U Zagrebu pored brojnih javnih kulturnih ustanova i niza drugih kulturnih organizacija u neprofitnom i profitnom sektoru djeluje i 15 javnih centara za kulturu. Njihov je nastanak i kasniji rad ...odreðen specifičnim kulturnim politikama koje su se razvijale nakon Drugog svjetskog rata. U tranzicijskom razdoblju javni kulturni centri ostaju bez jasne pozicije i uloge u kulturnom sustavu te se stoga ovaj rad bavi pitanjem kako voditelji tih institucija konstruiraju uloge kulturnih centara. Provedeni su polustrukturirani intervjui u devet kulturnih centara, a tematskom je analizom izdvojeno šest tema vezanih za ulogu i svrhu tih institucija u Zagrebu: dostupnost kulture, stvaralaštvo i posredovanje, prvi ulazak u kulturu, (re)produkcija zajednice, javni servis te koristan ostatak. Prve su četiri teme vezane uz kulturne paradigme izvrsnosti, demokratizacije kulture i kulturne demokracije i pokazuju da nisu nestale, nego još uvijek imaju djelatnu ulogu. Posljednje dvije teme signaliziraju krizu kulturnih centara u tranzicijskom i posttranzicijskom vremenu koja se tiče društvene baze te pozicije u okvirima javnih politika. Ti uvidi omogućuju nam razumijevanje lokalnih reakcija na društvene, kulturne i političke promjene te nam otkrivaju kako se kulturni centri nose s problemom legitimacije i pronalaženja svrhe u novom kulturnom sustavu.
Iz aspekta kulturne politike i istraživanja u kulturi nedostaje poznavanje i razumijevanje načina rada kulturnih centara kao ustanova u kulturi višeslojne prirode te njihove povezanosti s kontekstom ...unutar kojeg djeluju. To obuhvaća pristupe u upravljanju, programiranju i financiranju, kao i odnose s osnivačima i zajednicom u planiranju njihova razvoja. Istraživanje u ovom radu bavi se analizom paradigmi ustroja, načinom upravljanja, programiranja i financiranja kulturnih centara, čime se ocrtava njihova institucionalna logika i krutost (engl. institutional stickiness). Metodologija istraživanja temelji se na kompozitnoj studiji slučaja s tri jedinice smještene u disparatnim kontekstualnim datostima manjih i većih sredina koje nose teret postindustrijskog i posttranzicijskog nasljeða. Rezultati ukazuju na strukturne okolnosti i mogućnosti razvoja kulturnih centara, razine njihove samostalnosti i kapaciteta u donošenju odluka vezanih za programsku orijentaciju, financiranje, konceptualna odreðenja i uvjete rada. Pravni je status i utjecaj osnivača u razvojnoj dinamici i smjerovima kulturnih centara odlučujući u odnosu na odreðenost kontekstom kao njihovom razlikovnom kvalitetom. Nesrazmjer strukturnih ograničenja i razvojnih mogućnosti implicira institucionalnu krutost i inerciju kao i neadekvatnost kulturne politike u specifičnom normativnom okviru koji se odnosi na rad i djelovanje kulturnih centara. Teorijski gledano, nedostaci institucionalnog značaja, učinka i društvene snage kulturnih centara ilustriraju ovisnost o prijeðenom putu (engl. path dependency), odnosno uvjetovanost razvoja institucije okvirima kulturne politike u vrijeme njezina nastanka te ograničavanje mogućnosti izbora na temelju ideja, izbora politika te prethodnih pravila i struktura koje su stvorile institucije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Naslovnica kataloga razstave v Kulturnem centru Lojze Bratuž, Gorica, 4. 11. 1998-25. 11. 1998.- All metadata published by Europeana ...are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku se razmatraju obilježja kulturne djelatnosti kao centralne funkcije – njen gravitacijski domet, stupanj ''baznosti'' ili ''eksportnosti'' i zahtjevnost u odnosu na tržište – potencijalni ...broj korisnika kulturnih proizvoda. Analizom stupnja hijerarhije i koncentracije kulturnih centara, njihovih međusobnih utjecaja, te topoloških obilježja mreže kulturnih centara, nastoji se pokazati kako specifična obilježja kulturne djelatnosti utječu na oblikovanje specifičnog sustava kulturnih centara.
