U radu je prikazan model konceptualnog poučavanja prilagođen specifičnostima gimnazijskog nastavnog predmeta psihologije i razvojnim mogućnostima poučavane skupine.
Cilj istraživanja je praktična ...provjera modela konceptualnog poučavanja, kao i povezivanje teorijskih odrednica modela poučavanja sa zakonitostima kognitivnih, a u određenoj mjeri i konativnih procesa bitnih za uspješnost učenja. Cjelokupan uzorak poučavanih gimnazijalaca je podijeljen u dvije skupine koje su izjednačene prema dobi, spolu, inteligenciji, kognitivnom stilu i ispitnoj anksioznosti. Provedeno je poučavanje putem dvaju modela poučavanja: modela poučavanja izlaganjem ili tradicionalnog modela i modela konceptualnog poučavanja. Ispitan je utjecaj ta dva modela poučavanja putem kriterija uspješnosti poučavanja znanja, stava prema nastavi, predmetnog interesa i stanja ispitne anksioznosti. Dobiveni rezultati govore u prilog veće uspješnosti poučavanja primjenom konceptualnog modela.
Učenici prvih razreda osnovnih škola u Srbiji su najopterećeniji u Europi. To može značiti nekoliko činjenica: da je prelazak učenja od predškolske igre ka razrednoj apstrakciji prebrz; da je ...propisani nastavni plan i program neprimjeren, preopširan, preambiciozan i zastario; da je sustav reproduktivne nastave iscrpljujući i nemotivirajući i s velikim brojem preopširnih i nefunkcionalnih nastavnih predmeta. Je li moguće u okruženju, koje teži sustavnim promjenama, ponuditi atraktivnije i efikasnije obrazovne forme, koje će biti u funkciji rasterećujećeg i motivirajućeg pristupa učenju i učinkovitije od onog na sceni. Naš razvijeni model animiranog filma ''Točka, crta...'', ima upravo takve ambicije. Svojim sadržajem i konceptom primjene, on treba naći svoje mjesto u nastavi početnog formiranja matematičkih pojmova djece (pred)školske dobi, kojim će poticati svoje konvergentno -divergentne potencijale i ''otvoriti vrata'' funkcionalnom mišljenju. Cilj rada je predstavljanje realiziranog projekta, model edukativno - interaktivnog animiranog filma s propratnim kvizom, čije implementirane vrijednosti želimo provjeriti i u nastavnoj praksi.
U poučavanju biologije sve je veći naglasak na konceptualno razumijevanje pa je aktualna tema u istraživanju nastave biologije definiranje makrokonceptnog okvira koji bi tome trebao pridonijeti. Rad ...prikazuje postojeće prijedloge makrokonceptih okvira različitih autora i predstavlja vlastiti prijedlog. U sklopu projekta MZOŠ-a Kompetencije učenika u nastavi prirode i biologije predložen je okvir od šest makrokoncepata (ustrojstvo živih bića, energija, ravnoteža, raznolikost, međuovisnost i razmnožavanje) koji su osnova za razumijevanje biologije, a prisutni su u postojećim nastavnim programima. Kako bi se utvrdila zastupljenost makrokoncepata i koncepata unutar pitanja po razredima te između razreda, dvadeset nastavnika osnovnih škola i gimnazija uključeno je u sastavljanje pitanja prema predloženom makrokonceptnom okviru. Analizom je utvrđena neravnomjerna zastupljenost pitanja povezanih s pojedinim makrokonceptima i konceptima po razredima i između njih. Pretpostavka je da nastavnici učenicima postavljaju pitanja za nastavne sadržaje kojima poklanjaju veću pažnju i koje smatraju važnim u poučavanju, rezultati ukazuju na nejednaku i često nedovoljnu zastupljenost određenih makrokoncepata u pojedinim razredima, vjerojatno i stoga što ih nastavnici ne prepoznaju u sadržajnoj usmjerenosti nastavnog programa. Definirani okvir pokazao se svrhovit za poučavanje biologije, a ostavlja mogućnost za prilagodbu te bi trebao poslužiti za izradu suvremenog nastavnog kurikula biologije čija orijentacija ne bi bili sadržaji, već konceptualni pristup poučavanju.
Rad daje pregled osnovnih pristupa ukupnom upravljanju kvalitetom (TQM) temeljnih koncepata izvrsnosti u njihovu osnovnom obliku, te kriterija modela nagrada kvalitete u cilju postizanja TQM-a. ...Temeljni koncepti izvrsnosti daju nam radni okvir za postizanje TQM-a, a utemeljeni su na principima TQM-a.
U radu se hrvatski tradicijski napjevi Međimurja nastoje razgraničiti prema dvama temeljnim kognitivnolingvističkim konceptima, predstavljenima 1986. godine u djelu „Muza uči pisati – Razmišljanje o ...usmenosti i pismenosti od antike do danas” američkog filologa Erica Alfreda Havelocka. Tradicijske pjesme ispjevane jezikom usmene predaje koji predočava ponašanje mitskih bića ili ljudi u mitskome prirodnom ili stvarnome kulturnom okruženju (A) i pjesme ispjevane jezikom pisane predaje koji artikulira jastvo (B) kognitivna lingvistika kao suvremena humanistička znanstvena disciplina razmatra u kontekstu dvosmjernoga stvaralačkog suodnosa svjetonazora autora/izvođača i slušatelja, čiji osobni stavovi reinterpretiraju i redefiniraju svijet.
Plovidbe duž Mediterana omogućile su, na kraćim ili daljim udaljenostima, premošćivanje znatnih prostornih i kulturnih
razlika u dugom razdoblju čovjekove prošlosti. Najrazličitiji oblici tih ...komunikacija i razmjena, istraživanja i
pustolovina, posebno onih na većim udaljenostima, započeli su već početkom 3. tisućljeća pr. Kr., a organizirali su se i
čvršće strukturirali u vrijeme kasnog brončanog doba. Za tog “Prvog zlatnog doba Europe” postignuti tehnološki napreci posljedično
su pružali posve nova komunikacijska postignuća. Iznimno važno postalo je posjedovanje metala čije je snabdijevanje
uvjetovalo stvaranje tzv. globalne povezanosti. Društveno i ideološki različiti svjetovi koji su se tim doticajima povezivali
i prožimali stvarali su kulturno-povijesnu sliku prve velike kulturne koinè u prostranom aspektu i konceptu “Staroga svijeta”.
Prisustvo metala i kroz njega iščitana, odnosno shvaćena globalna ili međukulturalna povezanost posebno je obilježila kulture
područja Caput Adriae i njezina zaleđa. Nalazi nošnje i osobne opreme, prestižnih predmeta ili “egzotike”, o kojima će
u ovome radu biti više riječi, upravo potvrđuju takve spoznaje.
U radu se analiziraju neki od ključnih teorijskih pravaca u području regionalnog razvoja od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas. Od brojnih teorijskih pravaca i koncepata zbog ograničenog prostora ...u radu su pobliže analizirani pristupi regionalnom razvoju u tzv. klasičnoj literaturi o ekonomici razvoja, zatim neoklasični model regionalnog rasta, modeli nove teorije rasta, modeli nove ekonomske geografi je te novi koncepti regionalnog razvoja temeljeni na inovacijama. Kontekst za proučavanje regionalnog razvoja se dramatično promijenio u posljednjih dvadesetak godina. Globalne promjene ekonomskih i drugih odnosa pratile su i promjene u shvaćanju paradigme razvoja pa tako i regionalnog razvoja. Razvijeni su novi teorijski pravci i koncepti temeljeni na procesu stvaranja i širenja znanja te modeli u kojima lokacija, odnosno prostor imaju ulogu važnog čimbenika razvoja. Pored značajnog napretka u matematičkom modeliranju regionalnog razvoja, također se prepoznaje sve veća važnost kvalitativnih koncepata regionalnog
razvoja kod kojih važnu ulogu imaju tzv. neopipljivi čimbenici razvoja poput povjerenja među sudionicima razvojnih procesa, kvalitete institucija i drugih.
Neprofitni je sektor vrlo raznolik i sastoji se od organizacija koje služe nekom zajedničkom cilju. Aktivnosti toga sektora primarno se temelje na idejama individualizma i zajedništva, što je i ...određena vrsta tehničke različitosti od vladinog odnosno javnog sektora. Neprofitni se sektor pojavio zbog nekoliko potencijalnih razloga, no kao najvažniji razlozi u literaturi se navode neuspjeh i tržišta i države da građanima pruže određene proizvode i usluge, zatim pojava zajedništva i osobne slobode u modernim društvima te povećana potreba za solidarnošću među ljudima. U osnovi, razvoj neprofitnog sektora posljedica je razvoja demokracije i kapitalizma. Podaci upućuju na značajan porast
društveno-ekonomske važnosti neprofitnog sektora zadnjih Desetljeća. Međutim, postoje značajne razlike u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Stoga se rad bavi empirijskim istraživanjem potencijalnih čimbenika koji utječu na te razlike. Glavni pristupi koje se istražuje u empirijskoj studiji su razlika ponude i potražnje, teorija ovisnosti o sredstvima, teorija međuovisnosti i teorije neuspjeha. Eksplanatorne varijable korištene pri analizi višestruke regresije objašnjavaju gotovo tri četvrtine razlika u veličini neprofitnog sektora među 38 zemalja iz uzorka. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ima najveću vrijednost za objašnjenje u modelu, sugerirajući da je raspoloživost sredstava, koja se izvodi iz bogatstva pojedinog društva, najvažniji čimbenik za objašnjavanje razlika u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Očito je da su čimbenici koji djeluju na strani ponude važniji za objašnjavanje veličine sektora u pojedinim zemljama od onih koji djeluju na strani potražnje.
Tijekom lipnja 2004. godine provedeno je istraživanje različitih aspekata sociokulturnog identiteta Hrvatske na slučajnom reprezentativnom uzorku (N=1202). Jedna od najvažnijih eksplanatornih dionica ...bila je ispitivanje političkih stavova stanovništva. Na temelju preliminarnog istraživanja konstruiran je kompozitni instrument namijenjen mjerenju odgovarajućih političkih stavova.
Primjenom faktorske analize pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora dobiveno je pet latentnih dimenzija: etnocentrički klerikalizam, tehnokratizam, socijalizam, europeizam te dimenzija nazvana temeljne pretpostavke civilnog društva (egalitarizam, tolerancija i sl.).
Multipla regresijska analiza pokazala je da su klerikalističkom etnocentrizmu skloniji uvjereni vjernici koji svoje uvjerenje temelje na nauku Katoličke crkve. Riječ je o starijem stanovništvu porijeklom iz manjih mjesta, koji su ujedno slabije školske spreme i sebe procjenjuju kao siromašniji dio stanovništva.
Europeizmu su skloniji bolje stojeći ispitanici neskloni religijskom uvjerenju, a tehnokratizmu ispitanici starije dobi.
Socijalizam preferira pretežno starije stanovništvo ženskog spola, nižeg materijalnog statusa te slabije sklonosti vjerskom učenju.
Temeljne pretpostavke civilnog društva zastupaju žene sklonije religijskom učenju.
