Ovaj rad prikazuje razdoblje od 1953. do 1979. godine u programima amaterskih kazališta češke manjine u daruvarskom kraju koje sam nazvala zlatnim dobom opereta. Ono čini važan dio kulturne povijesti ...češke zajednice u Daruvaru i okolici. Igranju opereta prethodio je glazbeni i kazališni amaterizam bez kojega ne bi bilo moguće igrati operete. Kazališni se amaterizam njegovao u kazališnim/ dramskim skupinama Čeških beseda, a glazbenu pretpostavku razvoju opereta činili su puhački orkestri u Daruvaru i okolici, mješoviti glazbeni sastavi, Daruvarsko muzičko društvo i Pjevačli zbor gimnazije u Daruvaru. Voditelji opeteta u Daruvaru, Lipovcu (Ljudevit Selo), Hercegovcu i Ivanovom Selu bili su Josef Knytl, Václav Částek i Ivan Sitta za čija se imena vežu operete: Vesnice zpívá, Z chaloupek pod horami, Na ty louce zelený, Sládci, Románek krásné cikánky, Silva, Za naši saláši, Mládenka z kovárny, U svatého Antoníčka, Zmoklá slepice, Hloupé děvče z naši vesnice, Ja jsem malý mysliveček, Odtroubeno, Jak si Kačka štestí vysloužila i Eliksír. U zaključnom dijelu rada razmatrala sam razloge njihova nestanka u daruvarskom kraju i zabilježila današnja razmišljanja pripadnika češke manjine o njima. Izvorni diplomski rad o toj temi bio je opsežan. Ovdje donosim sažetak toga rada utemeljenog na podatcima dobivenim od ljudi koji su bili aktivni sudionici operetnih produkcija ili se sjećaju njihovih izvedbi. U pisanju sam se uvelike oslonila i na pohranjenu građu u arhivu Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj u Daruvaru koja čuva i neke dionice i libreta nekoliko opereta te na zapisnike iz arhiva Češke besede Daruvar u kojima su opisani detalji o svakom kazališnom djelu koje je izvodilo amatersko dramsko društvo. Povezujući terensko i arhivsko gradivo, nastojala sam što podrobnije rekonstruirati proces postavljanja opereta, od proba do izvedbi. Oslonila sam se i na osvrte i članke objavljene u časopisu Jednota te na druge publikacije ove novinsko-izdavačke ustanove. Operete su imale odgojnu ulogu i ulogu u očuvanju kulture i materinskog jezika. Rad na njima omogućio je članovima češke zajednice upoznati glazbenu literaturu i steći iskustvo izvođenja ovakve glazbeno-scenske vrste, dotad nepoznate na lokalnoj sceni amaterskog kazališta. U radu i nastupima u operetama sudjelovali su članovi manjine od najmlađe do najstarije dobi. Trojica ključnih pokretača i voditelja opereta svojim su radom pozitivno utjecali na buduće naraštaje kao pedagozi, organizatori, režiseri i dirigenti ansambala.
Dječji vrtić Konavle nalazi se na području bogate kulture i tradicije koja je jednim dijelom još uvijek prisutna u svakodnevnom životu ljudi toga kraja. Iz ovog razloga odgajateljice su djeci željele ...na neposredan i njima primjeren način približiti kulturnu baštinu Konavala.
Provider: - Institution: Grodzka Gate – NN Theatre - Data provided by Europeana Collections- "Wolność i Ziezawisłość na Lubelszczyźnie" - miniwykład prof. Rafała Wnuka, nagrany w ramach projektu ..."Lublin 1944-1945 - trudny fragment historii". Projekt dofinansowanyprzez Muzeum Historii Polski w ramach programu „Patriotyzm Jutra”.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Tekst razmatra klasični roman američke književnost s konca 19. stoljeća, The Country of the Pointed Firs (Kraj šiljastih jela, 1896), spisateljice Sare Orne Jewett i roman Olive Kitteridge, ...spisateljice Elizabeth Strout, s početka 21. stoljeća (2008) te ih postavlja u međusobne kontekste unutar interpretacije inspirirane studijima starenja i njihove sve veće prepoznatljivosti u humanistici. Ovaj se argument potom dopunjuje pojmom pastoralizma, osobito s obzirom na to kako uključuje ili isključuje pitanja dobi i starenja. Oba se teksta potom stavljaju u kontekst regionalne proze i njezine duge tradicije osobito u prozi Nove Engleske, promatrano iz očišta dobi. Konačno, značajne sličnosti ali i razlike između oba teksta nadaju se razmatranju na koji način različiti vremenski i kulturni konteksti utječu na prikaz osjećaja i njihova izražavanja u njima. Promotrene razlike ilustriraju na koji način pitanje starenja, i njegove brojne popratne pojave, utječu na suvremena zapadna društva. Oba teksta, dakle, pokazuju prijelaz u američkoj kulturi od prikaza dobi i starenja u predznanstvenoj fazi (Jewett) do suvremenoga medikaliziranog i znanstvenog pogleda na starost i njezine posljedice (Strout).
U radu su predstavljena dva najnovija nalaza antičkih,
rimskodobnih zavjetnih žrtvenika posvećenih Melisoku
(Melosocus), jedinom do sada zabilježenom muškom božanstvu
među histarskim kultovima. Sami ...pronalasci spomenika
obilježeni su specifičnim okolnostima, jer su ih otkrili članovi
Speleološke udruge “Pula” u krškoj jami Golubinčina kraj
Krnice u Istri. Premda je prvi nalaz zabilježen već 2012.
godine, izvlačenje spomenika iz jame uslijedilo je tek iduće
godine, nakon nalaza još jednog spomenika istog tipa. Jedan od
ovih dvaju žrtvenika, premda oštećen u predjelu profilirane baze
i uzglavnice, uključujući i stražnju stranu, sačuvan je u gotovo
potpunoj visini i širini, s cjelovitim natpisnim poljem, na kojemu
se nalazi tekst s punim imenom dedikanta, kao i imenom
božanstva kojemu je žrtvenik bio posvećen - Melisocus. Drugi
je žrtvenik nepotpun. Od cijelog je spomenika sačuvan samo
fragment s uzglavnicom (pulvinus), ispod koje se nalazi manji
dio natpisnog polja s tekstom koji navodi ime istog božanstva u
neznatno izmijenjenoj formi u odnosu na prethodno - Melesocus.
Ime dedikanta je nepotpuno. Ovi nalazi pripadaju skupini
od sveukupno pet do sada pronađenih zavjetnih žrtvenika
posvećenih istom božanstvu - Melosoku, svi s područja oko
crkve sv. Teodora i jame Golubinčine između Krnice i Raklja.
Kraj rata može nastupiti kroz pregovore dok je rat još uvijek u zamahu. Situacija kraja rata između velike sile i regionalne sile u ograničenom ratu je posebno zanimljiva jer u takvom slučaju kraj ...rata putem mirovnih pregovora ne može lako završiti sa pobjednikom i gubitnikom čak i ako regionalna sila stoji bolje na ratištu. Da bi poduprli ovu tezu, autori su istražili kraj rata u Rusko-japanskom ratu pokušavajući dati odgovor na istraživačko pitanje da li je Japan u skladu s uspjesima na bojnom polju kao regionalna sila mogao ispregovarati povoljnije uvjete mira u sukobu sa velikom silom Rusijom na početku 20. stoljeća. Zaključno, autori su izvukli zaključke u vezi s mogućim krajem Rusko-ukrajinskog rata u Europi.
Napredak umjetničkih praksi i stvaranje nove kategorije umjetničkih artefakata očekivano je doveo i do problema intuitivnog, ali i teorijskog određenja navedenih artefakata i praksi kao ...(ne)umjetničkih. Uvođenje do tada neumjetničkih ili uporabnih predmeta svakodnevnoga svijeta u svijet umjetnosti otvorio je rascjep u određivanju predikata biti umjetničkim djelom. Odgovor i teorijski izazov koji je uslijedio pojavio se u često osporavanoj potrebi pa i samoj mogućnosti da se umjetnost uopće definira. Čini se da, u kontekstu navedenog problema, potreba nije sporna, ali mogućnost definiranja snažno je metodološki određena – željena definicija ne smije se urušiti novim napretkom umjetničkih praksi, posebno s obzirom da se izvodi iz umjetnosti kao dovršenog sustava. Nadalje, ona unatoč svojoj dovršenosti mora moći obuhvatiti nove umjetničke predmete i tako zadržati demokratičnost, inovativnost i imaginaciju kao obilježja koja tradicionalno konstituiraju područje umjetničkoga. Tako zahtjevan zadatak, koji bez dublje teorijske analize djeluje gotovo protuslovno, moguće je izvršiti spojem Dantoovih i Hegelovih teorija. Umjetnost valja pokušati definirati iz nje same, njenog historijskog napretka, a ujedno i opravdano napustiti estetiku kao filozofsku disciplinu koja se pokazuje nedovoljnom u korist samoproblematizacije umjetnosti kao filozofije umjetnosti. Time umjetnost sama sebi postaje objektom ispitivanja i vlastitom filozofijom koja omogućuje traženu dvostrukost u njenom definiranju.
U ovom radu autori se bave problematikom ruralnog i agroturizma petrinjskog kraja. Nakon kraćeg teorijskog uvoda iznose se stavovi vlasnika turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava o aktualnom ...stanju i potencijalima razvoja ruralnog i agroturizma ovog kraja, kao i o turističkoj djelatnosti na vlastitom gospodarstvu. Zaključuje se da navedeni oblici turizma ne zauzimaju značajnije mjesto u gospodarstvu petrinjskog kraja te da su znatno slabije razvijeni u odnosu na druge dijelove Sisačko-moslavačke županije, naročito u usporedbi s Lonjskim poljem i Moslavinom. Unatoč postojanju prirodnih i kulturnih atrakcija, nepovoljna demografska i gospodarska kretanja, geografska marginaliziranost kraja, ali i nedovoljan interes stanovništva te gradskih i županijskih vlasti, neke su od glavnih prepreka jačeg razvoja ruralnog i agroturizma.
U radu se prikazuje kako je na jednom hrvatskom lokalitetu, u Križevcima i križevačkom kraju, kršćanstvo utkano u vjernički identitet Hrvata, što se najbolje pokazuje u usmenoj književnosti koja je ...oblikovana u narodu. Kroz prouku petnaestak rukopisnih zbirki koje su nastale u 19. stoljeću, kada se u organiziranim akcijama prikupilo najviše usmenih književnih zapisa u cijeloj Hrvatskoj, u križevačkoj su građi otkriveni brojni kršćanski sadržaji, ne samo likovi, simboli i motivi, već je potvrđeno i življenje kršćanskih vrijednosti i kršćanskoga morala kao ključnih odrednica identiteta hrvatskoga čovjeka. Ta pripadnost kršćanskom svjetonazoru iščitana je u svim analiziranim rukopisnim zbirkama, bez obzira na vrijeme nastanka zapisa, na različite književne žanrove te na više zapisivača koji su bili različitog društvenog i obrazovnog statusa.
Nakon veličanstvenoga početka u staroj Grčkoj, filozofija je u više navrata pokušavala ponoviti svoj početak. Stoga nije neobično što je tijekom svoje duge povijesti, kad god bi se našla u nekoj ...aporijskoj situaciji, proglašavala i svoj kraj, s manjom ili većom uvjerenošću, s manjom ili većom pompoznošću. Moglo bi se čak tvrditi i da je sa svakim velikim filozofom filozofija dolazila i do svoga kraja u smislu cjeline, no svi ti »krajevi« obično su se pokazivali kao plodonosni nastavci, a ne tragični, definitivni završeci. Ako se stoga filozofija promatra kao potraga za novim, drugim početkom, onda je stanje filozofije danas (u vrijeme za nju najnepogodnije, u vrijeme kada se ona svima čini nepotrebnom i spekulativnim balastom) najplodnije za promišljanje njene moguće perspektive i pitanja zalazimo li i mi s njom u posljednju njenu hebdomadu ili otvaramo još jedan drugi, no sasvim drugačiji početak. Ovo je tema moga priloga.
PDF
