U ovome radu prikazane su konvencije Međunarodne organizacije rada s posebnim osvrtom na konvencije u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao univerzalna, pisana vrela suvremenih ...(kolektivnih i individualnih) radnih odnosa. Naime, prirodno pravo (ljudsko pravo, pravo čovjeka) čovjeka je da uživa pravedne i povoljne uvjete rada koji, napose, osiguravaju: pravo na plaću i naknade (jednake za jednake uvjete rada, odnosno jednake vrijednosti bez ikakvog razlikovanja), ravnopravnost muškarca i žene, pristojan život radnika i njihovih obitelji, sigurne i zdrave uvjete rada, jednaku mogućnost napredovanja, ograničeno radno vrijeme, odmor i dopuste, plaćene blagdane i drugo. Bez obzira na različite podjele konvencija, u radu su prikazane konvencije Međunarodne organizacije rada koje je Republika Hrvatska ratificirala (i to onim, kronološkim, redom kako su donesene) jer upravo „redoslijed“ donošenja konvencija kazuje o razvoju radnog prava, odnosno brige za radne i životne uvjete radnika. U sadržaju ovog rada posebni dio odnosi se na konvencije u području sigurnost i zaštite zdravlja na radu.
The paper presents the conventions set by the International Labor Organization with special emphasis on those conventions covering the issues of health and safety at work as universal, written sources governing modern-day (collective and individual) work relations. It is a natural right (human right, right of man) to enjoy just and favorable working conditions that ensure: the rights to pay and compensation, equal for equal working conditions, i.e. of equal value without any discrimination, equality of men and women, decent life of the workers and their families, safe and healthy working conditions, equal opportunities for promotion, limited working hours, the right to rest and holidays, paid holidays and other rights. Despite the variations in the classification of the conventions, the paper presents the conventions of the International Labor Organization that the Republic of Croatia has ratified, (in the chronological order in which they were adopted, for it is the sequence in the passing of the conventions that testifies to the development of the labor law and the care for the working and living conditions of workers. A separate section of this paper addresses the convention in the field of safety and health at work.
Međunarodni cestovni promet obuhvaća prijevoz robe između minimalno dviju država, a uz sam prijevoz obuhvaća i sve popratne
komunikacije i operacije (poput ukrcaja, pretovara, iskrcaja, skladištenja, ...pakiranja i sl.) potrebne da bi se pravodobno izvršio. S ciljem što jednostavnijeg odvijanja međunarodnog cestovnog prometa na području i izvan područja Europske unije uspostavljeni su mnogi bilateralni i multilateralni sporazumi te razne konvencije. No globalizacija tržišta i moderna logistika koja zahtijeva transparentnost
cjelokupnog procesa prijevoza tereta dovele su do potrebe automatizacije i informatizacije procedura potrebnih da bi se provoz roba obavio što kvalitetnije uz što manje troškova. Nov kompjutorizirani
provozni sustav (NCTS) predstavlja elektronički sustav razmjene podataka koji zamjenjuje papirnu provoznu carinsku deklaraciju na području Europske unije, ali i u razmjeni s trećim državama. Uporaba sustava omogućuje upravljanje carinskim postupcima na svim carinarnicama, upravljanje jamstvima, sustavom naplate, brzo uočavanje i
reakciju na eventualne pogreške te povećanje sigurnosti u razmjeni informacija. S ciljem usklađenja s europskim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj razvijena je nacionalna provozna aplikacija koja podržava sve funkcionalnosti NCTS sustava te od kolovoza 2011. omogućuje ostvarenje neprekinutih postupaka provoza robe pod carinskim nadzorom u Republici Hrvatskoj.
International road transport encompasses the transport of goods between a minimum of two countries and, in addition to transport, it includes all accompanying communications and operations (such as loading, reloading, unloading, storing, packaging, etc.) necessary to carry out transport operations in due time. With the aim of
making the flow of international road transport as simple as possible in and out of the European Union, bilateral and multilateral agreements and various conventions have been followed. However, market globalization and modern logistics, which demands transparency of the entire process of cargo transport, have led to the need for automation and informatization procedures necessary for cargo transit to be of the highest quality and to have the lowest level of expenses. The New Computerized Transit System (NCTS) represents an electronic system of data exchange that replaces the paper version of transit customs declaration in the area of the European Union, but also in exchange with
third countries. The use of the system enables managing customs procedures at customs offices, insurances and a payment system, fast noticing and reacting to possible mistakes and increasing security in the exchange of information. With the aim of adjusting with European legislation, the national transit application has been devised in the Republic of Croatia, which supports all functionalities of the NCTS system, and since August, 2011 it has enabled the implementation of uninterrupted procedures of cargo transit under customs monitoring in the Republic of Croatia.
(Ne)ozbiljnost poezije Vidmar Jovanović, Iris; Blečić, Martina
Prolegomena,
06/2020, Letnik:
19, Številka:
1
Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu ukazujemo na neodrživost teze o neozbiljnosti poezije, odnosno na neopravdanost stava J. L. Austina prema kojemu je poezija neozbiljno korištenje jezika koje ne zaslužuje filozofsku pažnju. ...Takvim je stavom Austin dugoročno izopćio poeziju iz filozofskoga promatranja, produbivši otpor koji je filozofija još od Platonova progona pjesnika osjećala prema poeziji. Kako bismo pokazale Au- stinovu pogrešku, u radu analiziramo tzv. filozofsku poeziju, odnosno način na koji poetska upotreba jezika može izazvati iste učinke kao i filozofija: potaknuti kod čitatelja intelektualne procese promišljanja, primarno o apstraktnim pojmovima. U tom smislu tvrdimo da je poezija ne samo ozbiljna, nego i vrlo bliska filozofiji u načinu na koji dotiče čitatelja, pri čemu važnu ulogu igraju poetske konvencije.
In this paper, the basic themes of Adorno’s Philosophy of New Music are viewed from the perspective of the concepts of music as the thing itself and musical conventions, which can be considered as ...dialectical poles of music. The analysis of these concepts is performed along with the examination of Adorno’s negative dialectics method and its application in this book. The concept of music as the thing itself refers to historical tendencies of the musical form, i. e. tendencies a composer uses to extend the capabilities of music set by his predecessors. On the other hand, musical conventions are viewed as the dominant form of composing in an epoch. In this case, composers do not develop musical forms but remain in the domain of those previously known. According to Adorno, Schönberg’s dodecaphony is the concept closest to the music as the thing itself, while music of Stravinsky still remains within the limits of conventional music.
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao najvažniji paneuropski ugovor za zaštitu ljudskih prava te Europski sud za ljudska prava, kao tijelo zaduženo za nadzor nad ...primjenom Konvencije, danas imaju veliki značaj u Republici Hrvatskoj prije svega svojim utjecajem na rad hrvatskih sudova i ostalih nadležnih tijela. U ovom radu će biti prikazane presude i odluke Suda protiv Republike Hrvatske koje su, prema mišljenju autorice, značajne za hrvatski pravni poredak, neke jer su potaknule legislativne promjene, neke jer su bile pokretač promjena u ponašanju nadležnih hrvatskih tijela, a neke jer su izazvale kontroverze među hrvatskom javnosti prvenstveno zbog načina na koji Europski sud primjenjuje i tumači Europsku konvenciju. Iz potonjeg razloga u radu su prikazane i metode tumačenja koje Europski sud koristi u svom radu, kao i problemi koji nastaju korištenjem navedenih metoda tumačenja, s obzirom na to da se praksa Europskog suda i način na koji Sud tumači Konvenciju uvelike razlikuju od pozitivističke primjene prava karakteristične za Republiku Hrvatsku.
The European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, as the most important pan-European human rights treaty and the European Court of Human Rights as a body responsible for monitoring the implementation of the Convention, are of great importance to Croatia. This paper will outline the judgments and decisions of the Court against Croatia, which, in the opinion of the author, are significant for the Croatian legal order, some because they have led to legislative changes, some because they were the driving force for changes in the behaviour of the competent Croatian bodies. In addition, some decisions will be presented because they provoked controversies among the Croatian public primarily because of the way the Court applies and interprets the Convention. For the latter reason, the paper also presents the methods of interpretation used by the Court, since the practice of the European Court and the way in which the Court interprets the Convention differ largely from the positivist application of rights characteristic for Croatia.
Cilj rada je istražiti opravdanost postojanja pojma brodara kao središnje osobe u važećem Pomorskom zakoniku. U istraživanju su korištene znanstvene metode. Uz pomoć povijesne metode utvrđen je bogat ...povijesni razvoj pojma brodara u nas dok je uz pomoć komparativne metode utvrđeno kako brodara kao stožernu osobu u pomorskom poduzetništvu još uvijek označavaju u Italiji (armatore) i Sloveniji (ladjar). U slučaju da brodovlasnik zauzme mjesto brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda, institut brodara neće se ugasiti jer će on i nadalje, inter alia ostati posjednik broda i nositelj plovidbenog pothvata u hrvatskom pomorskom pravu.
Zaključno, pojam brodar predstavlja našu pomorsku tradiciju koji su osmislili a zatim i afirmirali ugledni hrvatski pravnici na čelu s akademikom Brajkovićem i koji se ne smije proglasiti reliktom prošlosti. U ovoj tvrdnji ogleda se i znanstveni dopinos rada.
Evropska unija je slučaj stotine Vijetnamaca pristiglih u Srbiju da bi radili u kineskoj fabrici „Linglong” prepoznala kao prinudni rad i potencijalnu trgovinu ljudima sa ciljem radne eksploatacije. ...Slučaj i pomenuto evropsko viđenje otvaraju šire pitanje. Kako kvalifikovati tu situaciju – kao prinudni rad, trgovinu ljudima ili prinudni rad i trgovinu ljudima? Odgovarajući na to pitanje, autorka uočava jasnu protivrečnost u shvatanjima odnosa prinudnog rada i trgovine ljudima u instrumentima Međunarodne organizacije rada, s jedne strane, i u instrumentima Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i Evropske unije, s druge strane. Metodom konceptualne analize, autorka pokušava da utvrdi gde je (i da li uopšte postoji) granica između ta dva pojma, te zaključuje da suština pitanja nije u čemu su njihove razlike nego kada ih treba razlikovati, ističući posebno rezon Evropskog suda za ljudska prava da umesto sporova o kvalifikaciji pojmova prioritet bude potreba da se zaštite žrtve kršenja člana 4. Evropske konvencije.
Objavljuje se pregled međunarodnih instrumenata (konvencija, protokola, amandmana), oblikovan u tablicu, uz uvodni tekst, s podacima koji su danas (2006.g.) relevantni za Republiku Hrvatsku.
Današnji pomorski promet karakterizira izraziti međunarodni element, pa važnost
mjerodavnog prava koje sud mora utvrditi u slučaju ovršne prodaje pomorskog broda
ima prvorazredno značenje. ...Kontinentalno i anglosaksonsko pravo (common law)
različito tumače pravnu narav založnih prava, a isto tako i sudskog postupanja. Naročito
je to vidljivo u slučaju priznanja pomorskih privilegija i njihovog prvenstvenog
reda u namirenju, koji utječu i na status ostalih vjerovnika, jer se namiruju prije svih
ostalih tražbina. Danas u svijetu ne postoji globalni unifikacijski dokument koji bi
regulirao ovu materiju. Niti tri međunarodne konvencije koje su do sada donesene,
a bave se pitanjima založnih prava, nisu postigle veći uspjeh. Ovakvo stanje neujednačenih
kriterija klasifikacije tražbina stvara pravnu nesigurnost među zainteresiranim
stranama, posebno među vjerovnicima. Ove činjenice potkrijepljene su brojnim
primjerima iz međunarodne sudske prakse ovršnih sudova u slučajevima namirenja
tražbina vjerovnika prisilnom prodajom pomorskih brodova. Takva situacija ukazuje
na razloge za jačanje tendencija ujednačavanja međunarodnog pomorskog ovršnog
prava, kao odraz nastojanja da se uklone nastale razlike u zakonodavstvima pojedinih
zemalja. U tom je smjeru pokrenuta aktivnost Međunarodnog Pomorskog Odbora
(Comité Maritime International - CMI) radi kreiranja unifikacijskog dokumenta koji
treba regulirati priznanje stranih sudskih prodaja brodova i određena povezana pitanja.
Odredbe nekih država koje utvrđuju ovršnu prodaju broda nude zanimljiva
rješenja koja vrijedi analizirati. Neke od takvih odredbi predstavljaju plodno tlo za
kvalitetnu nadopunu odredbi Pomorskog zakonika Republike Hrvatske. Posebno su
interesantne one kojima se regulira dražbena prodaja broda i sankcije za zlonamjerno
i nezakonito postupanje tijekom ovrhe.
U radu je analizirana zaštita prava na suđenje u razumnom roku kao jednog vida prava na pošteno suđenje zaštićenog čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i ...čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, i to, imajući u vidu posebnosti zaštite ovog prava u ovršnim postupcima. Promatrana je referentna praksa Europskog suda za ljudska prava i utjecaj koji je njome ostvaren na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno našu nacionalnu sudsku praksu. Apostrofirane su izmjene stajališta u zaštiti prava na suđenje u razumnom roku u ovršnim postupcima i analizirani parametri temeljem kojih se ocjenjuje (ne)razumnost trajanja postupka. Pri tome su promatrana i određene novine u ovršnom pozitivnopravnom uređenju u svijetlu zaštite ovog konvencijskog prava.
PDF
