The maritime domain in the Republic of Croatia has a special legal status – it represents a common good, res extra commercium, so it is outside the ownership regime and is managed by the Republic of ...Croatia according to special regulations. Such a definition of maritime domain, which includes the sea coast, has great consequences for its overall use, protection and economic activities, which must be performed on the maritime domain under special regulations based on a concession or concession approval. Although the demarcation of the maritime domain in the field is extremely important, in practice it is extremely slow and is done only upon request – which leads to serous legal uncertainty. For more than 30 years since its independence, the Republic of Croatia has not had a precisely defined border to its maritime domain. Therefore, the existing model for determining the boundary of the maritime domain on the ground needs to be modernised and a goal must be set – determining the boundary of the maritime domain on the entire Croatian coast, which would not only legally harmonise the situation, but also increase legal certainty. The existing literature on the maritime domain speaks of the legal nature of the maritime domain, border demarcation, economic use, and other aspects, but not enough is written about the organisational and procedural preconditions for extensive work to be done on delimiting the maritime domain in the Croatian Adriatic.
Raspravlja se o morskoj obali kao o ‘’stvari’’ u općoj uporabi (res communis
omnium) i to u rimskom pravu, u građanskim zakonicima od početka XIX.
stoljeća, pa sve do našega doba. U tome pogledu ...pravni režim morske obale različit
je od ‘’stvari‘’ u vlasništvu države, lokalne zajednice ili fizičkih i pravnih osoba
koje se mogu otuđivati, kupovati, prodavati ili u nekim slučajevima nasljeđivati
(res in commercio). Raspravlja se napose o morskim lukama otvorenima za
međunarodni promet kao o javnomu dobru, potom o marinama, ribogojilištima i
plažama na moru. Na koncu se daju objašnjenja ‘’koncesija’’.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u svakoj se državi provodi prema usvojenomu fi skalnom sustavu eksploatacije. Fiskalni sustavi određuju uvjete poslovanja tijekom cjelokupnoga integriranog ...procesa od istraživanja do eksploatacije i trgovine te su namijenjeni ravnomjerno i državnim tijelima koja su zadužena za eksploataciju i kompanijama operatorima. Trenutačno se u naftnome i plinskome poslovanju primjenjuju koncesijski i ugovorni fi skalni sustavi. Ugovorni sustavi dijele se na ugovore o podjeli proizvodnje te na servisne ugovore. Izbor fi skalnoga sustava eksploatacije glavni je cilj energetske politike prema eksploataciji ugljikovodika za državu, dok je on za kompanije operatore i za servisne kompanije način vođenja poslovanja. U radu su detaljno obrađeni navedeni fi skalni sustavi s primjerima uvjeta ugovora. Elementi ugovora, neovisno o sustavu, analizirani su s njihovim prednostima i nedostatcima. Fiskalni sustavi moraju biti odabrani tako da privlače kompanije koje žele investirati. Također, njihova je dužnost da maksimalno smanje rizike za sve uključene strane, ali da maksimiziraju dobit države tijekom faze iskorištavanja ugljikovodika. Za kompanije fi skalni sustavi moraju biti atraktivni kako bi balansirali rizike tijekom istražne faze s dobitima koje je moguće ostvariti tijekom faze iskorištavanja. Uspješan i zadovoljavajući sustav (i za državu i za ulagača) mora privući ulagača i ponuditi mu prihvatljive uvjete, dok, s druge strane, mora donijeti odgovarajuću korist matičnoj državi, njezinoj industriji i lokalnomu stanovništvu uz poštovanje zakona i čuvanje okoliša. Bez obzira na to koji je fi skalni sustav na snazi, glavni elementi moraju biti koncizni i jasni te ne smije biti prostora za dvojako tumačenje ugovora. Potrebno je osigurati realne i objektivne ciljeve te neutralnost vlasti u donošenju odluka. Fiskalni sustavi i uvjeti ugovora određeni su tržištem te je nužno osigurati potrebnu fleksibilnost u slučaju promjena na tržištu kako ne bi došlo do gubitaka za bilo koju od ugovornih strana. Stoga je jedan od glavnih izazova fi skalne politike ravnomjerna raspodjela rizika, odnosno potrebna je što manja divergencija u razmišljanju vlade i ulagača. Država mora promišljati više kako osigurati racionalno iskorištavanje mineralnih sirovina uz poštovanje ugovora s naglaskom na brigu o okolišu. Ulagač ne smije pored vlastite dobiti zanemariti socijalnu komponentu područja na kojemu posluje te također mora skrbiti o životu ljudi, stanju imovine i zaštiti okoliša. Fleksibilnost je glavni temelj uspješnoga ugovora, pa je dužnost države osigurati neovisno državno tijelo koje će nadzirati poslovanje ulagača. S obzirom na dugotrajnost samih ugovora navedeno tijelo mora osluškivati i promjene na tržištu te znati pravilno i pravovremeno reagirati bez obzira na političke opcije trenutačno na vlasti. Odabir fi skalnoga sustava također je potrebno provoditi uz sagledavanje širega geopolitičkog konteksta različitih političkih i vojnih sukoba koji u pozadini imaju interese vezane uz eksploataciju i trgovinu ugljikovodicima te njihovih utjecaja na cijene ugljikovodika i gospodarstvo u cjelini. Fiskalni sustavi i vrste ugovora opisani u ovome radu samo su jedan segment naftno-plinskoga poslovanja, no izrazito bitan s obzirom na to da utječu na stabilizaciju poslovanja na nesigurnome tržištu.
Izgradnjom luke nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj koncesionar, osim prava na gospodarsko korištenje luke prema odluci i ugovoru o koncesiji, ne stječe nikakva prava ni na luci niti na objektima ...koje je izgradio. Sve ono što je ugrađeno, dograđeno ili na bilo koji način trajno spojeno s pomorskim dobrom ostat će dio pomorskog dobra, čija će vrijednost time nesporno biti uvećana. Cilj je ovoga rada utvrditi u kojim će slučajevima koncesionar koji je svoja sredstva uložio u pomorsko dobro u Republici Hrvatskoj i time mu povećao vrijednost imati pravo na naknadu za izvršena ulaganja. Iako Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (u daljnjem tekstu: ZPDML) i Zakon o koncesijama (u daljnjem tekstu: ZOK) predviđaju cijeli niz razloga za prestanak koncesije, u radu se analizira isključivo problematika valorizacije ulaganja u slučaju kada koncesija prestaje istekom vremena na koji je dana. Posebna pozornost posvećena je pitanjima produljenja koncesije (uključujući i automatsko produljenje), dodjele prvenstvene koncesije, novčane naknade koja bi se dodijelila primjenom instituta stjecanja bez osnove, te naknade nužnih i korisnih troškova koji nisu bili predviđeni u dokumentaciji o koncesiji, kao mogućim načinima naknade onoga što je koncesionar uložio, a što premašuje iznos sredstava ulaganje kojih je predviđeno odlukom i ugovorom o koncesiji. U svezi s navedenim pitanjem posebno se razmatra problematika primjenjivog nacionalnog prava, odnosno odnos ZOK-a i ZPDML-a, i ispituje utjecaj pravila Europske unije o dodjeli ugovora o koncesijama i uslugama na unutarnjem tržištu, odnosno Direktiva 2014/23/EU i Direktiva 2006/123/EZ, na tumačenje i primjenu nacionalnog prava. Analizira se i sudska praksa Suda Europske unije vezana uz tumačenje relevantnih odredbi tih Direktiva. Pored toga, ukazuje se i na neka rješenja i dvojbe koja su se u komparativnim pravima pojavila vezano uz pitanja dodjele i produljenja ugovora o koncesiji. Naposljetku, predlažu se rješenja vezano uz mogućnosti valorizacije ulaganja koncesionara u lukama nautičkog turizma de lege ferenda.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske iz 2003. god. određuje da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i ...koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom. U ovom radu, autor opisuje sve vrste koncesija za gospodarsko korištenje i posebnu upotrebu (uključujući koncesije za lučke djelatnosti).
Novi pravni okvir koncesija u rh Vojković, Goran
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
02/2014, Letnik:
51, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U Republici Hrvatskoj krajem 2012. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama, prilagođen Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2011. godine. ...Novi Zakon predstavlja bitnu promjenu paradigme koncesija u odnosu na onu koja je bila uobičajena u Hrvatskoj, posebno u razdoblju prije donošenja Zakona o koncesijama iz 2008. godine. Zakon o koncesijama iz 2012. godine predstavlja opsežan i zaokružen postupovni propis, koji koncesiju regulira kao pravo koje se stječe ugovorom, a vrlo usko povezuje tri složena pravna okvira: koncesija, javne nabave i javno-privatnog partnerstva. Uvode se i stroga primjena načela iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.
U radu se raspravlja o ugovoru o zajedničkom pothvatu koji je praktički neizostavan dio svake ozbiljnije operacije istraživanja, a potom i iskorištavanja ugljikovodika (proizvodnja naftnih derivata). ...Riječ je o skupom pothvatu uz koji se vezuju brojni rizici pa trgovci u tom području žele sklapanjem takvog ugovora zadržati mogućnost (izglede) da ostvare dobit, ali pritom podijele rizik. U prvom dijelu rada daje se prikaz bitnih značajki zajedničkog pothvata s posebnim osvrtom na područje iskorištavanja ugljikovodika. S obzirom na okolnost da se za potrebe zajedničkog pothvata često osniva trgovačko društvo kapitala, raspravlja se o pravnim odnosima članova tog društva međusobno te prema upravi društva. Skreće se pozornost i na razlike u značenju pojma joint venture posebice u američkom i hrvatskom pravu što može izazvati ozbiljne pravne učinke ako ortaci nemaju sjedište u istoj državi. Nakon toga, obrađuju se bitna pitanja koja ugovorne strane neizostavno moraju urediti da bi se izbjegli sudski sporovi. To su, primjerice, pitanje područja istraživanja, pravni položaj operatora, sredstva osiguranja, standard kvalitete pri obavljanju poslova, pravo na informiranje i nadzor te pitanje sustava rješavanja sukoba u ortaštvu. U zaključku se iznose rezultati istraživanja te se upućuje na moguća rješenja za otvorena pitanja uređenja međusobnog odnosa ortaka u zajedničkom pothvatu.
Cilj ovog rada je istražiti učinke primjene modela koncesija u turizmu na slučaju turističkog zemljišta u hrvatskim obalnim destinacijama. Turističko zemljište je prije pretvorbe i privatizacije ...bilo sastavni dio nekretnina u bilancama državnih poduzeća. Turističko zemljište nije procijenjeno, niti privatizirano tijekom procesa tranzicije i privatizacije 1990-ih godina. Predmetna poduzeća nastavila su nakon privatizacije upravljati objektima na turistićkom zemljištu, a koncesijski model uveden je 2010. godine. U radu se istražuju pokazatelji uspješnosti kampova na turističkom zemljištu predmetnih poduzeća i destinacija u usporedbi s drugim kampovima, poduzećima i destinacijama u 2011. i 2019. godini. U rad je uključena i studija slučaja jednog kampa na turističkom zemljištu prije i nakon ulaganja u smislu naplaćenih poreza i javnih naknada. Rezultati ukazuju na bolje performanse poduzeća koja upravljaju kampovima na turističkom zemljištu u usporedbi s drugim poduzećima, kao i na bolje performanse destinacija u kojima postoji turističko zemljište u odnosu na druge destinacije na hrvatskoj obali, te i na to da učinci koncesija na lokalne zajednice uvelike ovise o upravljanju, regulaciji i planiranju.
This paper aims to investigate the effects of implementing a concession model of ‘state-owned tourist plots’ (hereafter SOTPs) on the tourism sector in Croatian coastal destinations. Prior to ownership transformation and privatization, an SOTP was an integral part of the real estate that was owned and operated by the state-owned companies. During the process of transition and privatisation in the 1990s SOTPs were neither evaluated nor privatised, but continued to be operated by the respective companies after privatisation when the concession model was introduced in 2010. The paper examines the performance indicators of the campsites on SOTPs, the respective companies and destinations in comparison to other camps, companies and destinations in 2011 and 2019, and presents a case study of an SOTP-based campsite prior to and post investment from the collected taxes and public charges. The findings suggest that both the companies and the destinations on SOTPs show better performance indicators compared to other destinations and companies on the Croatian coast, and that the effects of the concessions on local communities largely depend on governance, regulation, and planning.
Pravna narav ugovora o koncesiji Šikić, Marko; Staničić, Frane
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
07/2011, Letnik:
48, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U radu autori analiziraju pravnu narav ugovora o koncesiji nakon stupanja na snagu novog Zakona o općem upravnom postupku. U radu se, tako, najprije razmatraju pojmovi koncesije i upravnog ugovora u ...teoriji i zakonodavstvu. Nakon toga analizira se pravni okvir uređenja koncesija i upravnih ugovora u Republici Hrvatskoj. Uspoređujući odredbe Zakona o koncesijama i odredaba Zakona o općem upravnom postupku kojima se uređuje materija upravnih ugovora autori postavljaju pitanje možemo li ugovor o koncesiji smatrati upravnim ugovorom propisanim i uređenim Zakonom o općem upravnom postupku.. Na navedeno pitanje autori daju potvrdan odgovor te u zaključku rada ističu kako hrvatsko zakonodavstvo u budućnosti na navedenu okolnost mora reagirati.
U radu se obrađuju koncesije koje se dodjeljuju za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Osnovni zakonski propis je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom ...pomorskom prometu, pa su na temelju njega doneseni i podzakonski propisi koji reguliraju uvjete i način dodjele koncesija za obavljanje javnog prijevoza u linijskome obalnome pomorskom prometu. Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, iz 2009. i 2011. godine, te donošenjem novih podzakonskih propisa u 2010. godini, u određenoj se mjeri mijenjaju odnosi pri dodjeli koncesija, pa se detaljno analiziraju te promjene.
PDF
