol i stupanj obrazovanja roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 194
ispitanika, 148 majki i 46 očeva. Utvrđena je slaba povezanost između roditeljske
samoefikasnostii socijalne podrške. Roditelji koji sebe doživljavaju samoefikasnijima
procjenjuju da i primaju više podrške iz svoje okoline i obratno. Nije pronađena
statistički značajna razlika po spolu u doživljaju roditeljske kompetentnosti i
percepciji socijalne podrške, no razlika je utvrđena u roditeljskoj samoefikasnosti i
roditeljskom eksternalnom lokusu kontrole ovisno o stupnju obrazovanja. Roditelji
nižega i srednjega stupnja obrazovanja percipiraju se samoefikasnijim u roditeljskoj
ulozi te imaju veći eksternalni lokus kontrole u odnosu na više i visokoobrazovane
roditelje. Zaključno, važno je prepoznati roditelje s niskom samoefikasnosti,
odnosno nižom roditeljskom kompetentnosti, kao i one koji procjenjuju malo
podrške iz svoje okoline te ih usmjeriti kako povećati roditeljsku kompetentnost.
Prostorsko planiranje je tudi politično delovanje, zato je participacija nujna oblika demokratičnega delovanja posameznika in skupin, ki stremijo k demokratizaciji civilne družbe in utrjevanju ...demokratičnih družbenih vrednot. Sodelovanje prebivalcev, pravnih oseb, interesnih skupin in drugih subjektov v procesu planiranja je bistvenega pomena tudi z vidika zagotavljanja uspešnosti in učinkovitosti prostorskih dokumentov, če bi radi oblikovali plan, ki ga bodo ljudje pripravljeni in zmožni uresničevati. Tako se tudi vloga prostorskega planerja spreminja, iz tehničnega eksperta v mediatorja oziroma povezovalca, ki vsekakor mora delovati v normativnem okviru.
Pozitivna slika o roditeljskoj kompetentnosti povezana je s osjećajem uspješnosti u roditeljstvu i kvaliteti interakcije djeteta i roditelja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos ...socio-demografskih obilježja roditelja i djeteta s teškoćama u razvoju, pokazatelja dobrobiti roditelja, podrške neposredne i šire okoline te roditeljskog stresa u objašnjenju roditeljskog osjećaja kompetentnosti. U uzorku 308 roditelja djece predškolske dobi prediktorima roditeljske kompetentnosti pokazali su se: zdravlje, bračno stanje i zadovoljstvo brakom. Povrh varijabli unesenih u prvom koraku primjenom hijerarhijske regresijske analize u drugom koraku objašnjeno je 23% varijance u efikasnosti roditeljstva, te 44% varijance zadovoljstva u roditeljskoj ulozi. Dobiveni rezultati pridonose spoznajama o roditeljskoj kompetentnosti u obiteljima djece s teškoćama u razvoju, upućujući na potrebu daljnjeg istraživanja ovog za obitelj važnog područja.
Brojna su istraživanja emocionalne izražajnosti i kompetentnosti roditelja vezana uz ishode po djecu te socijalnu i emocionalnu kompetentnost djece, no rijetka povezuju emocionalnu izražajnost i ...procjenu kompetentnosti majki s njihovim doživljajem roditeljskog stresa. Cilj je ovog istraživanja utvrditi doprinos samoprocjena roditeljske kompetentnosti i emocionalne izražajnosti majki u objašnjenju intenziteta roditeljskog stresa majki šestogodišnjaka te ispitati potencijalni medijacijski učinak odabranih individualnih obilježja majki na povezanost između sociodemografskih obilježja i intenziteta roditeljskog stresa majki šestogodišnjaka.Primjenom je hijerarhijske regresijske analize u uzorku 329 majki djece šestogodišnjaka dvjema grupama prediktora objašnjeno ukupno 27.4% varijance intenziteta roditeljskog stresa. Sociodemografske varijable objašnjavaju 5.2 % varijance intenziteta roditeljskog stresa majki, pri čemu značajno samostalno pridonosi varijabla broj djece u kućanstvu. Od individualnih obilježja roditelja koji objašnjavaju dodatnih 22.2% varijance kriterija značajni su samostalni prediktori negativna emocionalna izražajnost i zadovoljstvo majki ispunjavanjem roditeljske uloge. Veća negativna emocionalna izražajnost majki i manje zadovoljstvo ispunjavanjem roditeljske uloge povezane su s većim doživljajem intenziteta roditeljskog stresa majki. Nije utvrđen medijacijski učinak emocionalne izražajnosti i doživljaja kompetentnosti majki na povezanost između njihovih sociodemografskih obilježja i intenziteta roditeljskog stresa.Dobiveni rezultati pridonose spoznajama o međuodnosu odabranih individualnih obilježja majki i roditeljskog stresa te unaprjeđivanju suvremenih modela roditeljskog stresa.
Procesi socijalizacije, osobito kod djece i mladih, danas se u prvom redu više ne odvijaju putem „tradicionalnih institucija“ (obitelj, škola i Crkva) već su tu funkciju preuzeli mediji. U takvom ...kontekstu proces socijalizacije je sve manje institucionaliziran, tj. ne poštuje logiku stupnjevitosti koja nastoji biti prilagođena određenom uzrastu, odnosno imati u vidu mogućnosti razumijevanja određene dobi. Osim toga, pred velikom slobodom odabira između brojnih mogućnosti osoba je sama prepuštena slobodnom odabiru. Svi oni koji su uključeni u odgoj, te osobito odgojne institucije, trebaju poznavati promjene, odnosno nove naglaske u procesima socijalizacije kao i edukativne mogućnosti koje posjeduju (osobito novi) mediji. Usvajanje medijskih kompetencija pomoći će u razvijanju pravilna odnosa prema svijetu medija kao i kvalitetnijih procesa socijalizacije unutar medijskoga okruženja.
Cilj ovog rada bila je analiza samoprocijenjenih kompetencija odgojitelja za rad s djecom koja pokazuju emocionalne teškoće i probleme u ponašanju. U istraživanju su sudjelovala 82 odgojitelja ...predškolske djece. Podaci o samoprocjenjenoj kompetentnosti i samoefikasnosti odgojitelja u radu s djecom koja pokazuju emocionalne teškoće i probleme u ponašanju prikupljeni su putem upitnika koji je uključivao modificirane verzije upitnika Teacher´s Sense of Efficacy Scale (Tschannen-Moran i Woolfolk Hoy, 2001) i Teacher Efficacy Scale (Gibson i Dembo, 1984). Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji svoju samoefikasnost u radu s djecom koja imaju emocionalne teškoće i probleme u ponašanju procjenjuju osrednjom te da su viša razina obrazovanja i kraće radno iskustvo povezani s višom samoprocjenom kompetentnosti.Rezultati istraživanja pokazuju također da su iskustva u radu s ovom djecom pozitivno povezana s većim osjećajem kompetentnosti u odgojitelja. Nadalje, odgojitelji koji bolje procjenjuju svoje kompetencije za rad s djecom koja pokazuju emocionalne teškoće i probleme u ponašanju, također bolje procjenjuju i svoju samoefikasnost glede učenja i poučavanja ove djece. Utvrđeno je također da odgojitelji malo znanja stječu tijekom svog inicijalnog obrazovanja, a više kroz samostalan rad i dodatne edukacije. Odgojitelji koji svoje znanje stečeno kroz samostalan rad procjenjuju boljim, osjećaju se i kompetentnijima za rad s djecom koja pokazuju emocionalne teškoće i probleme u ponašanju.
Cilj rada bio je ispitati povezanost percipirane kompetentnosti, intrinzične motivacije i ciljne orijentacije kod djece koja pohađaju redovitu nastavu TZK, te provjeriti postoje li razlike između ...djevojčica i dječaka različite dobi u ovim varijablama. Rezultati dobiveni na uzorku 594 hrvatska osnovnoškolca pokazali su pozitivnu povezanost percipirane kompetentnosti sa ciljnom orijentacijom te uživanjem i interesom za nastavu TZK. Pokazalo se da su djevojčice više intrinzično motivirane te više razine orijentacije na učenje i usavršavanje vještina u sklopu TZK od dječaka. Visoko kompetentna djeca, osobito dječaci koji se osjećaju kompetetnima, značajno više uživaju u sadržajima nastave TZK, više se trude na satovima, te su više usmjereni na učenje i usavršavanje,a manje na ishod i rezultate od djece koja sebe smatraju manje sposobnom. Djevojčice koje se doživljavaju manje sposobnima općenito su i manje motivirane za nastavu TZK, a njihova otivacija opada s dobi. Rezultati MANOVA- e pokazali su da su kompetentnija djeca zainteresiranija za TZK, da se više trude na nastavi i da su više usmjerena na učenje i usavršavanje vještina, te da razina intrinzične motivacije ovisi o dobi. Stariji učenici više su intrinzično motivirani za TZK od mlađih, te je njihova ciljna orijentacija generalno viša. Interakcija između dobi i percipirane kompetentnosti značajno doprinosi doživljaju interesa i uživanja u nastavi TZK, s dobi i s porastom složenosti sadržaja TZK, percepcija kompetentnosti raste. Percipirana kompetentnost igra značajnu ulogu za razvoj i održavanje ciljne orijentacije i intrinzične motivacije na nastavi TZK što bi bilo važno naglasiti u okviru sustava i načina rada s djecom kako bi se dugoročno promovirale zdrave životne navike.
U kurikulumskom pristupu usmjerenom na učenika, osim promjena na didaktičko-metodičkom planu strukturiranja nastavnog procesa u vidu primjene didaktičkih stategija usmjerenih na rješavanje problema, ...aktivnost učenika i suradničko učenje, sve se više naglašava važnost kvalitete razredno-nastavnog ozračja kao socijalne dimenzije koja doprinosi školskom postignuću učenika te konstruktima iz područja samopoimanja koji na osobnoj, socijalnoj i akademskoj razini mogu doprinijeti dobrobiti učenika. Stoga je glavni cilj ovoga istraživanja bio provjeriti odnos poimanja kvalitete razredno-nastavnog ozračja, samoučinkovitosti, emocionalne kompetentnosti i školskog uspjeha učenika i učenica petih i osmih razreda osnovne škole te utvrditi doprinos tih konstrukata u objašnjenju školskog postignuća učenika u općem školskom uspjehu te matematici i hrvatskom jeziku i književnosti. Kako bi se navedeno provjerilo, u istraživanju je korištena baterija skala za ispitivanje svake pojedine varijable pri čemu je u istraživanju ukupno sudjelovalo 359 učenika i učenica petih i osmih razreda osnovne škole. Dobiveni rezultati govore o boljem školskom uspjehu, uspjehu iz matematike i materinjeg jezika te većoj samoučinkovitosti i boljoj procjeni emocionalne kompetentnosti učenika petih razreda osnovne škole, pri čemu u svim navedenim varijablama učenice ostvaruju značajno bolje rezultate od učenika. Rezultati istraživanja procjene kvalitete razredno-nastavnog ozračja na relacijama procjene kvalitete odnosa među učenicima, kvalitete interakcije učenika s nastavnicima te osjetljivosti na prijavljivanje nasilja u školskom okružju, govore u prilog mlađim učenicima pri čemu nisu utvrđene spolne razlike sudionika istraživanja. Nadalje, utvrđeno je da se kao i u brojnim ranijim istraživanjima u objašnjenju školskog uspjeha učenika najvažnijim prediktorom pokazala samoučinkovitost učenika, dok se izračunom povezanosti pokazalo da su svi elementi razredno nastavnog ozračja visoko povezani sa samoučinkovitošću i emocionalnom kompetentnošću učenika.
PDF
