Analizom mnogih retoričkih
sredstava može se utvrditi kako je njihova učinkovitost utemeljena na suglasju
više jezičnih razina, od fonološke do sintaktičke i da se upravo u njihovoj
konstrukcijskoj ...simboličkoj strukturi, u smislu Langackera (1987), koja
povezuje fonološku i značenjsku razinu može naći razlog njihovoj univerzalnosti
i uporabnoj vrijednosti otpornoj na protok vremena. Jedna od retoričkih figura
koja se analizom političkog i javnog diskursa općenito pojavila kao vrlo uspješna
u svojoj retoričkoj funkciji uvjeravanja jest i apofaza ili pretericija (Škarić
2008) jer u formi negacije sadržaja zapravo privlači pozornost slušatelja i
stvara koncept koji se, na prvi pogled, želi negirati. Apofastičke se strukture
najčešće rabe u svrhu difamacije ili neizravne pohvale osoba ili pojava i
oslanjaju se na izazivanje zanimanja slušatelja stvaranjem određenih očekivanja
na temelju naočigled negiranog sadržaja.
Korpusna analiza tipičnih apofastičkih
konstrukcija u hrvatskom jeziku na primjerima iz političkog i medijskog
diskursa u korpusu hrWaC pokazala je da se npr. zavisne objektne rečenice nakon
glagola govorenja vrlo često rabe kao metoda uvođenja određenog pojma ili sadržaja
koji se, površinski gledano, želi negirati suprotnim ili isključnim rečenicama.
Tako se pretragom korpusa na slučajnom odabiru 100 rečenica s konstrukcijom
Ne želim reći da…, ali/nego/no…
utvrdilo da je čak 26 % primjera imalo tipičnu apofastičku
funkciju uvođenja određenih tvrdnji zaobilaznim putem, tj. njihovom negacijom:
Pritom ne želim reći da ona laže, nego samo to da imamo isključivo
njezinu stranu priče
. Polazeći od
konstrukcijske naravi jezičnih izraza, u radu ćemo detaljno analizirati tipičnu
sintaktičku strukturu apofastičkih konstrukcija s fokusom na pretericijske
primjere i ulogu složenih rečenica u stvaranju željenih retoričkih i
kognitivnih učinaka.
By analysing various
rhetorical figures, it may be established that their efficiency is based on the
interaction of several linguistic levels, from the phonological to the syntactic
one. Precisely their symbolic constructional structure, as proposed by Langacker
(1987), which connects the phonological and semantic poles may be the reason
for their universality and usage value resistant the passage of time. In our
analysis of political and public discourse in general one of the rhetorical
figures showed as particularly successful in its rhetorical function of
persuasion is apophasis or praeteritio (Šakrić 2008). It has a form of negating
the content of the utterance while it actually attracts the attention of the
listener by creating the concept which is, at the first glance, to be negated.
Apophastic structures are most frequently used with the purpose of defamation
or indirect praise of individuals or phenomena and relies on raising the
interest of listeners by creating specific expectations on the basis of the obviously
negated content. Corpus analysis of typical apophastic constructions in
Croatian in examples from political and media discourse in the hrWaC corpus
showed that e.g. dependent object clauses after verbs of speaking frequently
serve as a method of introducing a specific concept or content, which is,
superficially viewed, to be negated by a following contrast or exclusive
clause. Our corpus search on a randomly chosen hundred sentences containing the
construction “Ne želim reći da…, ali/nego/no…” (‘I don’t want to say that…,
but/still/however…’) established that even 26% of examples had a typical apophastic
function of introducing specific claims in a roundabout way, i.e. by negating them:
Pritom
ne
želim reći
da ona laže, nego samo to
da imamo isključivo njezinu stranu priče
.
By this I don’t want to say that she’s
lying, but that we have only her side of the story.
Adopting the constructional nature of
linguistic expressions, we shall analyse in more detail a typical syntactic
structure of apophastic constructions with the focus on praeteritio examples
and the role of complex sentences in creating the desired rhetorical and
cognitive effects.
Pojava knjige "Metafore koje istražujemo: suvremeni uvidi u konceptualnu metaforu" svjedoči prije svega o zrelosti domaće kognitivnolingvističke znanstvene zajednice – naime da kvalitetnih i ...intrigantnih istraživanja, radova, autora koji se bave konceptualnom metaforom ima dovoljno, i da pritom posjedujemo širinu da vlastita istraživanja smjestimo u svjetske okvire i trendove, u realnome vremenu. /.../ Cilj je bio objediniti različita suvremena (empirijska) istraživanja o konceptualnoj metafori (njezinim teorijskim, primijenjenim, jezičnim, konceptualnim i komunikacijskim aspektima) iz perspektiva različitih disciplina, a koja bi se barem u nekoj mjeri oslanjala na podatke ili ilustracije iz hrvatskog jezika.
U prilogu se obrađuje lingvistički rad Dalibora Brozovića, uz napomene o drugim njegovim znanstvenim interesima. Naglašava se njegova svestranost, obradba sociolingvističkih, genetskolingvističkih i ...tipoloških tema te njegovo svestrano nastojanje da se što prikladnije opiše hrvatski jezik. Ocijenjeno je da je Dalibor Brozović značajno pridonio modernizaciji hrvatskoga jezikoslovlja i da je studiju hrvatskoga jezika prišao na novim općelingvističkim osnovama. Izraziti slavist i komparatist, plodno je proučavao i druge jezik, pa je mnogo unaprijedio tipologiju standardnih jezika u svjetskim razmjerima. U njegovu radu uočljiv je širok obuhvat kompetencije, moderan pristup problematici, smjelost i lucidnost istraživačkih kombinacija, rječit i odnjegovan stil.
Predvsem strukturalistična veja jezikoslovja je poskušala zavreči vse jeziku na videz zunanje aspekte in se mu posvetiti v njegovi »čisti« ali abstraktni pojavnosti. Na drugi strani so se ...vzpostavile tudi jezikoslovne smeri, ki so jezik poskušale razumeti z vidika družbenega konteksta. Vendar pa jezik tako v strukturalnem jezikoslovju kakor v družbeno naravnanih jezikoslovnih teorijah lahko ostane ideološki pojem, če te teorije ne razvijejo tudi ustrezne kritike družbe oziroma družbenih odnosov, iz katerih izhajajo vsakokratne predstave o jeziku oziroma jezikovni praksi. V pričujoči razpravi pokažemo ta ideološki spregled na primeru jezikoslovnih razmišljanj Tokiede Motokija (時枝誠記1900–1967), ki je s svojo jezikoslovno teorijo utemeljeval kolonialno jezikovno politiko Japonskega imperija na Tajvanu in v Koreji.
Action Meets Word Hirsh-Pasek, Kathy; Michnick Golinkoff, Roberta
2006
eBook
Although there has been a surge in our understanding of children's vocabulary growth, theories of word learning lack a primary focus on verbs and adjectives. Researchers throughout the world ...recognize how our understanding of language acquisition can be at best partial if we cannot comprehend how verbs are learned. This volume represents a proliferation of research on the frontier of early verb learning, enhancing our understanding of the building blocks of language and considering new ways to assess key aspects of language growth.
Vymezení pojmu pragmatika, lingvistická pragmatika či pragmalingvistika je ve svých základech poněkud rozporné: existuje množství rozmanitých definic. Nicméně jevy, které bývají pod tyto termíny ...zahrnovány, patří k zásadním otázkám, tématům a problémům spojeným s komunikací a s užíváním jazyka a zájem o jejich zkoumání v lingvistice stále narůstá.Jako uživatelé jazyka máme s jevy zkoumanými v rámci pragmatiky každodenní zkušenost, jejich dobré zvládnutí nám usnadňuje komunikaci, naopak potíže v dané oblasti mohou snadno vést k nedorozumění či konfliktům. Ovládnutí pragmatiky bývá jednou z nejobtížnějších oblastí při učení se cizímu jazyku a též bývá náročné tuto problematiku někoho prakticky učit. Pochopení pragmatických témat tak může být přínosné nejen z hlediska teoretického, ale může mít i výrazně pozitivní praktické důsledky.
Výjimecná kniha vybraných studií predního ceského lingvisty a clena Praského lingvistického krouku obsahuje 26 prací v anglickém a 4 v nemeckém jazyce. Predvádí iroké spektrum Sgallova záberu a v ...esti cástech predstavuje hlavní okruhy autorova zájmu - první cást knihy se venuje obecným a teoretickým otázkám, druhý predstavuje Sgallovy príspevky k syntaxi, tretí se týká aktuálního clenení , ctvrtý vety a diskurzu, pátý typologie jazyka a poslední mluvy a písma.
PDF
