Svrha komunikacijskih modela je razumijevanje komunikacijskog procesa s ciljem uočavanja i rješavanja postojećih i potencijalnih komunikacijskih problema. Svaki komunikacijski model ima svoje ...elemente i logiku kojom naglašava specifično viđenje komunikacija i komunikacijskog procesa, a sukladno komunikacijskoj paradigmi, sugerira rješavanje specifičnih komunikacijskih problema. Ovaj rad eksplicira dosege odabranih komunikacijskih modela kod kojih je uočljiva primarnost emitera poruke kao što su Lasswellov i Berlov model (koji jednako tretira poželjne karakteristike emitera i primatelja za djelotvornu komunikaciju). Uvažavajući interaktivnost kao važno načelo komunikacijskog procesa ekspliciran je i opći/tipični Clampittov komunikacijski model. Za istraživačke svrhe prikladnim se pokazuje Lasswellov, za spoznaju brojnih utjecajnih čimbenika na komunikacijsku djelotvornost Berlov, a za edukacijske (razvojne) svrhe Clampittov komunikacijski model.
Primjena društvenih mreža u komunikaciji policije i javnosti postaje sve važnija tema stručne i znanstvene zajednice. To rezultira činjenicom kako je potreba za novim digitalnim kanalima komunikacije ...s javnošću sve izraženija i u javnom sektoru. Poslovni subjekti primjenjuju društvene mreže poput Facebooka, Twittera i Instagrama za promociju svog brenda, doseg potencijalnih kupaca i interakciju s trenutačnim klijentima. S druge strane, policija se koristi društvenim mrežama za prikupljanje informacija, suradnju sa zajednicom i komunikaciju vezanu uz sigurnost javnosti. No postoji zabrinutost s obzirom na to da komunikacija na društvenim mrežama u tom sustavu nije dovoljno regulirana. Cilj ovoga istraživanja jest procjena stavova policijskih službenika i okruženja u kojem djeluje hrvatska
policija, ali i prijedlog inicijalnog modela komunikacije putem društvenih mreža, primjenjivog u uvjetima u kojima posluje hrvatska policija. Primarno istraživanje putem fokus-grupa provedeno je kako bi se dobio uvid u stavove službenika za odnose s javnošću, dok su sekundarni izvori poput analize znanstvene literature i sustava najboljih praksi drugih zemalja analizirani kako bi se model
dodatno prilagodio hrvatskim uvjetima. Rezultati ovoga rada upućuju na to da je moguće predložiti model komunikacije temeljen na modelu zrelosti, a koji će hrvatskoj policiji omogućiti povećanje sposobnosti stvaranja novih komunikacijskih kanala putem društvenih mreža.
U radu se daje prikaz komunikacijskoga modela govornih vježbi kao jednoj od mogućnosti komunikacijskoga osposobljavanja učenika tijekom institucionalnoga učenja hrvatskoga jezika. Komunikacijski ...model govornih vježbi polazi od suvremenih teorija učenja jezika koje navode da ovladavanje gramatičkim znanjem nekoga jezika ne jamči i uspješnu komunikaciju na tom jeziku. Učenje jezika premješta se s lingvističkoga na funkcionalno-komunikacijsko osposobljavanje koje u sebe uključuje tri podsposobnosti: jezičnu (lingvističku), društvenojezičnu (sociolingvističku) i uporabnu (pragmatičku) sposobnost. U radu se polemizira i mogućnost uvođenja novoga predmeta u hrvatski osnovnoškolski sustav (kultura govorenja, govorna kultura, govorno izražavanje, govorna komunikacija, oratorstvo, govorništvo, umijeće komuniciranja)
čiji bi temeljni cilj bio osposobljavanje učenika za uspješnu komunikaciju u raznolikim priopćajnim situacijama kao i za polifunkcionalnu uporabu hrvatskoga jezika.
Stjecanjem statusa kandidata za punopravno članstvo Hrvatskoj je osiguran pristup nizu financijskih instrumenata
kojima ona pomaže prilagodbi za punopravno i ravnopravno participiranje u njezinu ...djelovanju. Područje
kojem se poklanja najviše pažnje svakako je regionalna politika, koja omogućava državama kandidatima korištenje
sredstava pretpristupnih fondova sukladno razvojnom potencijalu regija.
Približiti fondove Europske unije korisnicima i time proširiti djelokrug njihova utjecaja moguće je samo ukoliko
oni imaju informacije i kapacitete neophodne za sudjelovanje u njima. To je moguće postići korištenjem informacijsko-
komunikacijske tehnologije, konkretno razvojem informacijskog sustava koji će biti servis korisnicima
(podnositeljima, partnerima i trećim osobama).
U radu razrađeni informacijsko-komunikacijski model za korištenje EU fondova u svrhu regionalnog razvoja,
kao i njegova implementacija, doprinijela bi apsorpciji financijskih sredstava pa predstavlja važan element u
procesu dobivanja sredstava iz fondova Europske unije, a koji će se koristiti prvenstveno kao potpora regionalnom
razvoju.
