Atmosferski odziv na udvostručene koncentracije ugljičnog dioksida istražen je pomoću 35-članog ansambla kreiranog relativno jednostavnim modelom opće cirkulacije atmosfere. Promjene srednjih stanja ...analizirane su za zimsku (siječanj-veljača-ožujak) i ljetnu (srpanj-kolovoz-rujan) sezonu. Rezultati pokazuju da udvostručenje koncentracije CO2 uzrokuje zatopljenje od oko 2 °C na svim promatranim nivoima. U prizemnom sloju do najvećih promjena dolazi u polarnim područjima, dok u višim slojevima veće zatopljenje zahvaća uglavnom kontinentalne dijelove Sjeverne hemisfere. Porast temperature na 300 hPa popraćen je zahlađenjem nad polarnim područjima. Na nivoima iznad 300 hPa dolazi do globalnog pada temperature. Signifikantne promjene mlazne struje javljaju se na Sjevernoj hemisferi te su izraženije u zimu. Do značajnog porasta stratiformne oborine dolazi na zimskoj hemisferi u višim geografskim širinama, dok se smanjenje javlja uglavnom iznad oceana. Signifikantan porast konvektivne oborine javlja se ljeti iznad kontinenata Sjeverne hemisfere. U južnom dijelu tropskog Pacifika u obje sezone dolazi do smanjenja stratiformne i konvektivne oborine. Također je pokazano da neizravni utjecaj porasta koncentracija CO2, tj. promjene donjih graničnih uvjeta koje su posljedica porasta CO2 imaju veći doprinos zatopljenju troposfere od izravnog utjecaja koji se odvija putem apsorpcijsko-radijacijskih procesa na samim molekulama CO2.
Nedostatak biljnih hranjiva je veliki problem za poljoprivredu. Zbog njihove bitne uloge u ključnim metaboličkim procesima biljaka, nedostatak hranjiva smanjuje fotosintezu i remeti učinkoviti rad ...fotosintetskog sustava. U ovome radu smo mjerili izmjenu plinova kod graha u uvjetima nedostatka N, P, K, Mg i Fe. Pokus je bio postavljen kao hidropon, plutajući sistem u 6 hidroponskih kada. Svaka hidroponska kada sadržavala je 10 biljaka, te je bila ispunjena modificiranom Hoaglandovom hranjivom otopinom. Jedna grupa biljaka je uzgajana u kompletnoj hranjivoj otopini (kontrola), dok je kod drugih tretmana nedostajalo neko određeno hranjivo: N, P, K, Mg ili Fe. Tijekom pokusa mjereni su parametri izmjene plinova: stopa fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), provodljivost puči za H2O (gs), te intercelularna koncentracija CO2 (Ci). Pri završetku pokusa određen je sadržaj hranjiva u biljnome materijalu. Nedostatak hranjiva statistički je značajno utjecao na sve izmjerene fotosintetske parametre, a vizualni simptomi ukazuju da nedostatak različitih hranjiva različito utječe na fotosinetski sustav. Nedostatak K smanjuje provodljivost puči i povećava otpor mezofila za difuziju CO2 i/ili RubisCO aktivnost. Nedostatak N i Mg je utjecao na sintezu klorofila i ubrzavao starenje listova. Nedostatak P manje je naštetio parametrima izmjene plinova vjerojatno zbog zaštitnog mehanizma smanjene površine lista. Sadržaj Fe u sjemenu bio je dovoljan za održavanje fotosintetskog sustava tijekom rane faze razvoja.
PDF