Svojim raspravama u posljednjih dvadeset godina provjeravam kako upotreba većeg broja podataka utječe na književnopovijesne spoznaje. U interpretaciji pojedinih slovenskih kanonskih tekstova ...digitalni alati nemaju značajnije uloge. Proširimo li opseg interpretacije s interpretacije pojedinog teksta na interpretaciju autorskih opusa, žanrovskih korpusa, razdoblja ili nacionalne književnosti u cjelini, ispostavlja se da kvantita-tivne metode, kojima polet daju digitalizacija, organizacija u zbirkama i digitalni alati, povećavaju vjerodostojnost istraživanja. Cijena je toga odricanje od plastičnih školskih i enciklopedijski jasnih opisa te defini-cija. Razvojna se linija književnoga svijeta kroz digitalnohumanističke naočale ne vidi najjasnije jer središnje književne figure i tekstovi gube vidljivost u mnoštvu konkurentnih ili marginalnih pojava. Slovensku književnost više ne određuje diktat velike književnopovijesne priče, tj. slika rođenja nacije iz duha književnosti, nego se ona manifestira kao slučajna pojava, kao cjelokupno književno stvaralaštvo u Sloveniji, uključujući i stvaralaštvo na drugim jezicima. To je stvaralaštvo zbog posebnih okolnosti drugačije od stvaralaštva susjeda i zahtijeva novu, nacionalno specifičnu definiciju književnih pojava. Nove interpretacije slovenske književnosti nisu samo posljedica upotrebe novih digitalnih alata, već i posljedica promjena samoga književnog sustava. Književnost više nije prvenstveno predana naciji kao u svojim programskim poče-cima, već i raznolikom mnoštvu drugih legitimnih funkcija: razonodi, društvenoj emancipaciji žena i drugim društvenim emancipacijama te mobilizacijama, potrebi za izvrsnošću, eskapizmu, autorefleksiji i autoterapiji, iznalaženju alternativnih društvenih modela.
The author analyzes cases related to taverns in the criminal court records of
Dubrovnik’s medieval commune, presently kept in the State Archives of Dubrovnik.
A quantitative analysis of these sources ...has shown that taverns were regularly
visited throughout the year, but especially during winter. Such a result may
confirm the hypothesis about the connection between the medieval rhythm of
life and nature’s rhythm. The analogy between the rhythm of labour and rhythm
of nature is also confirmed by the increased visiting frequency of taverns (as a
matter of fact, increased number of conflict situations related to taverns in criminal
records) during the end of June and the entire month of July. One cannot
explain this phenomenon by temperature and climate changes only. Therefore,
the author suggests that the answer should lie in the rhythm of labour during
year. The majority of population was employed in the agrarian sector and worked
in the vineyards. At the end of June, they would finish their work and leave grapes
to mature until the harvest in August. Consequently, they had much more free
time in the intervening period. Similarly, the visiting frequency was by and large
synchronized with the Church calendar, as during the times of Lent and Advent
the number of cases significantly fell. By the same token, the visiting frequency, as
the frequency of criminal deeds in taverns indicates, partly depended on the day
of the week.. The majority of fights and quarrels happened at the end of the week
(22 out of 48), so one can assume that the visiting frequency was the highest on
these days. This may not be a fully reliable index of visiting frequency but it should
nonetheless be taken into account, especially since the analysis has shown that
results may depend to a large extent on the distribution of the analyzed sample.
V slovenski geografiji je proučevanje prsti v pokrajini pogosto zanemarjeno kljub temu, da ima pedogeografija znotraj fizične geografije enakovredno mesto v sistemu geografskih ved. Vzroke smemo ...poiskati v zamudnem terenskem proučevanju, dragih laboratorijskih analizah in pedoloških podatkih ter pomanjkanju lastne metodologije. Našteto je de neke mere nadomestimo z drugačnim pristopom, z namenom prikaza prsti obravnavanega območja in iskanja povezav z naravnimi dejavniki. Uporaba lahko dostopnih digitalnih podatkov in kartografskega gradiva, enostavnega terenskega proučevanja, v kombinaciji s sorazmerno preprostimi GIS orodji ter kvantitativnimi metodami omogoča preskokmarsikatere finančne ali časovne ovire.
U radu se problematizira uloga digitalnih tehnologija u humanističkim znanostima, osobito u proučavanju i studiju nacionalne filologije. Uz kratak pregled povijesti digitalne humanistike i njezinih ...valova opisuje se tzv. računalni obrat u suvremenim znanstvenim istraživanjima. Osim promjena u metodama (opozicija tradicionalnoga pomnoga i novoga udaljenoga čitanja) upućuje se na uočavanje promjena u samoj ontologiji humanističkoga istraživanja. Digitalni medij utječe na promjene u kulturi, ali i u znanju, što vodi k posve novomu konceptu sveučilišta. Novi, hibridni oblici znanstvenoga istraživanja i akademskoga podučavanja, koji se naziru u budućnosti, zahtijevaju aktivno promišljanje uloge digitalnoga kako u studiju kroatistike kao nacionalne filologije tako i u budućim kroatističkim znanstvenim istraživanjima.
Regionalizacija je postopek, pri katerem delimo zemeljsko površje na regije. Za določitev homogenih regij se lahko uporablja metoda razvrščanja v skupine z relacijsko omejitvijo. S tem se zagotovi ...določitev takšnih prostorskih enot, ki jih označujeta notranja homogenost glede na izbrane kazalce in geografska sosednost. Z uporabo območij s posebnimi razvojnimi problemi je povezanih nekaj problemov, ki jih poskušamo preseči z združevanjem sosednjih občin z enako kombinacijo tipov problemskih območij in prehodom na regionalno raven spodbujanja blaginje prostora. Rezultat razvrščanja je v skladu s sistemom regionalne politike v Sloveniji bolje poimenovati problemske subregije, saj so manjše od statističnih regij, za katere se izdelujejo regionalni razvojni programi. Problemske subregije se v skladu z pravnim redom lahko uporabljajo kot prostorska raven izdelave skupnih razvojnih programov tudi v praksi.
U prvome dijelu rada autor se kritički osvrnuo na suvremenu literaturu o kvantiativnim i kvalitativnim istraživanjima kasnosrednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti te je oblikovao specifičan ...model analize registara crkvene desetine. Model podrazumijeva temeljito empirijsko istraživanje jasno definiranih prostornih cjelina. Taj je model primijenjen na analizi izvora vezanih uz područja kotara Glavnice, u zapadnome i sjeverozapadnom dijelu današnje Zagrebačke županije. Kvantitativni podatci o poljoprivrednoj proizvodnji i naseljenosti postavljeni su u širi kontekst društvenih i ekonomskih odnosa na prijelazu iz kasnoga
srednjovjekovlja u rani novi vijek.
Autor je nastojao prikazati primjenu kvantitativnih metoda u povijesnim istraživanjima. Upoznao je čitatelje sa značajkama arhivskoga gradiva upotrijebljenog u istraživanju. Ukratko je prikazao ...teorijske karakteristike pojedinih kvantitativnih metoda, a zatim je u pojedinim primjerima nastojao prikazati značajke svake od njih te objasniti dobivene rezultate.
U radu je prikazan pregled i mogućnost primjene kvantitativnih metoda kod izbora materijala za nove i za postojeće proizvode. Prikazane su razlike u pristupu kod izbora materijala za nove proizvode i ...za postojeće proizvode. Kvantitativne metode pomažu u postizanju većeg stupnja objektivnosti kod izbora materijala. Primjena kvantitativnih metoda izbora materijala pretpostavlja postojanje i poznavanje brojčanih podataka o svojstvima materijala. Poznavanje funkcije, odnosno uvjeta rada nužno je za realnu procjenu težinskih faktora za svako svojstvo. Na primjeru stvarnog proizvoda pokazana je praktična primjena metode utjecajnosti svojstava za materijale košuljice (tijela) i vijaka vijčane pumpe.
Cilj je rada je analizirati javni linijski prijevoz u RH, odrediti njegov intenzitet i strukturu, istražiti koji čimbenici imaju najveći utjecaj na potražnju linijskog cestovnog prijevoza. Nadalje, u ...radu će se ispitati koji trend model najbolje odgovara kretanju tog vida prijevoza na temelju podataka iz razdoblja od 2002. do 2012. godine, a potom prognozirati buduće kretanje potražnje. Postojanje i jačina zavisnosti između odabranih čimbenika, za koje se pretpostavlja da imaju utjecaja na javni cestovni prijevoz, ispitat će se metodom regresijske analize.
Analitički hijerarhijski proces je metoda o kojoj se kod nas vrlo malo pisalo i koja se malo primjenjuje. Metoda je pogodna upravo za pripremanje odluke u marketing odlučivanju. Cilj rada je ...prikazati ovu metodu sa nekim novim objašnjenjima, uključujući uporabu matrica i vektora u većem obujmu, i proširiti njezinu primjenu. Drugi cilj rada je prikazati sveobuhvatnost i širinu metode i mogućnost njezine primjene u promatranoj vrsti problema priprema za donošenje odluka. Ova metoda popunjava jedno dosta prazno područje aplikacija za koje nisu baš pogodne klasične metode operacijskih istraživanja. U matematici je poznat metod utvrđivanja utjecaja jedne varijable na funkciju ako ostale valijable smatramo konstantnim. Ta metoda je u analitičkom hijerarhijskom procesu zapravo proširena u smislu utvrđivanja utjecaja svake "varijable" prema drugoj, promatrana u parovima. Još je značajnije da se u to uspoređivanje ravnopravno uvode i kvalitativni i kvantitativni čimbenici i kriteriji. Donošenje odluke u marketing odlučivanju se mora temeljiti na znanstvenim i stručnim istraživanjima i pripremanje odluke je značajan element cjelokupnog poslovanja tvrtke. U radu smo pokazali mogućnost takvih istraživanja i analitički aparat koji nam kao rezultat daje alternative koje služe kao podloga za donošenje odluka.
PDF
