U radu se donose rezultati istraživanja o utjecaju prvog vala pandemije bolesti COVID-
19 na život i rad kulturnih radnika i radnica u jugoistočnoj Europi provedenog od svibnja
do srpnja 2020. ...godine. Rad ukazuje na to kako je u navedenom razdoblju u svim istraživanim
zemljama (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija)
kod ispitanika/ica uslijed nemogućnosti rada zabilježen značajan pad prihoda, predviđen je
pad ukupnih primanja te nastavljen trend nužnosti dodatnih poslova i samoeksploatacijskih
praksi. U istraživanim zemljama mjere za smanjenje negativnih posljedica pandemije na kulturni
sektor uglavnom nisu donesene na lokalnoj razini, a ukoliko su donesene na nacionalnoj
razini, uključivale su pretežno jednokratnu pomoć umjetnicima/ama i kulturnim radnicima/
ama te odabrane mjere posrednog tipa, pri čemu je prisutna razlika između zemalja članica
EU-a i onih koje to nisu. Podaci pokazuju ograničen utjecaj međunarodnih zaklada i mreža na
sektor, ali se zato diljem regije pojavio niz inicijativa i mreža solidarnosti profesionalnih udruženja,
NVO-a te nezavisnih kulturnih radnika i radnica. Podaci pokazuju da je i za kulturni
sektor u jugoistočnoj Europi prvi val pandemije bolesti COVID-19 donio niz negativnih posljedica,
dok su rane policy mjere u većini zemalja bile ograničenog utjecaja i opsega. Pozitivni
učinci očituju se u osnaživanju solidarnosti unutar sektora i većem umrežavanju kulturnih
radnika i radnica te jačanju vidljivosti da je potreban novi održiviji pristup kulturnom sektoru
a koji se ne temelji na tržišnoj logici.
Ovaj uvodni članak daje kontekstualni okvir prilozima u ovom broju posvećenom analizi utjecaja javnih politika Europske unije koje se bave online platformama koje djeluju na kulturni i ...audiovizualni sektor. Ovaj tematski broj časopisa okupio je autore iz različitih disciplina koji se bave pitanjima kulturne i audiovizualne proizvodnje unutar okvira javnih politika Europske unije. Prilozi u ovom broju ukazuju na eksplicitan i implicitan utjecaj javnopolitičkih instrumenata Europske unije, kao i na određeno zaostajanje u kreiranju i provedbi politika u pogledu odredbi o kulturnoj raznolikosti i usklađenosti regulacije oglašavanja kako bi se zaštitili maloljetnici na internetskim platformama. Također ukazuju na eksplicitan i implicitan utjecaj streaming platformi na audiovizualnu proizvodnjuu jednoj europskoj zemlji, kao i na lokalne reakcije na njih. Članci pokazuju da postoji potreba ne samo za daljnjim javnopolitičkim instrumentima u tom području već i za detaljnijim istraživanjima u tom složenom području suvremene kulture.