The aim of this study was to verify the possibility of predicting various forms of civil activism based on personality traits, locus of control, and some sociodemographic variables. In this study the ...participants were 278 activists from 25 NGOs. Data was collected using the Big Five Inventory, Rotter's Internal-External Locus of Control Scale, Index of Civil Activism, and Activism Orientation Scale. The results indicated that Extraversion was a positive predictor of civil activism and conventional activism. Openness to experience was a positive predictor of conventional activism, while consciousness was a negative predictor of high risk activism. Locus of control, neuroticism and agreeableness were not significant predictors of any of the various activism forms. Personality traits, locus of control, and sociodemographic variables were able to explain a relatively small percentage of variance (< 26%) in different forms of activism.
The phenomenon of passive euthanasia is a controversial issue that has been raising questions within academia and among the broader public alike. Given the growing debate in the field of human rights ...and bioethics, empirical research on passive euthanasia has become increasingly important. The general aim of this paper is to determine attitudes towards passive euthanasia among students from selected constituents of the University of Zagreb. In addition to the general goal, the paper has a specific goal – to determine the extent to which students’ attitudes toward passive euthanasia are related to their political attitudes, locus of control, personal experiences related to passive euthanasia and other individual characteristics. Referring to theoretical considerations of a number of authors and several empirical studies, attitudes toward passive euthanasia were conceptually elaborated. To measure the attitudes toward passive euthanasia, the authors used the Scale of Attitudes toward Passive Euthanasia (SAPE), which proved to be a one-dimensional and highly reliable measure. The study was conducted as a survey on a purposive sample of 418 students of the University of Zagreb who, given their field of study, could potentially be directly or indirectly involved in the process of making vital social and political decisions related to passive euthanasia in the future. According to the results, less religious students who lack clerical attitudes and attribute certain events in their life less to God and more to destiny or to themselves are more prone to accepting passive euthanasia. The authors concluded that the findings contribute both to academic and public discussions on current bioethical issues, of which the right to die is of particular relevance
Ciljevi: Ciljevi provedenog istraživanja su definirani kako slijedi: a) provjeriti psihometrijske karakteristike Skale suosjećanja; b) ispitati povezanost kvalitete suosjećajne skrbi prema ...pacijentima s generaliziranim vjerovanjima o kontroli (lokus kontrole) na radnom mjestu, generativnom predanošću i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla medicinske sestre.Metode: Ovom presječnom studijom, provedenom tijekom lipnja 2023. godine, obuhvaćene su 183 medicinske sestre zaposlene u KBC-u Split. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Spectorova skala radnog lokusa kontrole, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Skala generativne predanosti i Skala suosjećanja.Rezultati: Faktorska analiza Skale suosjećajnosti potvrđuje postojanje četiriju latentnih faktora koji, uz manja odstupanja, sa-držajno odgovaraju faktorima u izvornoj verziji skale i zajednički objašnjavaju oko 50% varijance suosjećanja. Ispitanici visokim ocjenama procjenjuju vlastitu sposobnost suosjećanja s pacijentima, kontrolu nad zahtjevima posla i predanost poslu. Sestrinsku profesiju procjenjuju psihološki zahtjevnom te vlastitu uspješnost u poslu većim dijelom pripisuju internalnim čimbenicima. Re-gresijske analize ukazuju na povezanost ljubaznosti medicinskih sestara s internaliziranim lokusom kontrole na poslu (β=0,20, p=0,009), većom predanošću poslu (β=0,43, p<0,001) i s percepcijom veće psihološke zahtjevnosti posla (β=0,15, p=0,049). Hu-maniji odnos prema pacijentima povezan je s pridavanjem manjeg značaja eksternalnim čimbenicima na poslu (β=-0,16, p=0,043), dok usredotočena svjesnost na pacijenta doprinosi većem osjećaju kontrole nad zahtjevima posla (β=0,16, p<0,032).Zaključci: Nalazi ukazuju na opravdanost korištenja Skale suosjećajnosti na hrvatskoj populaciji. Medicinske sestre iskazu-juvisoke razine suosjećajnosti prema pacijentima, predane su svom pozivu i imaju osjećaj kontrole nad zahtjevima svog posla, a profesionalne perspektive pripisuju vlastitom zalaganju. Viši stupnjevi ljubaznosti, humanosti i usredotočenosti imaju pozitivan učinak na percepciju profesionalnih zahtjeva medicinskih sestara
Aims: The aims of this study are determined as follows: a) to verify the psychometric characteristics of the Compassion Scale; b) to examine the association between the quality of compassionate care towards patients and generalizedgeneralised beliefs about control (locus of control) in the workplace and the perception of the psychological demands in nursing.Methods: This cross-sectional study was conducted in June, 2023 encompassing 183 nurses who are employees of Clinical Hospital Centre Split. The following questionnaires were applied: Spector’s Work Locus of Control Scale, Psychological Job De-mands and Job Control Scale, Generative Commitment Scale and Compassion Scale.The results: Factor analysis of the Compassion Scale confirms the presence of four latent factors that, with minor exceptions, correspond in content to the factors of the original version of the Scale, and together explain about 50% of the variance of com-passion. The subjects evaluate their own ability to empathise with patients, to take control over work demands, and to experience commitment to work with high scores. They consider the nursing profession to be psychologically demanding and attribute their own work success to internal factors. Regression analyses indicate a relationship between nurses’ kindness and their internal locus of control at work (β=0.20, p=0.009), greater commitment to work (β=0.43, p<0.001), and the perception of greater psychological demands of work (β=0.15, p=0.049). A more humane attitude towards patients is associated with giving less importance to external factors at work (β=-0.16, p=0.043), while focused awareness of patients’ needs contributes to a greater sense of control over job demands (β=0.16, p<0.032).Conclusion: The findings indicate the suitability of using the Compassion Scale with the Croatian population. Nurses express high levels of compassion for patients, are committed to their vocation, and have a sense of control over the demands of their work. They also attribute professional perspectives to their own commitments and abilities. Higher levels of kindness, humanity, and focused awareness have a positive effect on the perception of professional demands of nurses.
Predmet ovog istraživanja odnosi se na ispitivanje uticaja pohađanja seminara, koje organizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore kao dio aktivne politike zapošljavanja, na aktivno traženje posla kod ...nezaposlenih. Istraživanjem se ispituje i medijatorska uloga lokusa kontrole, dužine nezaposlenosti i demografskih varijabli na aktivno traženje posla. Uzorak je sačinjavalo 213 nezaposlenih osoba. Približno polovina ispitanika je pohađala seminare koje organizuje Zavod za zapošljavanje, a polovina nije pohađala. Svi su popunjavali upitnike kojima su mjereni faktori aktivnog traženja posla i lokus kontrole ispitanika. Rezultati sugerišu da osobe koje su pohađale seminare aktivnije traže posao i spremnije su da napuste status nezaposlenog. Osobe koje kraće vrijeme čekaju zaposlenje na birou rada i imaju visoko obrazovanje aktivnije traže posao u odnosu na ostale kategorije. Najviše spremnosti da napuste status nezaposlenog pokazuju osobe od 18 do 26 godina starosti. Generalno uzevši, pohađanje seminara pozitivno utiče na angažovanje nezaposlenih u procesu traženja posla.
U ovom radu autori su se zainteresovali da istraže prirodu očekivanja koja razvijaju psihijatrijski pacijenti u odnosu na ishod tretmana, kao i povezanost tih očekivanja sa vrstom i izraženošću ...problema zbog kojeg se trenutno nalaze na psihijatrijskom tretmanu. Ispitivano je četiri vrste očekivanja koja se odnose na ishod tretmana: specifični lokus kontrole, specifična i generalna self-efikasnost i percepcija kontrole. Od kliničkih varijabli korišćene su dijagnoze poremećaja kao i indeks uznemirenosti (Globalni indeks ozbiljnosti stanja). Istraživanje je sprovedeno na 129 ispitanika koji su u vreme ispitivanja bili uključeni u tretman na psihijatrijskim ustanovama u Vojvodini. Klaster analizom je ustanovljeno postojanje šest interpretabilnih grupa ispitanika u odnosu na profile očekivanja ishoda tretmana: obeshrabreni internalisti, umerenjaci, samouvereni internalisti, bespomoćni eksternalisti, samouvereni eksternalisti i situacioni optimisti. Dalje analize su pokazale da među dobijenim klasterima postoje statistički značajne razlike u pogledu nivoa indeksa uznemirenosti i pripadnosti pojedinoj dijagnostičkoj kategoriji. Rezultati govore u prilog teorijskim prepostavkama da su visoka očekivanja kontrole i efikasnosti povezana sa boljim stanjem ispitanika, ali i da postoji složen odnos među pojedinačnim merama očekivanjima ishoda tretmana. Kao najbolji prediktor se pokazala percepcija kontrole. Uticaj specifičnog lokusa kontrole je, i pored značajne korelacije sa stanjem pacijenta gde promena ka unutrašnjem lokusu prati bolje stanje ispitanika, ipak nejasan, nedosledan i zavistan od ostalih očekivanja ishoda tretmana.
Praksa ukazuje na veliki varijabilitet u prodajnoj učinkovitosti prodavača. Iako se dio tog varijabiliteta može pripisati eksternim faktorima, poput uvjeta na tržištu, konkretnoj robi/usluzi koja se ...prodaje, kupovnoj moći i ostalim karakteristikama kupaca, istraživanja potvrđuju značaj osobnih karakteristika prodavača u njihovoj radnoj učinkovitosti. Neuspjeh u prodaji izravno se odražava na poslovanje tvrtke, a neuspješni prodavači su i u većoj mjeri skloni fluktuaciji, što stvara dodatne troškove zapošljavanja i obučavanja kadra. U ovom radu istražili smo utjecaj tri različita osobna obilježja prodavača - lokusa kontrole, prodajne samoefikasnosti i optimizma na samoprocijenjenju radnu učinkovitost i namjere fluktuacije. Mjerenje smo proveli na 32 zaposlenika Styria Media Group AG, koji se svi bave telefonskom prodajom oglasnog prostora. Pokazalo se da će prodavači koji iskazuju viši stupanj prodajne samoefikasnosti, koji su optimističniji i imaju niži eksternalni lokus kontrole, procjenjivati većom svoju prodajnu učinkovitost, a manjom vjerojatnost napuštanja tvrtke. Time su potvrđene glavne hipoteze rada.
Siromaštvo je složen višedimenzionalan društveni problem globalnih razmjera. U ovom radu ispitana je povezanost
siromaštva, odnosno socioekonomskog statusa s nekim aspektima samopoštovanja, lokusa ...kontrole nad događajima
u vlastitom životu, te samoprocjenom tjelesnog i mentalnog zdravlja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 162 primatelja
socijalne pomoći te 475 zaposlenih osoba podijeljenih u tri skupine prema visini primanja. Provedene analize
kovarijance uz kontrolu utjecaja dobi i stupnja obrazovanja pokazale su da je niži materijalni status povezan s nižim
samopoštovanjem, vanjskim lokusom kontrole te nižom samoprocjenom vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Parcijalne
korelacije, uz kontrolu utjecaja dobi, stupnja obrazovanja i materijalnog statusa, pokazale su značajnu povezanost
samoprocjene mentalnog zdravlja s dva aspekta samopoštovanja: samosviđanjem (r=0,403, p<0,001) i samokompetencijom
(r=0,314, p<0,001). Samoprocjena vlastitog tjelesnog zdravlja također je značajno povezana sa samosviđanjem
(r=0,331, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,249, p<0,01). Rezultati ukazuju na siromaštvo i nizak socioekonomski
status kao rizične faktore opće psihološke dobrobiti pojedinca.
Doživljaj roditeljstva promatra se kroz roditeljske stavove i uvjerenja o djeci
i roditeljstvu. Cilj je istraživanja ispitati povezanost doživljaja roditeljske
kompetentnosti (roditeljska ...samoefikasnost, roditeljski internalni i eksternalni lokus
kontrole) sa socijalnom podrškom bliskih osoba (prijatelji, obitelj i značajni drugi)
s obzirom na spol i stupanj obrazovanja roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 194
ispitanika, 148 majki i 46 očeva. Utvrđena je slaba povezanost između roditeljske
samoefikasnostii socijalne podrške. Roditelji koji sebe doživljavaju samoefikasnijima
procjenjuju da i primaju više podrške iz svoje okoline i obratno. Nije pronađena
statistički značajna razlika po spolu u doživljaju roditeljske kompetentnosti i
percepciji socijalne podrške, no razlika je utvrđena u roditeljskoj samoefikasnosti i
roditeljskom eksternalnom lokusu kontrole ovisno o stupnju obrazovanja. Roditelji
nižega i srednjega stupnja obrazovanja percipiraju se samoefikasnijim u roditeljskoj
ulozi te imaju veći eksternalni lokus kontrole u odnosu na više i visokoobrazovane
roditelje. Zaključno, važno je prepoznati roditelje s niskom samoefikasnosti,
odnosno nižom roditeljskom kompetentnosti, kao i one koji procjenjuju malo
podrške iz svoje okoline te ih usmjeriti kako povećati roditeljsku kompetentnost.
Pozadina: Cilj ovog istraživanja bio je istražiti postoji li povezanost između zdravstvenog lokusa kontrole (ZLK) i kliničkih ishoda u bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 (ŠBT2).
Ispitanici i metode: ...Presječno istraživanje. Stratificiranim reprezentativnim slučajnim uzorakovanjem odabrano je 46 liječnika opće/obiteljske medicine koji su potom odabrali prvih 6 bolesnika koji su ih posjetili tijekom perioda istraživanja, a koji su imali nedavno zabilježenu vrijednost arterijskog tlaka, lipidni profil te kratkoročnu i dugoročnu vrijednost vrijednost glukoze. Po davanju informiranog pristanka bolesnici sa ŠBT2 ispunili su hrvatsku verziju upitnika za procjenu zdravstvenog lokusa kontrole (ZKL-90-2) i upitnik o sociodemografskim podacima.
Rezultati: U bolesnika sa ŠBT2 većinom je bio izražen unutarnji lokus kontrole, potom je slijedila vjera u okolnosti, moćne druge i utjecaj slučaja. Većina proučavanih objektivnih kliničkih ishoda DMT2, osim glukoze na tašte i LDL kolesterola u korelaciji su sa skalom koja mjeri unutarnji ZLK. Korelacije su većinom negativne, bolesnici koji su imali izražen unutarnji ZLK imali su niže vrijednosti ukupnog kolesterola (p=0.014), triglicerida (p=0.037), sistoličkog (p=0,003) i dijastoličkog (p=0,025) arterijskog tlaka.
Utvrđene su pozitivne korelacije skala Es i Eo (koje mjere vanjski ZLK) s razinama: LDL kolesterola (p=0,032), triglicerida (p=0,009) i sistoličkog arterijskog tlaka (p=0,001). Utvrđene su više vrijednosti HbA1c (p=0,001) i glukoze na tašte (p=0,002) u bolesnika koji su imali izreženo vjerovanje u utjecaj okolnosti (vanjski ZLK).
Zaključak: Bolesnici sa ŠBT2 koji su imali izražen unutarnji lokus kontrole imali postignute bolje vrijednosti kliničkih ishoda liječenja ŠBT2 u odnosu na bolesnike koji su imali izražen vanjski lokus kontrole.
Podložnost (di)simulaciji odgovora na različitim
upitnicima ličnosti do sada se mnogo puta ispitivala,
ali najveći dio još čine istraživanja koja variranjem upute
ispitanicima nastoje improvizirati ...različite uvjete primjene,
odnosno realne selekcijske situacije. Kako je i u Hrvatskoj
prisutan trend sve češće upotrebe raznih upitnika
ličnosti u profesionalnoj selekciji, opći cilj ovog ispitivanja
bio je pridonijeti spoznaji o udjelu socijalno poželjnog
odgovaranja prilikom procjene relevantnih osobina
ličnosti, to više što postoji vrlo malo istraživanja koja
obuhvaćaju podatke prikupljene u stvarnoj selekcijskoj
situaciji. Na taj način pokušalo se pridonijeti i procjeni
kriterijske valjanosti upitnika ličnosti prilikom odabira
zaposlenika. U ispitivanju je sudjelovalo 1176 ispitanika.
Rezultati istraživanja pokazali su značajne efekte situacije
(selekcijske/neselekcijske) na samoprocjenu relevantnih
osobina ličnosti. Očekivano, u selekcijskoj situaciji
kandidati pokazuju nižu razinu neuroticizma i psihoticizma
te višu razinu ekstraverzije, internalnosti i proaktivnosti.
U selekcijskoj situaciji značajne determinante
samoprocjene kandidata jesu socijalno poželjno
odgovaranje, kognitivne sposobnosti i stručna sprema
ispitanika. Kandidati viših kognitivnih sposobnosti
i više stručne spreme pokazuju manji rezultat na skali
laži, što ne isključuje davanje socijalno poželjnih
odgovara na ostalim skalama relevantnih psiholoških
konstrukata.
PDF
