Na tradicijskim kamenim stupovima često se mogu uočiti karakteristične pukotine u području spojeva, ali i različite načine sanacija kojima se pokušavalo zaustaviti njihovo kontinuirano širenje. ...Sustavnim je numeričkim i laboratorijskim analizama na gotovo realnim dimenzijama uzoraka kao temeljni uzrok raspucavanja orkrivena koncentracija naprezanja na kontaktnim plohama. U radu je prikazan dio rezultata laboratorijskih ispitivanja i numeričkih analiza tradicijskoga oblika sanacije s olovnim umetkom postavljenim između dijelova stupa.
Askomicetna gljiva Alternaria alternata uzročnik je koncentrične pjegavosti, jedne od ekonomski najvažnijih bolesti rajčice. Zbog česte primjene fungicida, ta je gljiva razvila otpornost na ...agrokemikalije koje se koriste u njezinu suzbijanju, s negativnim ekonomskim i ekološkim posljedicama. Novi načini suzbijanja gljivičnih patogena uključuju upotrebu ekološki prihvatljivih i manje toksičnih spojeva, među koje potencijalno spadaju boronske kiseline. Pokusom in vitro istražen je antimikotički učinak fenilboronske i borne kiseline na gljivu A. alternata. Nakon izolacije patogena iz rajčice, određena je minimalna inhibitorna koncentracija fenilboronske i borne kiseline za rast micelija primjenom tehnike poisoned food. Antimikotički učinak testiran je na širokom rasponu koncentracija fenilboronske i borne kiseline (od 0,04 % do 0,3 %), pojedinačno umiješanih u hranjivu podlogu na kojima je tijekom petodnevne inkubacije uzgajan micelarni disk kulture patogena. Fenilboronska je kiselina pri niskoj koncentraciji (0,05 %) potpuno inhibirala rast micelija. Primjena borne kiseline u različitom rasponu koncentracija nije značajno umanjila rast micelija, ali je primijećeno smanjenje sporulacije patogena, čime se potvrđuje fungistatski učinak borne kiseline. Prema našoj spoznaji, ovo je prva studija koja opisuje in vitro antimikotički učinak fenilboronske kiseline na patogen koji je važan u poljoprivredi. Štoviše, s obzirom na to da je A. alternata i patogen ljudi, studija ima i potencijalni medicinski značaj.
Small-volume air samples (~7 m3 per 24 h) of airborne PM10 particle fraction were collected on quartz fibre filters at two measuring sites in the vicinity of the gas field Molve in April and July ...2006. It took five to seven days for each sample to collect and one month to collect five to seven samples. Mass concentrations of PM10 fractions were determined by gravimetry while PAHs were analysed using a HPLC with a fluorescent detector. The analysis included fluoranthene (Flu), pyrene (Pyr), benzo(a)anthracene (BaA), chrysene (Cry), benzo(b)fluoranthene (BbF), benzo(k)fluoranthene (BkF), benzo(a)pyrene (BaP), benzo(ghi)perylene (BghiP) and indene(1,2,3-cd)pyrene (Ind). Average concentrations of all PAHs in April at site A were slightly higher than at site B while in July they were lower and similar on both sites. Average BaP concentration measured at site A in April was 0.156 ng m-3 and at site B 0.129 ng m-3, while July BaP averages were 0.022 ng m-3 at both sites. In both months, the mass concentration of BaP was lower than the limit value (1 ng m-3) and well below the tolerant value (2 ng m-3) set by a Croatian regulation of 2005. This suggests that the air near gas field Molve was of acceptable quality in respect to BaP at the time of the measurement.
Uzorci PM10 frakcije lebdećih čestica skupljani su prosisavanjem malog volumena zraka (~7 m3 za 24 h) kroz filtre od kvarcnih vlakana. Svaki je uzorak skupljan tijekom pet do sedam dana na dva mjerna mjesta u okolici plinskog polja Molve. Uzorkovanje je provedeno tijekom travnja i srpnja 2006. godine. Masene koncentracije PM10 frakcije odredene su gravimetrijski, dok je analiza policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) radena tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom. Mjereni su sljedeći PAU: fluoranten, piren, benzo(a)antracen, krizen, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(a)piren, benzo(ghi)perilen i indeno(1,2,3-cd)piren. Srednje vrijednosti masenih koncentracija svih PAU u travnju na mjernome mjestu A bile su neznatno više od onih na mjernome mjestu B, dok su u srpnju na oba mjerna mjesta bile vrlo slične. Srednja vrijednost koncentracije BaP izmjerenog u travnju na mjernome mjestu A bila je viša od vrijednosti izmjerene na mjernome mjestu B. U srpnju su srednje vrijednosti bile znatno niže i na oba mjerna mjesta iznosile su 0.022 ng m-3. Iz rezultata dobivenih mjerenjem vidljivo je da je koncentracija benzo(a)pirena bila znatno niža od granične vrijednosti (1 ng m-3) i tolerantne vrijednosti (1 ng m-3, Uredba iz 2005.), pa možemo zaključiti da je zrak u okolici plinskog polja Molve tijekom istraživanog razdoblja bio prve kategorije kakvoće.
Prostorna koncentracija gospodarske aktivnosti je fenomen koji ima važne implikacije na razvojni potencijal lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Ova tvrdnja proizlazi iz dvije činjenice: ...prvo, postoji tendencija da se ljudi i gospodarske aktivnosti koncentriraju u većim gradovima i regijama; i drugo, slična i povezana poduzeća se koncentriraju na određenom mjestu kako bi iskoristili prednosti eksternih ekonomija. Ovaj rad istražuje učinke prostorne koncentracije prerađivačke industrije na hrvatski regionalni rast. Koncentracija industrije (posebno prerađivačke industrije) povećava konkurentnost među poduzećima, poboljšava širenje znanja i povećava potražnju za specijaliziranim radnicima i industrijskim proizvodima, što u konačnici dovodi do potencijalno većih stopa rasta. Da bi se ispitali učinci koncentracije prerađivačke industrije na hrvatski regionalni rast, u radu se provodi panel analiza kombinirajući prostornu (21 hrvatska županija) i vremensku (16 godina) dimenziju. Najbolji način za mjerenje koncentracije je pomoću lokacijske formule za izračunavanje lokacijskih kvocijenata bilo na temelju zaposlenosti ili bruto dodane vrijednosti. Stoga su u modelima lokacijski kvocijenti nezavisne varijable od interesa, dok su BDP, BDP p.c. i bruto dodana vrijednost proizvodnog sektora zavisne varijable koje služe kao mjera ukupne proizvodnje, regionalnog životnog standarda, te industrijske proizvodnje. Na temelju rezultata panel analize može se zaključiti da je prerađivačka industrija još uvijek važan čimbenik regionalnog rasta u Hrvatskoj, iako njezin relativni značaj u hrvatskom gospodarstvu kontinuirano opada tijekom posljednja dva desetljeća.
Zbog aerogene učestalosti spore plijesni dovode se u vezu s različitim bolestima dišnog sustava i alergijama. Stoga je cilj ovog rada bio utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih varijabilnosti ...učestalosti i koncentracija spora plijesni u Zagrebu na tri lokacije: centar grada (C), Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan” (BV) i Medvednica (M) tijekom jeseni, zime, proljeća i ljeta 2002./03. Tijekom jeseni (do 76,88 CFU/m3) i zime (do 31,46 CFU/m3) zabilježene su niže koncentracije spora plijesni u zraku na sve tri lokacije, ali sa znatno višom koncentracijom u C i BV u odnosu na M (P<0,001). U proljeće i ljeto na sve tri lokacije zabilježene su znatno više koncentracije spora plijesni. Tijekom proljeća ove su koncentracije bile znatno više u C (160,0 CFU/m3) i BV (134,00 CFU/m3) nego na M (90,07 CFU/m3) (P<0,001). S druge strane, ljeti su koncentracije u C (237,5 CFU/m3) bile znatno više nego u BV (186,50 CFU/m3) (P<0,01), dok su u C i na M (216,70 CFU/m3) ove vrijednosti bile gotovo jednake. Dokazano je ukupno 29 vrsta plijesni, među kojima su dominirale alergološki važne vrste iz rodova Cladosporium (do 79,5 %) i Alternaria (59,4 %). Spore Penicillium, Fusarium i Aspergillus vrsta također su konstantno prisutne u zraku (43,0-70,5 %), ali u znatno nižim koncentracijama od kladosporija i alternarija. Učestalost spora kladosporija i alternarija bila je znatno veća tijekom proljeća i ljeta na svim lokacijama te su njihove koncentracije bile znatno više u C i BV (P<0,05). Povećanje ukupne koncentracije spora plijesni u proljeće i ljeto, čemu najviše pridonose kladosporije i alternarije, može značiti povećani alergološki rizik.
Cilj je istraživanja bila procjena protoskolicidnog potencijala metanolnih ekstrakata triju biljaka: Ferula asafoetida (sušena smola), Trachyspermum ammi (voće) i Hippophae salicifolia (lišće) u ...trima različitim koncentracijama (10, 20 i 30 mg/mL) u 20, 40 i 60-minutnim pokusnim intervalima u odnosu na standardni alopatski lijek albendazol. In vitro vitalnost protoskoleksa procijenjena je metodom isključivanja eozina. Krivulja pomora i smrtonosne koncentracije za 50 % (LC50) određena je iz regresijskih grafikona mortaliteta protoskoleksa u odnosu na log vrijednosti rastućih koncentracija biljnih ekstrakata tijekom 60-minutnog intervala. Pomor uzrokovan različitim ekstraktima u koncentracijama od 10 do 30 mg/mL varirao je od 29,54 do 97,76 % s najvišim postotkom od 97,76, 97,30 i 81,91 % u slučaju metanolnih ekstrakata F. asafoetida, T. ammi i H. salicifolia. Od svih primijenjenih ekstrakata najvišu protoskolicidnu aktivnost imala je F. asafoetida u koncentracijama od 20 i 30 mg/mL tijekom tretmana od 60 (97,16 %) i 40/60 minuta (97,20 i 97,76%), te je pokazala minimalnu vrijednost LC50 od 0,204, praćenu s T. ammi od 0,933. Usporedbom sa standardnim antiparazitikom albendazolom, metanolni ekstrakti biljaka F. asafoetida i T. ammi ostvarili su bolji ili slični protoskolicidni učinak.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The aim of this study was to investigate the effect of pre-slaughter stress on stress and meat quality parameters in pigs and to ...determinine correlations among them. Pre-slaughter stress was assessed through lairage duration, pig behavior during lairage, handling procedures before slaughter as well as through stunning efficiency. Cortisol and lactate blood concentrations were used as stress parameters while meat quality was evaluated through pH value (60 minutes and 24 hours after slaughter) and temperature of meat (60 minutes after slaughter). In addition, the intensity of rigor mortis, instrumental and sensory color, water holding capacity (WHC) and meat marbling were assessed. Pigs were held in a lairage for short (more than one hour) or long period (about 17 hours). In more than one-third of pigs handling procedures before slaughter were rough. The frequency of fighting had a following descending order: boars > gilts > hogs. Improper electrode placement was observed in more than 4/5 of pigs, resulting in high incidence of vocalization and low stunning effectiveness at first attempt. The average duration of current application and stun to bleed interval were within the recommendations. The blood concentration of lactate in pigs increases and cortisol concentration decreases with londer lairage time. The increase of lactate and cortisol content affect rough handling procedures before slaughter, as well as fighting among unfamiliar pigs in a lairage. Meat pH measured 60 minutes and 24 hours after slaughter was not affected by duration of lairage. Rough handling procedures resulted in a decrease of pH value measured 60 minutes after slaughter, which was not observed for pH24 value. After fighting initial and ultimate pH value of meat was greater comparing to non-fighting group of pigs. In pigs with a higher lactate blood concentration pH value 60 minutes after slaughter was lower comparing to pigs which lactate blood concentration was lower. The pH value of meat measured 24 hours after slaughter did not differ between pigs with low and high concentration of lactate. Meat temperature measured 60 minutes after slaughter was higher in pigs with shorter lairage, after rough handling procedures and fighting as well as in pigs with higher blood lactate content. Rigor mortis was less pronounced in pigs with shorter lairage, and more pronounced in pigs after rough handling, fighting and in pigs with higher blood lactate content. In more than 90% of pig carcasses were found skin blemishes. The frequency and intensity of carcass lesions increased with increased lairage time, rough handling procedures, fighting and with higher blood lactate content. Water holding capacity was lower in pigs with shorter lairage and after gentle handling, but higher in pigs with a higher blood lactate concentration. After sensory color evaluation darker color of meat was determined in pigs after longer lairage. Pre-slaughter handling and fighting did not significantly affect sensory color, as well as there were no differences in relation to the blood lactate concentration. After longer lairage values of L*, a* and b* parameters were lower. Pre-slaughter handling, fighting and blood lactate content had no influence on L*, a* and b* parameters. Lower meat quality (PSE and RSE) were more common in pigs with short lairage. The frequency of lower meat quality had been also affected by pre-slaughter handling and intensity of carcass lesions. The average carcass weight was 93.46 ± 11.25 kg, and lean meat content expressed in kilograms and percentages was 40.99 ± 4.37 kg and 43.79 ± 1.71%. Coefficients of correlation among lairage time and parameters of stress and meat quality ranged from -0,40 to +0,35. Negative correlation was determined between lactate content and pH value measured 60 minutes after slaughter (r= -0,34), while positive between lactate content and temperature measured 60 minutes after slaughter (r= 0,37), intensity of carcass lesions (r= 0,20) and marbling (r= 0,22). Positive correlation was determined between cortisol concentration and backfat thickness measured on two places (r= 0,33 and r= 0,25).- Cilj ovog rada bio je ispitivanje uticaja postupaka pre klanja na parametre stresa i kvaliteta mesa svinja i utvrđivanje njihove međusobne zavisnosti. Postupci pre klanja odnosili su se na dužinu boravka svinja u stočnom depou i ponašanje svinja u boksevima stočnog depoa, postupke radnika sa svinjama u depou i tokom upućivanja do mesta za klanje, kao i efikasnost omamljivanja. Od parametara stresa određivane su koncentracije laktata i kortizola u krvi svinja, a od parametara kvaliteta mesa određivana je pH vrednost (60 minuta i 24 sata posle klanja), kao i temperatura mesa (60 minuta posle klanja). Pored toga, utvrđeni su jačina rigor mortis-a, vrednost instrumentalno i senzorno ocenjene boje, sposobnost vezivanja vode (SVV) i mramoriranost mesa. Svinje prispele na klanje u prepodnevnim satima boravile su u depou nešto više od jednog sata, a svinje prispele u popodnevnim satima u proseku oko 17 sati. Kod više od jedne trećine svinja postupak radnika sa njima pre klanja bio je grub. Učestalost međusobnih borbi svinja u depou imao je sledeći opadajući niz: nerastovi > nazimice > kastrati. Nepravilno postavljanje elektroda pri omamljivanju uočeno je kod više od 4/5 svinja, što je rezultiralo učestalim oglašavanjem, kao i potrebom za ponovnim omamljivanjem kod blizu polovine svinja. Prosečno vreme aplikacije struje i vreme od omamljivanja do iskrvarenja bili su u skladu sa preporukama za primenu ovih postupaka. Koncentracija laktata u krvi se povećavala, a koncentracija kortizola smanjivala sa povećanjem dužine boravka svinja u depou. Na povećanje koncentracije laktata i kortizola u krvi uticali su grub postupak sa svinjama pre klanja, kao i njihove međusobne borbe. Dužina boravka svinja u stočnom depou nije uticala na razlike u pH vrednosti mesa merenih 60 minuta posle klanja, kao ni 24 sata posle klanja. Grub postupak sa svinjama rezultirao je smanjenjem pH vrednosti merene posle 60 minuta, što nije uočeno posle 24 sata. pH vrednost mesa svinja koje su se međusobno borile bila je veća posle 60 minuta, kao i posle 24 sata. Kod svinja sa većom koncentracijom laktata u krvi pH vrednost posle 60 minuta je bila manja u odnosu na svinje kod kojih je koncentracija laktata u krvi bila manja. Posle 24 sata pH vrednost mesa nije se razlikovala između svinja sa različitom koncentracijom laktata u krvi. Temperatura mesa merena 60 minuta posle klanja bila je veća kod svinja sa kraćim boravkom, sa kojima se grubo postupalo, koje su se međusobno borile i kod kojih je u krvi utvrđena veća koncentracija laktata. Rigor mortis je bio manje izražen kod svinja sa kraćim boravkom u stočnom depou, a više izražen kod svinja sa kojima se grubo postupalo, koje su se borile i kod kojih je koncentracija laktata u krvi bila veća. Kod preko 90 % svinja utvrđene su ozlede na trupu. Učestalost i intenzitet ozleda na trupu povećavala se sa povećanjem dužine boravka svinja u depou, kod svinja sa kojima se grubo postupalo, koje su se borile i kod kojih je koncentracija laktata u krvi bila veća. Sposobnost vezivanja vode je bila manja kod svinja sa kraćim boravkom u depou, kod svinja nakon blagog postupka, svinja koje se nisu borile, a bila je veća kod svinja sa većom koncentracijom laktata u krvi. Senzornom ocenom utvrđena je tamnija boja mesa kod svinja nakon dužeg boravka u depou. Postupak sa svinjama i međusobne borbe nisu značajnije uticale na razlike u boji, kao što nisu utvrđene razlike u odnosu na koncentraciju laktata u krvi. Kod dužeg boravka u depou L*, a* i b* vrednosti instrumentalno određene boje su manje. Postupak sa svinjama i međusobne borbe nisu značajnije uticale na razlike u L*, a* i b* vrednostima boje, kao što nisu utvrđene razlike u odnosu na koncentraciju laktata u krvi. Mane kvaliteta mesa (BMV i CMV) bile su učestalije kod svinja sa kraćim boravkom u depou. Na učestalost mana pored dužine boravka uticali su postupak sa svinjama pre klanja i intenzitet ozleda trupa. Masa trupova u proseku je bila 93,46±11,25 kg, a mesnatost izražena u kilogramima i procentima bila je 40,99±4,37 kg, odnosno 43,79±1,71 %. Koeficijenti korelacije između dužine boravka svinja u stočnom depou i parametara stresa, odnosno kvaliteta mesa bili su od -0,40 do +0,35. Ispitivanjem međusobne zavisnosti parametara stresa i kvaliteta mesa svinja utvrđena je negativna korelacija između koncentracije laktata i pH vrednosti mesa posle 60 minuta (r= -0,34), a pozitivna između koncentracije laktata i temperature mesa posle 60 minuta od klanja (r= 0,37), odnosno ocene za ozlede na trupu (r= 0,20) i mramoriranosti mesa (r= 0,22). Koncentracija kortizola bila je u pozitivnoj korelaciji sa debljinom slanine na leđima (r= 0,33), odnosno krstima (r= 0,25).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdilo koliko dugo ljudi mogu boraviti u prostoriji u kojoj je kakvoća zraka smanjena zbog požara. Ugljični monoksid, proizvod požara, jest smrtonosan i opasan ...za zdravlje. Sigurno vrijeme boravka utvrđeno je na temelju ispitivanja sastava i količine požarnog opterećenja u prostorijama i zgradama, fizikalnih i kemijskih svojstava ugljičnog monoksida i njegova djelovanja na ljudsko tijelo. Grafički je prikazana ovisnost koncentracije ugljičnog monoksida u prostoriji kao funkcije vremena, i to za osam varijanti. Rezultati omogućuju da se utvrdi moguće vrijeme boravka u zgradi tijekom požara prije nego dođe do smrtonosne koncentracije ugljičnog monoksida. Ispitivanjem je izračunato vrijeme sigurnog boravka u požarom zahvaćenoj zgradi te je moguća usporedba s normativnim pokazateljima dostizanja smrtonosne koncentracije ugljičnog dioksida u zraku. Rezultati služe za utvrđivanje sigurnog vremena za bijeg ljudi iz požarom zahvaćene zgrade.
Prisutnost čestica pijeska, koje zajedno s proizvodnim fluidom protječu cjevovodom, povećava vjerojatnost nastanaka kvara na cjevovodu. Rizik od kvara na cjevovodu uvelike ovisi (ili je dodatno ...potenciran ili je smanjen) o uvjetima protjecanja fluida u cjevovodu. U ovome su radu prikazani rezultati kvantitativne analize rizika utjecaja pijeska na cjevovode tijekom višefaznoga protjecanja u uvjetima nastanka kvara na cjevovodu: nakupljanja pijeska, erozije i pojave povećanoga gradijenta tlaka. U analizi su razmatrane tri komponente cjevovoda: cijev (nominalna veličina 1,5 in 3,8 cm), ventil s povratnom zaklopkom (engl. swing check valve) (nominalna veličina 12,007 in 30,5 cm) i LR koljeno od 90 stupnjeva (nominalna veličina 2,25 in 5,7 cm). Korelacije, koje upućuju na kritične brzine i kritične koncentracije pijeska vrijednosti iznad ili ispod kojih se navedeni kvarovi cjevovoda javljaju, prikazane su u programu Visual Basic. Analiza je provedena na temperaturi od 204 ˚C i tlaku od 604 psi 4,2 × 106 Pa. Distribucija vjerojatnosti, simulirajući realan scenarij, dobivena je korištenjem Monte Carlo simulacije. Utvrđena je vjerojatnost pojave kritičnih vrijednosti koncentracije pijeska, koje se nalaze izvan postavljenih statističkih granica, što upućuje na vjerojatnost pojave uzroka kvara koji se istražuje. Za sva tri uzroka kvara posljedice pojave (prikazane kapitalnim troškovima (CAPEX) sanacije nastalih kvarova) pomnožene su s vjerojatnošću kvara, čime je dobiven indeks rizika. Na temelju histogramskoga dijagrama prosječnoga indeksa rizika i analize, provedenim istraživanjem utvrđeno je da su komponente većega promjera sklone turbulenciji, što dovodi do većega rizika od erozije. Rizik od velikoga pada tlaka i nakupljanja pijeska bio je znatno manji od rizika od erozije (abrazije).
Proces proizvodnje ploča iverica neminovno podrazumijeva upotrebu smola čija se reakcija otvrdnjavanja ostvaruje uz pomoć povišene temperature i katalizatora. Uz komercijalne katalizatore poput ...amonijeva sulfata, radi optimizacije procesa i racionalizacije troškova proizvodnje ploča, katalizatore je u određenom postotku moguće zamijeniti, među ostalim, i cijenom prihvatljivim proizvodima na biobazi. U navedenu se skupinu proizvoda svrstava i vinska kiselina, točnije njezine soli (tartarati), komercijalno proizvedene za potrebe vinske i prehrambene industrije. S obzirom na to da je vinska kiselina relativno jeftina, lako dostupna, slaba diprotonska, aldarna kiselina, postavlja se pitanje potencijala njezine primjene u sustavima katalizatora za otvrdnjavanje ureaformaldehidne smole koja se upotrebljava u proizvodnji ploča iverica. Upravo je zato u ovom radu ispitano kako se zamjena dijela amonijeva sulfata tartaratnom kiselinom odražava na mehanička svojstva (savojnu čvrstoću, modul elastičnosti, vlačnu čvrstoću) i na koncentraciju slobodnog formaldehida eksperimentalno proizvedenih ploča iverica. Usto, u eksperimentu su određene debljina i gustoća ploča te sadržaj vode u njima. Rezultati ispitivanja upućuju na to da dodatak vinske kiseline povoljno utječe na navedena svojstva ploča, ali i na činjenicu kako taj učinak iznimno ovisi o vremenu prešanja ploča.
PDF
