U ovom će se prilogu istražiti uloga meteoroloških izraza u opojmljivanju i kontekstualizaciji lokalnih identiteta, s posebnim osvrtom na objave u Lovranskom listu. Iz jezikoslovne perspektive, ...meteorološki izrazi odnose se na leksička i sintaktička sredstva koja služe opisu i kategorizaciji domene meteorološkog vremena te meteoroloških događaja (Eriksen i sur. 2012; Katunar i Simeon 2023), a svoju ulogu imaju i u proučavanju jezičnih podataka iz perspektive pučke meteorologije (usp. Sijerković 1996; Gluhak 2004). Iz perspektive filozofije svakodnevnog jezika (npr. Wittgenstein 1998, 2007, 2009), meteorološke izraze moguće je shvatiti i kao leksičko-sintaktička sredstva u kojima se odražavaju bitna značenjska obilježja za razumijevanje (lokalnog) identiteta određenih zajednica (npr. zagrebačka magla i marčana bura).
This book provides an in-depth study of translation and translators in nineteenth-century Ireland, using translation history to widen our understanding of cultural exchange in the period. It paints a ...new picture of a transnational Ireland in contact with Europe, offering fresh perspectives on the historical, political and cultural debates of the era. Employing contemporary translation theories and applying them to Ireland's socio-historical past, the author offers novel insights on a large range of disciplines relating to the country, such as religion, gender, authorship and nationalism. She maps out new ways of understanding the impact of translation in society and re-examines assumptions about the place of language and Europe in nineteenth-century Ireland. By focusing on a period of significant linguistic and societal change, she questions the creative, conflictual and hegemonic energies unleashed by translations. This book will therefore be of interest to those working in Translation Studies, Irish Studies, History, Comparative Literature and Cultural Studies.
U radu je riječ o hrvatskome jeziku u kontaktu u slengu, koji se smješta u kontekst hrvatskoga jezika u kontaktu općenito odnosno koreliraju se različite vertikalne razine hrvatskoga jezika na više ...načina. Isto tako ti se kontakti tumače i općelingvistički. Pozornost se posvećuje manje poznatim ili nepoznatim kontaktima, od kojih se jedan (romski) može smatrati slengovskim supstratom, čime se povlači paralela sa stanjem u drugim europskim i svjetskim jezicima. Pozornost se također daje i drugim manje poznatim i uočljivim kontaktima u slengu na različitim jezičnim razinama, npr. morfološkoj ili tvorbenoj, kao što se i ističe važnost tih, neleksičkih, elemenata u određivanju isključivo slengovskih obilježja. U sklopu toga propituje se Filipovićeva teorija jezika u kontaktu, koja, prema izloženome, nije univerzalna, ne samo za sve jezike nego i unutar hrvatskoga jezika. Kako je sleng idiom koji se temelji na leksičko-frazeološkoj razini i s obzirom na brojnost posuđenih elemenata (ali što potvrđuju i druge razine), može ga se okarakterizirati kao idiom hibrid. Štoviše, uzevši u obzir i "unutarnje posuđenice", ili riječi nastale prenesenim značenjem od osnovnoga, i neologizme, koji su posuđenice iz idiolekata, možemo sleng u potpunosti smatrati idiomom nastalim posuđivanjem.
This handbook comprehensively examines social interaction by providing a critical overview of the field of linguistic politeness and impoliteness. Authored by over 40 leading scholars, it offers a ...diverse and multidisciplinary approach to a vast array of themes that are vital to the study of interpersonal communication.
Based on linguistic literature, corpus data and elicitation, this paper offers a description of polar question coding strategies in Croatian and presents their diachronic development. Under the ...assumption that pragmatically motivated features such as polar question markers are areally diffuse, Croatian is put in the context of European languages. An overview of interrogative constructions in selected ancient and modern languages is presented, showing that there are certain areal tendencies, which are reflected in Croatian as well, and that the development of particular interrogative constructions in Croatian may be interpreted in accordance with these tendencies.
Straipsnio tikslas – patikslinti lingvistinio modeliavimo sąvoką, eksplikuoti jos loginius pagrindus ir išnagrinėti kai kuriuos lingvistinės realybės klausimus. Kritikuojama teorijos, kaip ...konceptualinės sakinių klasės, samprata: teorija turi būti interpretuojama turinio srityje; ši interpretacija, jei kiekviena jos formulė teisinga, vadinama teorijos modeliu. Ontologinis modelis yra pats tiriamasis objektas – natūralioji kalba. Modelio terminas lingvistikoje vartojamas dviem reikšmėmis – kaip teorija ir kaip schema. Lingvistinio modeliavimo sąvoka reiškia eksplicitinę teorijos formuluotę ir pasekminę šios teorijos realizaciją abstrakčiu, arba ontologiniu modeliu. Tais atvejais, kai teorija neformuluojama eksplicitiškai arba panaudojama nesąmoningai, visi schematiniai dariniai yra paprastas empiriškai stebimų kalbos savybių aprašymas ir negali būti priskiriami modeliavimui. Straipsnio pabaigoje pateikiami transformacinių (generatyvinių) taisyklių du tipai. Generatyvinės taisyklės, nieko nesakydamos apie konkretų realizacijos būdą, yra objektyvaus kalbos tyrimo, jos sintaksės ir semantikos instrumentas.
PDF
