U POZADINI RJEČNIKA Nikolić-Hoyt, Anja
FLUMINENSIA,
06/2013, Letnik:
25, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se uz navođenje niza primjera iz Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića promišlja uloga rječnika kao društveno-povijesnoga svjedočanstva vremena u ...kojem je nastao, odnosno dokumenta iz kojeg se mogu iščitavati informacije, pozadinske ili pak eksplicitno iskazane, o obrascima mišljenja i djelovanja određene društvene zajednice.
U radu se raspravlja o riječima nastalima iz istih osnova s različitim predmetkom i njihovu položaju u hrvatskome standardnome jeziku. Na primjeru tri srodna glagola: usporediti, uporediti ili ...porediti, ali i drugih riječi tvorenih iz njihovih osnova, posebno imenica, raščlanjuje se odnos prema takvim zamjenjivim riječima u nekoliko hrvatskih
rječnika (čak i pravopisnih) i savjetnika. Prema podatcima iz hrvatskih priručnika zaključuje se da promatrane riječi nemaju isti položaj u hrvatskome standardnome jeziku.
U ovom se radu upozorava na neke temeljne metodološke pretpostavke od kojih polazimo pri izgradnji CroWN-a, a koje nam omogućuju sustavnije i preciznije oblikovanje sinonimskih skupova i ...hijerarhijskih odnosa. Time je moguće dobiti jasniji uvid u neka načela ustroja leksičko-semantičkih struktura hrvatskoga jezika. Iako su već u ovoj fazi izgradnje CroWN-a razvidna mnoga važna načela ustroja, u ovom ćemo se radu ograničiti na spregu sinonimije i polisemije te načela prema kojima one uvjetuju strukturiranje hrvatskoga leksika.
U prilogu je riječ o stanju i perspektivama jezikoslovne kroatistike na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Konstatira se između ostaloga da su na tom odsjeku zastupljeni ...različiti aspekti znanstvenoistraživačkih i nastavnih aktivnosti, i teorijski, i metodološki, i povijesni, i primijenjenolingvistički, i praktični. To se podjednako odnosi na područja fonologije i morfonologije, gramatike, povijesti jezika, paleoslavistike, dijalektologije, leksikologije, standardologije i ortografije. Kad je riječ o perspektivama, mislim da je poželjno intenzivirati rad na područjima (unutarnje) povijesti hrvatskoga jezika, osobito na području povijesne sintakse, potom na području suprasintakse (ili lingvistike teksta) te na području ortoepije, a u seminarskim i lektorskim vježbama više pozornosti usmjeriti na prevođenje te na redigiranje odnosno lektoriranje tekstova.
U radu se analizira verbalni humor u pjesmama iz zbirke Libro Dubaja Marusa velolučkoga pjesnika Šime Vučetića. Pokazuje se da je pjesnički tekst idealna podloga za takav humor i da su svi ...humoristički postupci istodobno i stilistički jer je smiješan upravo jezični postupak. Na leksikološkoj se razini verbalni humor ostvaruje: polisemijom, homonimijom i sinonimijom, odabirom (i tvorbom) antroponima, pejorativnim riječima te frazeološkim modifikacijama.
U istraživanju se proučava procesiranje vidno predstavljenih srodnica u hrvatskih govornika
globalnog engleskog. Srodnice su riječi koje imaju isti (ili sličan) oblik i značenje u dva jezika
...govornika (npr. hrv. problem i engl. problem). Zbog međujezičnih karakteristika koje ovakve
riječi dijele, dvojezični govornici na srodnice reagiraju brže nego na nesrodnice (facilitacijski
efekt srodnica) u zadatku leksičke odluke, a sporije u zadatku jezične odluke (inhibicijski
efekt srodnica). Lemhöfer & Dijkstra (2004) interpretiraju facilitacijski efekt srodnica u okviru
Bilingvalnog interakcijskog aktivacijskog modela + (BIA+) (Dijkstra i van Heuven, 2002)
povišenom razinom semantičke aktivacije pri procesiranju srodnica, za razliku od procesiranja
nesrodnica, do koje dolazi zbog preklapanja u karakteristikama srodničkih parnjaka. Govornicima
globalnog engleskog engleski jezik nije materinski, ali se njime koriste svakodnevno i intenzivno,
u obrazovanju, na poslu i u slobodno vrijeme. S obzirom na to da s globalizacijom broj ovakvih
govornika u Hrvatskoj iz dana u dan raste, potrebno je izraditi modele jezičnoga procesiranja koji
će biti utemeljeni u rezultatima eksperimentalnih istraživanja provedenih s opisanom skupinom
govornika.
Ukupno 64 govornika globalnog engleskog pristupila su općemu vidnom zadatku leksičke
odluke. Proučavana je interakcija nezavisnih varijabla jezika (hrvatski/engleski), tipa riječi (riječ/
pseudoriječ) i srodnica (srodnica/nesrodnica) (dizajn eksperimenta 2x2x2). Analiza varijance
pokazala je značajnu trostruku interakciju jezika, tipa riječi i srodnica. Suprotno očekivanomu,
pronađen je obratan efekt srodnica u reakciji na hrvatske srodnice (vrijeme reakcije na srodnice
bilo je sporije nego vrijeme reakcije na nesrodnice), dok razlika u vremenu reakcije na hrvatske
pseudosrodnice i pseudonesrodnice nije bilo. U reakciji na engleske srodnice nije pronađena
značajna razlika ni u jednoj od ovih vrsta podražaja. Ni analiza pogreške nije pokazala razlike
ni u jednom od uvjeta.
Spoznaje ovoga istraživanja o procesiranju srodnica u hrvatskih govornika globalnog engleskog
uvrštene su u prilagođenu inačicu BIA+ modela. Značajne prilagodbe u modelu uključuju:
lateralnu inhibiciju srodničkih parnjaka unutar istih razina procesiranja, potrebu donošenja
odluke o jeziku na razini jezika (koja uvjetuje inhibiciju u procesiranju srodnica) prije donošenja
leksičke odluke te inhibicijski utjecaj aktivacije manje vrsnoga jezika govornika (engleskog) na
leksičku odluku u vrsnijem (hrvatskom) jeziku.
U radu se opisuju najnovija istraživanja grobničkih govora na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini u knjizi Grobnički govor XX. st. (gramatika i rječnik) Ive Lukežić i Sanje Zubčić u odnosu ...na dosadašnja istraživanja tog govora. Također se opisuju temeljne značajke aneksnoga rječnika grobničkoga govora u kontekstu dosadašnje hrvatske dijalektalne leksikografije općenito, s osobitim obzirom na čakavsku leksikografiju, posebice na rječnike čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta. Pozornost je posvećena i leksičkim obilježjima grobničkoga govora jer je grobnički rječnik dragocjena riznica hrvatskoga leksika.
Izrazna, sadržajna i izrazno-sadržajna sličnost leksičkih jedinica očituje se i na paradigmatskom i na sintagmatskom planu. Istražit će se prvo paradigmatski semantički odnosi među leksičkim ...jedinicama koji se temelje na sličnosti, a potom će se na osnovi provedene ankete istražiti razlozi međusobne zamjenljivosti sličnih leksičkih jedinica zbog koje se narušava leksička norma.
Autor postavlja pitanje o odnosu hrvatskog jezikoslovlja spram maritimizama u hrvatskom jeziku. Budući da je većina hrvatskih maritimizama aloglotskog podrijetla, puristička politika u hrvatskom ...jezikoslovlju tretira te riječi kao suvišne tuđice koje valja zamijeniti hrvatskim tvorenicama, zanemarujući pritom činjenicu njihove uklopljenosti u hrvatski jezik i život naroda vezana za more. Ovaj rad naglašava činjenicu postojanja univerzalnog lingua franca idioma koji je bio svojina svih mediteranskih naroda pa tako i hrvatskog. Autor evocira uspomenu na istaknutog splitskog lingvista profesora Radovana Vidovića koji je, za razliku od mnogih hrvatskih purista, maritimizme iz životne svakodnevice naših pomoraca, ribara i brodograditelja smatrao hrvatskim jezičnim blagom. Ovaj rad podupire takav stav ističući mediteranski karakter obalne i otočke Hrvatske.
