U radu se prikazuje djelatnost Velimira Deželića starijeg (1864. – 1941.) kao potpredsjednika Hrvatskog društva sv. Jeronima u Zagrebu i kao značajnog suutemeljitelja udruženja – „Kolo hrvatskih ...književnika“ 1913. Zbog pjesnikova izrazitoga katoličkog usmjerenja, njegov je književni rad u doba Jugoslavije bio zapostavljen. U novije se vrijeme probudio interes za Deželićeve povijesne romane, a u ovome radu iznova se analizira i revalorizira Deželićeva poezija kršćanskog usmjerenja i stavlja u kontekst kasnoromantičarskoga izražajnog pravca. Posebice se razmatra uloga i snažan odraz marijanske pobožnosti unutar Deželićeva pjesništva duhovnog nadahnuća.
Sveti Dominik, utemeljitelj Reda braće propovjednika, osnovao je propovjednički red koji kao glavni cilj ima naviještanje Božje riječi i koji je po svojoj naravi aktivan i dinamičan. Od brojnih ...redovničkih opsluživanja starih monaških redova sveti Dominik preuzeo je ona koja su pogodovala ostvarenju njegova cilja. Red braće propovjednika u svoje zakone uvodi praksu oprosta od pojedinih monaških službi ako su one bile zaprjeka plodnom propovjedničkom apostolatu i teološkom studiju. Dominikanski red prva je crkvena redovnička ustanova koja je obvezu trajnoga studija ugradila u same temelje svoga djelovanja. Upravo zato dominikanska duhovnost nije ni čisto monaška ni strogo aktivna, nego sretan spoj apostolata i monaškoga načina življenja. Dominikanska duhovnost molitvom, studiranjem, zajedničkim redovničkim životom, monaškim opsluživanjima i specifičnim dominikanskim apostolatom usmjerava pripadnike Reda braće propovjednika prema vrhuncima kršćanskoga savršenstva. Od neprocjenjive je važnosti imati na umu misao sv. Tome Akvinskoga prema kojoj sav život dominikanaca i njihov apostolat moraju proizlaziti iz punine kontemplacije.
Članak je razdijeljen na tri dijela. Najprije se govori o značenju i raznovrsnosti duhovnosti. Nakon toga slijedi izlaganje o naravi specifične dominikanske duhovnosti, tj. o kontemplaciji, o propovijedanju i studiju. U trećem se dijelu vrlo opširno govori o duhovnom životu i radu hrvatskih dominikanaca.
Pobožnost Majci Božjoj Lurdskoj bila je i ostala vrlo obljubljena u hrvatskom narodu, pa su mnoga pokoljenja hrvatskih glazbenika obogaćivala riznicu hrvatske marijanske glazbe, nadahnuti upravo ...pobožnošću prema njoj. Dovoljno je u tom smislu ukazati na činjenicu da se u 22 molitvenika i 22 pjesmarice od 1895. do 2006. godine sačuvala 21 glazbena jedinica posvećena Majci Božjoj Lurdskoj. Neke su od tih popijevaka preuzete iz inozemnih izvora, druge su pak nastale kreativnošću pobožnoga puka ili skladatelja cecilijanskoga i postcecilijanskoga razdoblja, kao i modernih kantautora.
