Članak je prikaz dijela rezultata istraživanja „Imigranti i integracija u uvjetima složenih etničkih odnosa - Primjer Hrvata u Beču“ za Austrijsko savezno ministarstvo znanosti i istraživanja, a u ...sklopu programa „Austrija bez granica“. Istraživanje je ispitalo specifičnosti integracije hrvatskih imigranata u Beču te je na njihovu primjeni pokušalo pokazati kako je dosadašnja isključiva koncentracija na ponašanje imigranta kao pojedinca te na položaj imigrantske obitelji pri istraživanju integracije imigranata neprimjerena uvjetima etniziranja imigrantskih zajednica i primajučeg društva u cjelini. Slučaj Hrvata u Beču odličan je primjer strukturne kompleksnosti odnosa koje razvijaju imigranti, a koji se moraju uzeti u obzir pri istraživanju integracije kao smanjenja individualne i kolektivne udaljenosti imigranata od resursa, uloga i vrijednosti primajučeg društva. Hrvatski imigranti tako razvijaju odnose s Gradišćanskim Hrvatima u Beču, dobro integriranom i priznatom austrijskom manjinom, ali se nalaze u situaciji koja ponekad omogućuje konflikt sa srpskom i bošnjačkom imigrantskom zajednicom. Uz to je društvo emigracije geografski dovoljno blizu da znatno utječe na planove i etničke definicije socijalnog realiteta aktivnih članova hrvatske imigrantske zajednice. Istraživanje je strateški koristilo tzv. kvalitativne metode (intervjuiranje najaktivnijih članova hrvatske imigrantske zajednice, promatranje sa sudjelovanjem, uz triangulaciju podataka s obzirom na vrijeme, prostor i aktere) te je poopćivost pokušalo poduprijeti postojećom statistikom.
Pošto obrazlaže pojam multikulturalizma, autor raspravlja o društvenim pojavama koje u suvremenom društvu otežavaju njegov stvarni razvoj, tako da se multikulturalizam pojavljuje samo u početnim ...pojavnim oblicima. Problemi višejezičnosti predstavljeni su zajedno s istovremenim, tekućim socijalizacijskim procesima u različitim kulturama. Među temeljnim društvenim procesima koji djeluju na multikulturalizam autor analizira procese adaptacije, akulturacije i integrativnih konflikata. Na razvoj spomenutih procesa, na njihovu međusobnu povezanost, utječe prije svega limitiranje pojave etničke stratifikacije.
Društvena istraživanja sukoba oko biološke raznolikosti ni izdaleka nisu dostigla opseg i dubinu bavljenja drugim globalnim ekološkim problemima, u prvom redu klimatskim promjenama. Osim fatalnoga ...sužavanja problema na »izumiranje vrsta«, tome je tako, između ostaloga, i zbog složenosti problematike. Naime, u ovom području odvajanje ekološke tematike od društvenih problema i sukoba oko društvene raspodjele još je manje moguće nego u drugim područjima, i to stoga što se ovdje ekološki problemi u užem smislu isprepliću s pitanjima raspodjela i korištenja prirodnih, u prvom redu genetskih resursa. U radu se najprije ocrtavaju pristupi bioškoj raznolikosti u sklopu društvenih znanosti. U drugom dijelu daje se pregled različitih aspekata sukoba, koji su međusobno kompleksno povezani. Oni se ne odnose samo na odnos Sjevera i Juga, nego i na sukobe unutar Sjevera i unutar Juga, između nacionalnih vlada i različitih skupina onih koji su pogođeni tim sukobima ili pak između lokalnih problemskih težišta i globalnih regulativnih razina.
U članku se iznose rezultati empirijskog istraživanja, provedenog 1992. godine na uzorku od 547 studenata Riječkog i Zagrebačkog sveučilišta, o percepciji načina rješavanja zaštite okoline. ...Istraživana je percepcija aktera, uvjeta i instrumenata u zaštiti okoline.
Istraživanje je provedeno anketom. Instrument se sastojao od 14 tvrdnji kojima je bila pridružena skala Likertova tipa.
Ispitanici smatraju da se u rješavanju problema zaštite okoline ekološka politika mora najviše oslanjati na razvijenu svijest građana, da zagađivači moraju snositi troškove zaštite (posljedica) i da se u zakonu odrede najstrože kazne za zagađivače. Najmanje su prihvatljive tvrdnje da je zaštita problem države i da se rješava političkim sredstvima.
Faktorska analiza pod komponentnim modelom utvrdila je postojanje dvaju interpretabilnih faktora koji objašnjavaju 40% ukupne varijance: »preventivno-sankcijska politika visokih zahtjeva« i »političko odlučivanje u uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja«.
U usporedbi s ranijim istraživanjem (1988. godine) razmišljanje studenata nije se promijenilo. To znači da postoje neki trajniji kriteriji procjenjivanja uloge aktera, uvjeta i instrumenata u zaštiti okoline.
Les régulateurs sont souvent recrutés par les entreprises qu’ils régulaient. Ce phénomène baptisé « revolving door » induirait, selon la littérature, un risque de conflit d’intérêt, voire de ...capture du régulateur. L’article examine si ce phénomène de revolving door existe dans les banques centrales. Les carrières des banquiers centraux à leurs entrées et sorties de la banque centrale sont étudiées afin d’établir un état des lieux. La base de données construite montre que le phénomène est significatif, notamment à la sortie de la banque centrale. Les résultats permettent d’établir un schéma type de revolving door dans lequel l’entrée dans la banque centrale fait suite à une carrière dans le secteur bancaire, et une sortie de la banque centrale est suivie d’un recrutement par un gestionnaire d’actifs sur un poste managérial après un délai médian d’environ un an. Un allongement du délai de carence à deux ans permettrait de limiter ce phénomène de revolving door . Classification JEL : E58, G01, G18, J62.
Anton Nilsson (1887-1989) est l’une des plus célèbres figures du mouvement ouvrier suédois, un militant de premier plan élevé au statut d’icône. Membre du Mouvement des jeunes socialistes dans la ...ville ouvrière de Malmö, il place une bombe sur le navire Amalthea, qui abritait 73 briseurs de grève anglais, dans le cadre d’un vaste conflit du travail impliquant les dockers des ports suédois. Il est condamné à mort, mais à la suite de nombreuses protestations, y compris internationales, sa peine est commuée en prison à vie. En 1917, après les troubles de la « révolution des pommes de terre » et l’élection du premier gouvernement social-démocrate/libéral, il est libéré à la faveur d’une amnistie. À la veille de la Saint-Jean 1919, Anton Nilsson décroche un permis international de piloter des avions et rejoint le jeune État soviétique, où il devient pilote dans l’Armée rouge. Toute sa vie il est resté un militant et, centenaire, il participait encore à la manifestation du 1er mai à Stockholm, où il s’était installé et où il est enterré.
Derrida, quel diable d'homme ! Preux de la pensée, partant en guerre contre tous et contre lui-même, chevalier de l'idéal comme Don Quichotte et politicien pragmatique comme Sancho Pança, il n'aura ...cessé de bouleverser de fond en comble nos idées reçues pour les relancer, accroître leur vélocité et en faire des armes conceptuelles redoutables. Ce livre s'attache à suivre certaines de ses campagnes, retraçant une trajectoire qui va de son enfance et adolescence algériennes vers un avenir messianique ouvert à l'Autre. Au passage, il lui aura fallu en découdre avec un ami trop proche de certains thèmes éthiques, Emmanuel Levinas, ainsi qu'avec un ennemi plus vulnérable, Giorgio Agamben. À travers leurs méditations croisées, Derrida insiste sur le fait que la lutte polémique est préférable à la paix, car elle en fonde la possibilité tout en mettant en question les théologies guerrières. Le roman récent de J.M. Coetzee, Une enfance de Jésus, et les poésies de Stéphane Mallarmé vont servir à illustrer ces attentes et ces tensions entre chien et chat, entre futur et avenir, entre drôles de trêves et drôles de guerres : entre hospitalité et hostilité.
La notion d’acceptation sociale, qui reste peu formalisée par la recherche en sciences humaines, est pourtant omniprésente dans les politiques de développement des territoires. Les études d’impact, ...les politiques participatives, la quête d’une bonne gouvernance territoriale ou d’une durabilité sociale dans la décision publique sont des démarches qui visent toutes, implicitement, à réduire les contestations de la part de la société civile face aux projets de développement, donc à améliorer l’acceptation sociale par une association plus étroite aux processus de transformation du territoire. Cependant, ces dispositifs ne sauraient se réduire à des mesures d’ordre technique et institutionnel qui garantiraient automatiquement une meilleure adhésion aux projets. De nombreuses composantes subjectives régissent la réception sociale des innovations ainsi que les attitudes qui en résultent. Cet ouvrage vise donc à mettre en lumière les critères d’acceptabilité des projets de développement territorial. Dans une approche comparative franco-allemande stimulante, les auteurs développent toute une série de méthodes d’analyse qui interrogent, notamment, la dimension visuelle des projets, les rapports interpersonnels de pouvoir ou encore les représentations et pratiques du territoire, autant de leviers dont l’identification peut aider les chercheurs comme les praticiens du territoire à mieux comprendre les tensions et conflits sociaux.